Pregovarački timovi hrvatskih sindikata zdravstva i Ministarstva zdravstva postigli su dogovor o sedampostotnom povećanju plaća. Opozicija upozorava da akutni problemi zdravstvenog sustava nisu riješeni, a da je aktualni ministar nesposoban, i da treba otići.
Konačna je odluka na Vladi i na sindikalnim tijelima, ali čini se da je dogovor oko sedampostotne povišice za 71.000 zaposlenih u hrvatskom zdravstvu postignut. Ministar zdravstva Milan Kujundžić nakon nove runde pregovora.
"Ja vjerujem da će se nekako iznaći i razumijevanje i sredstva", kazao je ministar.
To bi značilo novo opterećenje za proračun od oko 400 milijuna kuna (55 milijuna eura) godišnje.
U ime pregovaračkog tima sindikata, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara Ankica Prašnjak o tome kakve reakcije članstva očekuje.
"Sigurno da neće biti zadovoljni. Pa nismo niti mi zadovoljni. To je kompromis kompromisa", kazala je Prašnjak.
Prašnjak: To je kompromis kompromisa
Do konačnog dogovora, prosvjedi zdravstvenih radnika pred bolnicama se nastavljaju. Danas su održani pred jednom zagrebačkom i jednom karlovačkom bolnicom.
Zdravstvo kao politička žrtva
I dok je jedna kriza najvjerojatnije prebrođena, ukupno stanje u hrvatskom zdravstvu je podjednako loše kao i ranije.
"Lista čekanja nisu se smanjile, kako je HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) najavljivao prije izbora, nego povećale. Dug zdravstva koji se broji u milijardama kuna nije se smanjio, a izostale su najavljene investicije u zdravstvo iz europskih fondova", tvrdi saborski zastupnik i predsjednik male lijeve oporbene stranke Demokrati Mirando Mrsić.
Za to da nema oporavka zdravstva on krivi aktualnog ministra Kujundžića i premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića.
"Zdravstvo je postalo žrtva Plenkovićeve unutarstranačke borbe sa HDZ-ovom desnicom, kojoj pripada i ministar Kujundžić. Najstrašnije od svega je to što je Plenković spreman dopustiti uništenje zdravstvenog sustava samo i isključivo kako bi opstao na vlasti. Zato ministar Kujundžić mora otići, jer svaki novi dan s ovim ministrom poguban je za zdravstveni sustav", upozorava Mrsić.
Nedostaje 12.000 medicinskih sestara
Po sindikalnih izvorima, u Hrvatskoj nedostaje 12.000 medicinskih sestara i 4.000 liječnika. Dok se u većim gradovima reorganizacijama, spajanjem bolničkih odjela i silnim prekovremenim radom nekako uspijeva premostiti taj manjak, u ruralnim sredinama je stanje mnogo ozbiljnije. O stanju na terenu bjelovarsko-bilogorska dožupanica Bojana Hribljan.
"Većina liječnika radi iz mirovine. Mladi liječnici ne žele doći u ruralne sredine jer nisu nikako stimulirani, jer se jednako plaća liječnik u Zagrebu i liječnik u nekom malom selu. Plaćamo liječnicima stanarine, subvencioniramo kredite, nudimo stanove, nudimo doškolovanje svih tehničkih djelatnika medicinske struke, ali kada objavimo natječaj, ponavljamo ga po pet puta. Ali liječnika nema i naravno da je najveća odgovornost na Ministarstvu zdravstva", kazala je dožupanica Hribljan.
Pročitajte i ovo: Hrvatska će uvoziti i medicinske sestre i njegovateljice"Nije stvar u novcu, i ne vjerujem da će bilo koje povećanje plaća zadržati bilo koga od 71.000 ljudi u zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj, nego je stvar u sređivanju tog sustava", upozorava dugogodišnja sindikalna aktivistica u zdravstvu Spomenka Avberšek.
U sindikatu navode i da zapadnoeuropskim zemljama udaljenost između dvije opće bolnice je 80 do 85 kilometara, a u kontinentalnoj Hrvatskoj u prosjeku - 27 kilometara.
"To neće taknuti, kao ni općine! Jer svaka općina valjda mora imati svoju bolnicu, svoju poštu, svoju školu i ne znam što. I tu tome je problem", upozorava Spomenka Avberšek.