Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u intervjuu za naš program kaže kako bi međunarodna zajednica trebala povući konkretne poteze u BiH i eliminirati političare koji koče uspostavu državne vlasti.
Mesić smatra da je za položaj Hrvata u BiH kriva sama hrvatska politika, te da su svi oni koji danas javno propagiraju činjenicu da će se BiH otcijepiti duboko u krivu.
Mesić: Nije to najveći problem. Najveći problem je taj što jedan dio političkih faktora u BiH ne shvaća da je BiH konstanta, da su granice zadane i da
se granice ne mogu mijenjati i da u tim granicama za sve ima prostora osim što nema prostora za stvaranje novih država. Dakle, u tom prostoru sada treba graditi mehanizme koji će osposobiti BiH da sutra uđe kao ravnopravan partner u EU. Ali, ako međunarodna zajednica bude dovoljno aktivna, dovoljno odlučna da eliminira one političke faktore koji razaraju BiH, sazrijevat će i ta ideja opstanka BiH, ali BiH koja je sposobna dijeliti sudbinu drugih zemalja u Europi.
Mesić: U BiH treba shvatiti da nema mogućnosti za stvaranje nove države ili otcjepljenja dijela BiH. Treba se boriti za cjelovitu i jedinstvenu BiH, gdje će svi Srbi na prostoru čitave BiH biti konstitutivni, gdje će svi Bošnjaci na tertoriju čitave BiH biti konstitutivni. A isto to se mora odnositi i na Hrvate. Entiteti ne mogu biti države i oni države nikada neće biti. Ne trebaju narodi u bilo kojoj osobi imati svoga zaštitnika. Oni moraju imati zaštitnika u Ustavu i u ravnopravnosti sa drugim narodima.
Entiteti nisu države
Mesić: Kada bi Hrvati dobili entitet, to bi bio kraj Hrvata u BiH. Prije početka rata predsjednik Vlade BiH bio je Juro Pelivan, Jerko Doko, dakle Hrvat, bio je ministar obrane, Ivo Knežević, pet ministara Hrvata. Guverner Narodne banke
BiH bio je Hrvat. Preko 300 profesora, docenata i asistenata na Sveučilištu u Sarajevu bili su Hrvati, direktori najvećih firmi bili su Hrvati. I onda dolazi Mate Boban, to je jedan «veliki političar», i kaže: «Hrvat koji ostane u Sarajevu izdajnik je hrvatskog naroda.» I Hrvati stoga malo po malo napuštaju Sarajevo. Sada oni koji ništa ne razumiju o politici traže krivce na svim stranama, samo ne traže u Mati Bobanu i tadašnjem HDZ-u koji je pozivao da se napusti Sarajevo. Sada oni kažu: «Pa Hrvata ima malo u Sarajevu.» Ali neka kažu tko je tome pridonio. Crkva je među onima koja najviše inzistira na poziciji Hrvata - kako je ono ugroženo, ali nikada još nije rekla da je jedan od krivaca i hrvatska politika u BiH.
Mesić: BiH ne može biti usporediva sa Kosovom. Kosovo je sasvim nešto drugo. BiH ima pravo egzistirati kao država. Što se tiče Kosova, jer je mnogi uspoređuju s Kosovom, Kosovo je bilo konstitutivni element jugoslavenske federacije. Kada jugoslavenske federacije više nije bilo, trebalo je utvrditi status Kosova. Kad na kraju nije bilo ni dogovora, išlo se na proglašenje samostalnosti. A što se BiH tiče, to je sasvim jasno: Daytonski sporazum je zaustavio rat, što je pozitivno, ali nije osigurao mehanizme koje ta država mora imati. Entiteti nisu države i nikada države neće postati. A BiH će ostati država - samo što će to vrijeme vjerojatno nešto potrajati. Ja sam samo objektivni promatrač.
Mesić: Pa ja mislim da bi međunarodna zajednica morala biti prisutna sa mjerama koje ona može donijeti i da sve one koji iskaču iz zadanih okvira, a zadani okvir je cjelovita BiH, i svaki onaj političar koji iz toga okvira izađe, on bi morao biti eliminiran iz politike. I onda bi se stvari malo po malo rješavale. Ne treba se plašiti ništa što će se dogoditi ako se nekoga eliminira. Ništa se neće dogoditi - bavit će se nekim svojim poslovima. Možda će švercati kao i do sada? Jer stvarati državu u državi neće zaštititi nijedan narod - jer tko god ide u izolaciju svoga naroda, taj radi na njegovoj šteti. Onaj tko radi na komunikaciji i na toleranciji, na suradnji, taj pomaže i svome narodu.
Mesić smatra da je za položaj Hrvata u BiH kriva sama hrvatska politika, te da su svi oni koji danas javno propagiraju činjenicu da će se BiH otcijepiti duboko u krivu.
RSE: Gospodine Mesiću, kako danas ocjenjujete političke prilike u BiH, s obzirom da ni devet mjeseci nakon izbora u BiH nije uspostavljena državna vlast?
