Dvadeset i jednu godinu nakon početka bespravnog građenja i dvije godine nakon što je bespravnom graditelju Stipi Latkoviću ukinuta koncesija na korištenje pomorskog dobra na lokaciji uvale Vruja u srednjoj Dalmaciji, bageri su 2. lipnja, praćeni glazbom u organizaciji aktivista, započeli sa rušenjem sedam objekata u ovoj uvali između Makarske i Omiša.
Započelo se sa rušenjem ceste i potpornih zidova u duljini od dva kilometra od Jadranske magistrale do malog hotela sa četiri apartmana i nekoliko soba.
Sljedećih tjedana rušit će se hotel i malo uzgajalište jastoga, vinski podrum, bazeni i rogobatni betonski lukobran koji je poremetio prirodno strujanje mora u uvali koja je, do dolaska Latkovića, inače jednog od donatora izborne kampanje hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, bila jedan od bisera Jadrana.
Ne bi bilo bagera da nije bilo građana
Dio razloga zašto su bageri krenuli su gnjevni građani koji su svakoga ljeta na Vruji organizirali Festival bespravne gradnje i devastacije prirode.
Drugi lipnja okupili su se uz šampanjac i glazbu uživo.
Andrea Topić (u prvom redu) i ostali aktivisti slave povodom oslobađanja uvale Vruja od bespravno podignutih objekata, 2. lipnja 2023.
"Uspjeli smo dokazati da je moguće upornošću, kreativnošću, ali i uz zabavu ukazati na jedan ogroman problem i – riješiti ga", kazala je novinarka Andrea Topić.
Organizatorica prosvjeda Bruna Fistanić, o Vruji – koja je dobila ime po izvorima hladne bočate vode u moru – kakva je bila i kakva će biti, kada bageri obave svoj posao.
"Ona je zamišljena kao izletište za sve ljude koji mogu doći i staviti dinju da se hladi u te izvore, slobodno za gradelat' (peći ribu na rešetkama za roštilj, op. a.), pa se onda i odmorit. Nama je cilj da se to vrati ljudima, da se vrati u prvobitnu namjenu", poručuje Bruna Fistanić.
Pripadnici Državnog inspektorata na mjestu uvale Vruja, 2. lipnja 2023.
Novinar i književnik Boris Dežulović jedan je od "prvoboraca" prosvjeda na Vruji.
On je novinarima kazao kako pozdravlja početak rušenja, jer "neka se zna da je tako nešto nepristojno, da je nepristojnog graditi protiv i mimo zakona, da je nepristojno raditi na tuđemu i da se to ne radi".
- Podsjetite se: Investitor koga optužuju za devastaciju obale financijer kampanje predsjednika Hrvatske
"Dvadeset i jednu godinu je ovaj jedan od najljepših komadića tzv. Lijepe naše bio okupiran i pretvoren u 'SAO Vruju' (SAO – Srpska autonomna oblast, kako su na početku rata u Hrvatskoj 1991. godine pobunjeni Srbi nazivali područja pod svojom kontrolom, op. a.). To je bila klasična okupacija državnog zemljišta, jer pomorsko dobro je katastarski državno vlasništvo", kazao je Dežulović.
On je dodao da je "aktivizmom ovih mještana koji nisu nikakvi balvan-revolucionari, kako ih je nazvao predsjednik tzv. Republike Hrvatske Zoran Milanović, već obični mještani - jedna novinarka, jedna kućanica i jedna bibliotekarka - SAO Vruja nakon 21 godinu oslobođena".
Dežulovićeva poruka Milanoviću
Boris Dežulović
Boris Dežulović je imao i poruku za hrvatskog predsjednika Milanovića, čiju kampanju je donirao graditelj Latković, a koji je tvrdio da je na Vruji sve po zakonu.
"Na dan kada se oslobađa posljednji okupirani komadić Republike Hrvatske – njega nema. Vjerojatno sada sa svojim prijateljem Latkovićem gleda negdje na televiziji ovo što sada vi snimate i kuka kako se, eto, ruši nešto što je pošteno sagrađeno, kao što znamo da je tvrdio", kazao je Dežulović novinarima.
Rušenje na Vruji i drugdje
Kako je izvijestio Državni inspektorat, protiv Latkovića se vodilo ukupno sedam inspekcijskih postupaka zbog ilegalne gradnje.
Izrečena mu je kazna od 374.278,32 eura, a procijenjena vrijednost radova na uklanjanju svega što je Latković bespravno izgradio u ovoj uvali iznosi 254.283,73 eura, za što će račun također biti poslan Latkoviću.
Bager u Vruji, 2. lipnja. Ova uvala bila jedan od bisera Jadrana.
Rušenje na Vruji, koje će zbog opsega dvadesetgodišnjeg ilegalnog građenja potrajati tjednima, ako ne i mjesecima, dio je opsežne kampanje Građevisnke inspekcije Državnog inspektorata u kojoj se ruše bespravne građevine od Istre do Dubrovnika.
Kako navode, najviše je bespravno izgrađenih objekata locirano u Istri i Dalmaciji.
"Građevinska inspekcija je od 1. travnja 2019. godine, obavila gotovo 32.000 inspekcijskih nadzora. Samo na području četiri Dalmatinske županije: Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske, od 1. travnja 2019... utvrđeno je 1.280 slučajeva gradnje protivno propisima", objavio je Državni inspektorat na svojim stranicama.
Samo u svibnju uklonjen je 31 bespravno sagrađeni objekt.