Europa da, ali ne pod svaku cijenu, poručila je nova hrvatska premijerka Jadranka Kosor. Analitičari procjenjuju da bi idućih mjeseci u Hrvatskoj, iz više razloga, mogao jačati euroskepticizam.
Dogodilo se više stvari - s premijerske je pozicije neprimjereno odstupio čovjek koji je tvrdio da mu je ulazak Hrvatske u Europsku uniju bila gotovo životna misija. Drugo, nakon njegova odlaska u vladajućem HDZ-u jača desna, nacionalistička orijentacija. I treće, sama Europa, u očima hrvatskih građana, iz više razloga, gubi autoritet.
Određena suzdržanost prema Europskoj uniji, ističe politički analitičar Davor Gjenero, može se osjetiti, ne samo u hrvatskoj političkoj areni, nego, prije svega, u hrvatskoj javnosti:
"Hrvatska istovremeno navodi članstvo u Europskoj uniji kao svoj prioritetni cilj, a onda vrlo lagodno govori o neefikasnosti, pa čak i trulosti te europske organizacije. Bojim se jačanja euroskepticizma u hrvatskom društvu."
Profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Damir Grubiša:
"Čini mi se da će nova Vlada na jesen ponovno krenuti u inicijativu da se riješi blokada Europske unije, a mislim da će na tome morati poraditi i švedsko predsjedništvo. Svakako da će ova situacija sa odlaskom premijera, i sa na neki način prelaznom Vladom do narednih izbora, generirati jedan veći euroskepticizam i neizvjesnost oko nastavka pregovora. To će utjecati na porast euro-skepticizma u Hrvatskoj."
Gjenero misli da je odlaskom Ive Sanadera na relaciji Zagreb - Bruxeleles i Zagreb - Ljubljana ipak stvoren jedan manevarski prostor za moguću deblokadu hrvatskih pregovora, ali ne vjeruje da će aktualna hrvatska politika iskoristiti taj prostor, a definitivna procjena će sa, kaže, moći dati tek na jesen:
"Treba biti svjestan toga da je Hrvatska funkcionirala kao dobar primjer za regiju. Europska unija taj dobar primjer ne bi smjela izgubiti. Mislim da će biti utjecaja evropske politike na Hrvatsku, kako bi se spriječili negativni scenariji."
Profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i politički analitičar, Žarko Puhovski:
"Čini mi se da bi bilo logično reći nešto što se nitko ne usuđuje reći, da u ovom trenutku Europska unije nije hrvatski prioritet, da je u ovome trenutku hrvatski prioritet da se izvuče iz veoma teških poteškoća, ne samo privreda, nego i čitavo društvo, ne samo privrednih, nego i socijalnih poteškoća u najširem smislu riječi. Treba reći - Dame i gospodo iz Europske unije, kada budete znali što hoćete, javite se, Hrvatska je spremna."
Sveučilišni profesor i voditelj Centra za politička istraživanja, doktor Anđelko Milardović, smatra da Vlada Jadranke Kosor neće biti ništa mekša u pregovorima sa Slovenijom od Sanaderove i da će obje strane još dugo biti ukopane:
"Volio bih da netko popusti, da se stvar urazumi, ali nisam baš optimističan. Na konto toga će se stvar prolongirati, pa će se zbog toga povećavati euro-skepticizam. Možda im mi i nismo potrebni. Ušli smo u NATO. Hrvatska vojska čuva kapital koji je tu ušao. Oni imaju konceptualnih problema unutar sebe, hoće li se proširivati ili ne. Možda ih problemi unutar same Unije tjeraju na ovakvo ponašanje. Sve su to delegirali Slovencima, a oni se prave grbavi."
Koliko će euro-skepticizmu pridonijeti ojačale desne skupine u vladajućem HDZ-u?
Profesor Puhovski misli da se upravo imenovanjem Jadranke Kosor na najviše funkcije, iako nema najveće povjerenje u stranci, željelo, snagom njezine formalne premijerske funkcije, neutralizirati desničarske pritiske:
"Meni je mnogo opasnije od skretanja u desno to što je jedan od vodećih funkcionara HDZ-a kandidat za predsjednika, gospodin Hebrang. On čini Hrvatsku taocem svojih neriješenih osobnih problema, koji su vezani za jednu veoma tešku situaciju koju je sa svojim ocem doživio prije 60 godina. Ali vraćati zemlju 60 godina zbog osobnih problema jednog političara je puno gore nego govoriti o desničarenju."
