Kraj je srpnja, a o hrvatskoj turističkoj sezoni različite ocjene. U Istri su zadovoljni, Kvarner nema gužvi, ali popunjenost je, kažu, sasvim solidna, a Makarska nikad praznija. Ali, kad se sve zbroji, od juga do sjevera, službeni podaci Ministarstva turizma pokazuju da su prihodi za 4,2 posto veći nego lani.
„Zadovoljni smo turističkom sezonom, gužve su ovih dana poprilične i, u prvih 6 mjeseci, imamo povećanje za 5 posto u odnosu na rekordnu lanjsku godinu", ističe direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stela. "Istina, imamo i informacije da se privatni smještaj na određenim lokacijama odlično puni, Brač na primjer, a na drugima malo manje. Ali, sve skupa, imamo više dolazaka i više noćenja gostiju no prošle godine, jedino sa trošenjem gostiju nismo zadovoljni, to nije na razini količine gostiju, ali to smo i očekivali s obzirom na recesijsko vrijeme u Europi".
Direktor Turistčke zajednice Splitsko dalmatinske županije tvrdi da, što se turizma tiče, nema mjesta zabrinutosti. Slične ocjene čuli smo i od direktora Turističke zajednice Istarske županije, Denisa Ivoševića.
„Da, u potpunosti smo zadovoljni, prije svega zato jer je prošla godina bila rekordna godina i to sa povećanjem od 11 posto, u odnosu na 2010. Dakle, kad je tako visoko podignuta ljestvica i u 2012. godini, unatoč recesiji u Zapadnoj Europi, unatoč dva velika sportska 'eventa' kao što je Europsko nogometno prvenstvo i sad, Olimpjijske igre, rezultati koji su do sada postignuti su vrlo dobri, ukupno 6 posto bolje no lani“, kazao je Ivošević.
Od gostiju iz regije, na sjevernom su Jadranu, a osobito na Kvarneru Slovenci tradicionalno najzastupljeniji, no ovog ih je ljeta, kaže direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić, ipak nešto manje. Ističe da ima i gostiju iz Srbije, ne previše, ali, mogu se sresti.
„Gostiju iz Srbije ima puno manje nego gostiju iz Slovenije, dakle, ima ih, ali u usporedbi sa Slovencima zanemarivo, jer Slovenci su nama, prošle godine, bili jedni od najbrojnijih gostiju“, kazala je Peršić.
"Kriva godina" u Makarskoj
Direktor Turističke zajednice Splitsko dalmatinske Joško Stela ističe da su na srednjem i južnijem dijelu hrvatskog Jadrana najbrojniji Česi, Slovaci, Poljaci, ove su godine, kaže, dosta dobri i Nijemci i Amerikanci, a popriličan je broj i Nizozemaca i Belgijanaca. Što se susjeda tiče, u Splitsko dalmatinskoj županiji i dalje su najbrojniji turisti iz Bosne i Hercegovine, iako ove godine nije zabilježen porast u dolascima.
„Znači, do sada smo zabilježili 22 000 dolazaka iz Bosne i Hercegovine, to je u prvih 6 mjeseci ove godine, isto toliko je bilo i lani, a iz Srbije smo lani imali 2340, a ove godine 2 300 dolazaka u prvih 6 mjeseci. Znači, deset puta više nam dolazi gostiju iz Bosne i Hercegovine, nego li iz Srbije“, navodi Stela.
No, ono što je ove godine uočljivo, i to za sve goste, jest štedljivost, ne troši se baš puno, kaže direktor Stela.
"Evo, npr. u restoranskoj ponudi, dosta su tražene pizze, prije nije bilo tako, tražena su i druga jednostavnija i jeftinija jela, ali, s druge strane, ne možemo reći da su restorani prazni, kad nisu.“
Iako turistički djelatnici na makarskoj rivijeri neće službeno priznati da je broj gostiju iz Bosne i Herecegovine, ovog ljeta skoro prepolovljen, privatno će vam to svi potvrditi:
„Primijeti se to na plažama, nisu pune.“
Jedna od iznajmljivačica apartmana, ne želi se javno predstaviti, kaže da je to i 'logična posljedica glupih i nepromišljenih izjava s hrvatske strane, kako su Bosanci nepoželjni na makarskim plažama', ali razloga je svakako više. Tu je i kriza, pa i jeftiniji odlazak na ljetovanje u Tursku. Rezultat, Makarska je za pola praznija no bivših ljeta, a to se, kaže naša sugovornica, najbolje primijeti na poznatoj makarskoj šetnici, kojom se, na vrhuncu sezone, uglavnom ne može proći.
"A sada,možete trčati i cross, ako hoćete! Nema gužve, nema svita, srce sezone, a nema svita! Ima auta, ne može se reći i raznih registracija, iz Bosne, iz Poljske i od svakuda, međutim, nema količine. Ako je, recimo, lani bilo 50 Bosanaca, ove ih je godine 25. To se vidi po prodavnicma, po kafićima... Meni je,recimo, nevista frizerka i kaže, dosad bi radile dvi-tri u smjeni da bi stigle obaviti posao, a ove godine je dosta jedna u smjeni. Ako gosti i dođu - dođu na dva ili 3 dana, dvije večeri i odu, ne žele ili ne mogu platiti 5 ili 6 noćenja. Sve u svemu, nema nekog oduševljenja, jednostavno, kažem – kriva godina. Neka vam naslov bude takav 'kriva godina'!", kazala je ona.