Mesić: Nije to najveći problem. Najveći problem je taj što jedan dio političkih faktora u BiH ne shvaća da je BiH konstanta, da su granice zadane i da
Najveći problem je taj što jedan dio političkih faktora u BiH ne shvaća da je BiH konstanta, da su granice zadane.
se granice ne mogu mijenjati i da u tim granicama za sve ima prostora osim što nema prostora za stvaranje novih država. Dakle, u tom prostoru sada treba graditi mehanizme koji će osposobiti BiH da sutra uđe kao ravnopravan partner u EU. Ali, ako međunarodna zajednica bude dovoljno aktivna, dovoljno odlučna da eliminira one političke faktore koji razaraju BiH, sazrijevat će i ta ideja opstanka BiH, ali BiH koja je sposobna dijeliti sudbinu drugih zemalja u Europi.
RSE: I zadnji izboru su pokazali da u RS još uvijek suvereno vlada Milorad Dodik, mnogi kažu da on, zapravo, vlada čitavom BiH. Kako doživljavate tezu da je Dodik zaštitnik srpskog naroda u BiH?
Mesić: U BiH treba shvatiti da nema mogućnosti za stvaranje nove države ili otcjepljenja dijela BiH. Treba se boriti za cjelovitu i jedinstvenu BiH, gdje će svi Srbi na prostoru čitave BiH biti konstitutivni, gdje će svi Bošnjaci na tertoriju čitave BiH biti konstitutivni. A isto to se mora odnositi i na Hrvate. Entiteti ne mogu biti države i oni države nikada neće biti. Ne trebaju narodi u bilo kojoj osobi imati svoga zaštitnika. Oni moraju imati zaštitnika u Ustavu i u ravnopravnosti sa drugim narodima.
Entiteti nisu države
RSE: Lideri hrvatskih stranaka koji su na proteklim izborima dobili veliku potporu Hrvata već osam mjeseci izjavljuju kako je taj narod majoriziran, a naročito nakon uspostave federalne vlasti. Kako uopće ocjenjujte položaj hrvatskog naroda u BiH?
Mesić: Kada bi Hrvati dobili entitet, to bi bio kraj Hrvata u BiH. Prije početka rata predsjednik Vlade BiH bio je Juro Pelivan, Jerko Doko, dakle Hrvat, bio je ministar obrane, Ivo Knežević, pet ministara Hrvata. Guverner Narodne banke
Crkva je među onima koja najviše inzistira na poziciji Hrvata - kako je ono ugroženo, ali nikada još nije rekla da je jedan od krivaca i hrvatska politika u BiH.
BiH bio je Hrvat. Preko 300 profesora, docenata i asistenata na Sveučilištu u Sarajevu bili su Hrvati, direktori najvećih firmi bili su Hrvati. I onda dolazi Mate Boban, to je jedan «veliki političar», i kaže: «Hrvat koji ostane u Sarajevu izdajnik je hrvatskog naroda.» I Hrvati stoga malo po malo napuštaju Sarajevo. Sada oni koji ništa ne razumiju o politici traže krivce na svim stranama, samo ne traže u Mati Bobanu i tadašnjem HDZ-u koji je pozivao da se napusti Sarajevo. Sada oni kažu: «Pa Hrvata ima malo u Sarajevu.» Ali neka kažu tko je tome pridonio. Crkva je među onima koja najviše inzistira na poziciji Hrvata - kako je ono ugroženo, ali nikada još nije rekla da je jedan od krivaca i hrvatska politika u BiH.
RSE: Danas BiH mnogi uspoređuju s Kosovom. Kako gledate na ovakve usporedbe?
Mesić: BiH ne može biti usporediva sa Kosovom. Kosovo je sasvim nešto drugo. BiH ima pravo egzistirati kao država. Što se tiče Kosova, jer je mnogi uspoređuju s Kosovom, Kosovo je bilo konstitutivni element jugoslavenske federacije. Kada jugoslavenske federacije više nije bilo, trebalo je utvrditi status Kosova. Kad na kraju nije bilo ni dogovora, išlo se na proglašenje samostalnosti. A što se BiH tiče, to je sasvim jasno: Daytonski sporazum je zaustavio rat, što je pozitivno, ali nije osigurao mehanizme koje ta država mora imati. Entiteti nisu države i nikada države neće postati. A BiH će ostati država - samo što će to vrijeme vjerojatno nešto potrajati. Ja sam samo objektivni promatrač.
RSE: Treba li, po vašem mišljenju, u BiH dodatna angažiranost međunarodne zajednice i može li to biti formula za napredak BiH ka euroatlantskim integracijama?
Mesić: Pa ja mislim da bi međunarodna zajednica morala biti prisutna sa mjerama koje ona može donijeti i da sve one koji iskaču iz zadanih okvira, a zadani okvir je cjelovita BiH, i svaki onaj političar koji iz toga okvira izađe, on bi morao biti eliminiran iz politike. I onda bi se stvari malo po malo rješavale. Ne treba se plašiti ništa što će se dogoditi ako se nekoga eliminira. Ništa se neće dogoditi - bavit će se nekim svojim poslovima. Možda će švercati kao i do sada? Jer stvarati državu u državi neće zaštititi nijedan narod - jer tko god ide u izolaciju svoga naroda, taj radi na njegovoj šteti. Onaj tko radi na komunikaciji i na toleranciji, na suradnji, taj pomaže i svome narodu.