Određena suzdržanost prema Europskoj uniji, ističe politički analitičar Davor Gjenero, može se osjetiti, ne samo u hrvatskoj političkoj areni, nego, prije svega, u hrvatskoj javnosti:
"Hrvatska istovremeno navodi članstvo u Europskoj uniji kao svoj prioritetni cilj, a onda vrlo lagodno govori o neefikasnosti, pa čak i trulosti te europske organizacije. Bojim se jačanja euroskepticizma u hrvatskom društvu."
Profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Damir Grubiša:
"Čini mi se da će nova Vlada na jesen ponovno krenuti u inicijativu da se riješi blokada Europske unije, a mislim da će na tome morati poraditi i švedsko predsjedništvo. Svakako da će ova situacija sa odlaskom premijera, i sa na neki način prelaznom Vladom do narednih izbora, generirati jedan veći euroskepticizam i neizvjesnost oko nastavka pregovora. To će utjecati na porast euro-skepticizma u Hrvatskoj."
Gjenero misli da je odlaskom Ive Sanadera na relaciji Zagreb - Bruxeleles i Zagreb - Ljubljana ipak stvoren jedan manevarski prostor za moguću deblokadu hrvatskih pregovora, ali ne vjeruje da će aktualna hrvatska politika iskoristiti taj prostor, a definitivna procjena će sa, kaže, moći dati tek na jesen:
"Treba biti svjestan toga da je Hrvatska funkcionirala kao dobar primjer za regiju. Europska unija taj dobar primjer ne bi smjela izgubiti. Mislim da će biti utjecaja evropske politike na Hrvatsku, kako bi se spriječili negativni scenariji."
Profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i politički analitičar, Žarko Puhovski:
"Čini mi se da bi bilo logično reći nešto što se nitko ne usuđuje reći, da u ovom trenutku Europska unije nije hrvatski prioritet, da je u ovome trenutku hrvatski prioritet da se izvuče iz veoma teških poteškoća, ne samo privreda, nego i čitavo društvo, ne samo privrednih, nego i socijalnih poteškoća u najširem smislu riječi. Treba reći - Dame i gospodo iz Europske unije, kada budete znali što hoćete, javite se, Hrvatska je spremna."
Sveučilišni profesor i voditelj Centra za politička istraživanja, doktor Anđelko Milardović, smatra da Vlada Jadranke Kosor neće biti ništa mekša u pregovorima sa Slovenijom od Sanaderove i da će obje strane još dugo biti ukopane:
"Volio bih da netko popusti, da se stvar urazumi, ali nisam baš optimističan. Na konto toga će se stvar prolongirati, pa će se zbog toga povećavati euro-skepticizam. Možda im mi i nismo potrebni. Ušli smo u NATO. Hrvatska vojska čuva kapital koji je tu ušao. Oni imaju konceptualnih problema unutar sebe, hoće li se proširivati ili ne. Možda ih problemi unutar same Unije tjeraju na ovakvo ponašanje. Sve su to delegirali Slovencima, a oni se prave grbavi."
Koliko će euro-skepticizmu pridonijeti ojačale desne skupine u vladajućem HDZ-u?
Profesor Puhovski misli da se upravo imenovanjem Jadranke Kosor na najviše funkcije, iako nema najveće povjerenje u stranci, željelo, snagom njezine formalne premijerske funkcije, neutralizirati desničarske pritiske:
"Meni je mnogo opasnije od skretanja u desno to što je jedan od vodećih funkcionara HDZ-a kandidat za predsjednika, gospodin Hebrang. On čini Hrvatsku taocem svojih neriješenih osobnih problema, koji su vezani za jednu veoma tešku situaciju koju je sa svojim ocem doživio prije 60 godina. Ali vraćati zemlju 60 godina zbog osobnih problema jednog političara je puno gore nego govoriti o desničarenju."