„Zadovoljni smo turističkom sezonom, gužve su ovih dana poprilične i, u prvih 6 mjeseci, imamo povećanje za 5 posto u odnosu na rekordnu lanjsku godinu", ističe direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stela. "Istina, imamo i informacije da se privatni smještaj na određenim lokacijama odlično puni, Brač na primjer, a na drugima malo manje. Ali, sve skupa, imamo više dolazaka i više noćenja gostiju no prošle godine, jedino sa trošenjem gostiju nismo zadovoljni, to nije na razini količine gostiju, ali to smo i očekivali s obzirom na recesijsko vrijeme u Europi".
Direktor Turistčke zajednice Splitsko dalmatinske županije tvrdi da, što se turizma tiče, nema mjesta zabrinutosti. Slične ocjene čuli smo i od direktora Turističke zajednice Istarske županije, Denisa Ivoševića.
„Da, u potpunosti smo zadovoljni, prije svega zato jer je prošla godina bila rekordna godina i to sa povećanjem od 11 posto, u odnosu na 2010. Dakle, kad je tako visoko podignuta ljestvica i u 2012. godini, unatoč recesiji u Zapadnoj Europi, unatoč dva velika sportska 'eventa' kao što je Europsko nogometno prvenstvo i sad, Olimpjijske igre, rezultati koji su do sada postignuti su vrlo dobri, ukupno 6 posto bolje no lani“, kazao je Ivošević.
Od gostiju iz regije, na sjevernom su Jadranu, a osobito na Kvarneru Slovenci tradicionalno najzastupljeniji, no ovog ih je ljeta, kaže direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić, ipak nešto manje. Ističe da ima i gostiju iz Srbije, ne previše, ali, mogu se sresti.
„Gostiju iz Srbije ima puno manje nego gostiju iz Slovenije, dakle, ima ih, ali u usporedbi sa Slovencima zanemarivo, jer Slovenci su nama, prošle godine, bili jedni od najbrojnijih gostiju“, kazala je Peršić.
"Kriva godina" u Makarskoj
Direktor Turističke zajednice Splitsko dalmatinske Joško Stela ističe da su na srednjem i južnijem dijelu hrvatskog Jadrana najbrojniji Česi, Slovaci, Poljaci, ove su godine, kaže, dosta dobri i Nijemci i Amerikanci, a popriličan je broj i Nizozemaca i Belgijanaca. Što se susjeda tiče, u Splitsko dalmatinskoj županiji i dalje su najbrojniji turisti iz Bosne i Hercegovine, iako ove godine nije zabilježen porast u dolascima.
Makarska
„Znači, do sada smo zabilježili 22 000 dolazaka iz Bosne i Hercegovine, to je u prvih 6 mjeseci ove godine, isto toliko je bilo i lani, a iz Srbije smo lani imali 2340, a ove godine 2 300 dolazaka u prvih 6 mjeseci. Znači, deset puta više nam dolazi gostiju iz Bosne i Hercegovine, nego li iz Srbije“, navodi Stela.
No, ono što je ove godine uočljivo, i to za sve goste, jest štedljivost, ne troši se baš puno, kaže direktor Stela.
"Evo, npr. u restoranskoj ponudi, dosta su tražene pizze, prije nije bilo tako, tražena su i druga jednostavnija i jeftinija jela, ali, s druge strane, ne možemo reći da su restorani prazni, kad nisu.“
Iako turistički djelatnici na makarskoj rivijeri neće službeno priznati da je broj gostiju iz Bosne i Herecegovine, ovog ljeta skoro prepolovljen, privatno će vam to svi potvrditi:
„Primijeti se to na plažama, nisu pune.“
Jedna od iznajmljivačica apartmana, ne želi se javno predstaviti, kaže da je to i 'logična posljedica glupih i nepromišljenih izjava s hrvatske strane, kako su Bosanci nepoželjni na makarskim plažama', ali razloga je svakako više. Tu je i kriza, pa i jeftiniji odlazak na ljetovanje u Tursku. Rezultat, Makarska je za pola praznija no bivših ljeta, a to se, kaže naša sugovornica, najbolje primijeti na poznatoj makarskoj šetnici, kojom se, na vrhuncu sezone, uglavnom ne može proći.
"A sada,možete trčati i cross, ako hoćete! Nema gužve, nema svita, srce sezone, a nema svita! Ima auta, ne može se reći i raznih registracija, iz Bosne, iz Poljske i od svakuda, međutim, nema količine. Ako je, recimo, lani bilo 50 Bosanaca, ove ih je godine 25. To se vidi po prodavnicma, po kafićima... Meni je,recimo, nevista frizerka i kaže, dosad bi radile dvi-tri u smjeni da bi stigle obaviti posao, a ove godine je dosta jedna u smjeni. Ako gosti i dođu - dođu na dva ili 3 dana, dvije večeri i odu, ne žele ili ne mogu platiti 5 ili 6 noćenja. Sve u svemu, nema nekog oduševljenja, jednostavno, kažem – kriva godina. Neka vam naslov bude takav 'kriva godina'!", kazala je ona.