Predsjedništvo BiH nije potvrdilo Ugovor o dvojnom državljanstvu između BiH i Hrvatske, jer se tome usprotivio član Predsjedništva Haris Silajdžić. Od visokog predstavnika zatraženo je da u pogledu zakonskih odredbi o dvojnom državljanstvu iskoristi bonska ovlaštenja.
Iako je Ugovor o dvojnom državljanstvu između BiH i Hrvatske potpisan prije godinu dana, a potom ratifikovan u oba doma državnog Parlamenta, svoju potvrdu dobio je samo od dva člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića i Nebojše Radmanovića. Iako je Ugovor o dvojnom državljanstvu između BiH i Hrvatske potpisan prije godinu dana, a potom ratifikovan u oba doma državnog Parlamenta, svoju potvrdu dobio je samo od dva člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića i Nebojše Radmanovića.
Njihov kolega Haris Silajdžić protivi se takvoj odluci jer smatra da se pitanje dvojnog državljanstva na taj način ne rješava. Prema njegovim riječima, ratifikacijom tog sporazuma državljani BiH sa hrvatskim državljanstvom bili bi dovedeni u povlašten položaj u odnosu na ostale bh. državljane. To, kako kaže Silajdžić, znači da građani, koji su stekli državljanstvo zemalja s kojima BiH nema bilateralni sporazum, gube državljanstvo po čl. 17. Zakona o državljanstvu BiH:
«Mi smo jedina zemlja u svijetu koja dvojno državljanstvo uslovljava bilateralnim sporazumom. Zemlje u kojima žive stotine hiljada naših građana nemaju namjeru s nama potpisivati bilateralne sporazume.»
Silajdžić ističe kako su posljednja trojica visokih predstavnika u BiH jasno iznijela stavove da su bilateralni sporazumi etnički i diskriminirajući način rješavanja pitanja dvojnog državljanstva:
«Zbog toga ponovo apelujem na one koji su već po peti put u Parlamentu odbili da ukinemo čl. 17 Zakona o državljanstvu, da preispitaju svoju odluku, jer time stavljamo u ravnopravan položaj sve građane BiH i riješavamo to pitanje sa zemljama koje očekuju, i tako nam poručuju, da to pitanje riješimo ukidanjem tog člana.»
Za razliku od Silajdžića, stav predsjedavajućeg kolektivnog šefa države Željka Komšića se razlikuje:
«Nije pametna politika da se država odriče svojih ljudi, pogotovo ako oni imaju želju da i dalje budu državljani BiH. Gospodin Silajdžić ugovor o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom stavlja u kontekst tog člana 17. Moje je mišljenje da to zapravo nema nikakve veze. Član 17. se može izmijeniti u redovnoj zakonskoj proceduri. Ugovoru o dvojnom državljanstvu nije smetnja da se taj član izmijeni.»
Komšić je ujedno zatražio od visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka da iskoristi svoja bonska ovlaštenja i ukine član 17. Zakona o državljanstvu BiH, kojim se predviđa gubljenje državljanstva BiH sticanjem državljanstva države sa kojom Bosna i Hercegovina nema sporazum o dvojnom državljanstvu. U OHR-u kažu da su pismo dobili, a odgovor Komšiću uslijediće za nekoliko dana.
S druge strane, predstavnici političkih partija sa hrvatskim predznakom smatraju kako se svaki put nađe čitav niz izgovora zbog kojih treba osporiti neko pravo Hrvata u BiH. Delegat iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda državnog Parlamenta Božo Rajić navodi kako je očekivao da će nakon ratifikovanja sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i Hrvatske u Parlamentu BiH, njegovo usvajanje za Predsjedništvo biti rutinski posao:
«Očito je da gospodin Silajdžić ima neke druge namjere. Ono što on uporno želi povezati - prava državljana BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo da čl. 17. Zakona o državljanstvu BiH - krajnje je nekorektno jer izmjena tog zakona nema nikakve povezanosti sa ratifikacijom jednog međudržavnog sporazuma, u ovom slučaju sa Republikom Hrvatskom. Što se tiče hrvatskih zastupnika, to je već opće poznato, mi smo bili i jesmo zainteresirani da se Zakon o državljanstvu BiH uskladi sa realnim potrebama njenih državljana. Nismo zlobni da bismo željeli da neki ljudi, zbog posjedovanja drugog državljanstva, iz nužde, izgube državljanstvo BiH. Ali, to ne daje za pravo gospodinu Silajdžiću da svojata ovu državu i prava građana, a na način kako on to čini.»
Delegat Kluba Hrvata u Parlamentu BiH Rudo Vidović:
«Nema razloga da se onemoguće prava građanima. To je poznata praksa u svijetu, kod mnogih zemalja. To uopće ne može prejudicirati nekakvu opasnost da se ljudi odreknu državljanstva zemlje u kojoj su rođeni. Pogotovo Hrvatima iz BiH, kojih je veliki broj sa državljanstvom i Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Po mom saznanju, od svih onih koji imaju dvojno državljanstvo, niko se nije odrekao državljanstva BiH. I ne vidim razlog za to.»
Ugovor o dvojnom državljanstvu između BiH i Hrvatske potvrdio je pravo istodobnog posjedovanja državljanstava Hrvatske i BiH, odnosno njegovog sticanja na temelju unutrašnjeg zakonodavstva svake države potpisnice. Ugovor također reguliše prava i obaveze nosilaca dvojnog državljanstva vezane uz mjesto života i rada, odgovornost pred zakonom, služenje vojnog roka itd.