Vrhovni sud Hrvatske je 20. prosinca odlučio da korisnici kredita sa valutnom klauzulom u švicarskim francima, koji su pred sedam godina te kredite konvertirali u kredite sa valutnom klauzulom u eurima, nemaju pravo na obeštećenje za preplaćene kamate i za preplaćeni tečaj, nego samo za zatezne kamate.
Sud je tu odluku doneo nakon cjelodnevnog vijećanja.
Goran Aleksić iz udruge Franak rekao je da je nezadovoljan tom odlukom, koja, prema njegovim riječima, ne postoji niti u jednom pravnom sustavu Europske unije (EU), pa tako ni u sustavu Republike Hrvatske.
"Jedina pravno održiva odluka je da se potrošačima da pravo na punu restituciju, koje pravo imaju po pravu EU-a i pravu Republike Hrvatske. Ovakva odluka Vrhovnog suda Hrvatske će u svakom pojedinačnom postupku na kraju pasti na osnovnom sudu, koji će utvrditi koja prava potrošači imaju", kazao je Aleksić novinarima nakon objavljivanja odluke Vrhovnog suda.
Pročitajte i ovo: 'Švicarski franci' pali na Europskom sudu, na redu Vrhovni sud HrvatskeOn smatra da je ovo rješenje neodrživo.
"Ono je pokušaj kompromisa između banaka i potrošača, a kompromisa tu nema, zato što potrošači moraju dobiti punu resituciju", objasnio je Aleksić.
Prema podacima udruge Franak, oko 55.000 štediša koji su od 2015. godine konvertirali kredite u "švicarcima" u kredite u eurima imaju pravo na obeštećenje u visini od tri milijarde eura.
Oni traže obeštećenje jer tvrde da su zakinuti zato što konverzijom nisu dobili puno obeštećenje. Od Vrhovnog suda oni su očekivali da im prizna pravo na obeštećenje za preplaćenu glavnicu, za preplaćene kamate, a i glavnica kredita je nakon konverzije u eure bila 10 do 15 posto veća nego što je prvotnim ugovornom o podizanju kredita bilo ugovoreno.
U udruzi Franak su pred izricanje presude tvrdili da je Sud EU priznao pravo na puno obeštećenje korisnicima kredita s valutom klauzulom u "švicarcima" u Poljskoj i Mađarskoj, a da bi oni – u slučaju da im se ne prizna pravo na puno obeštećenje – bili diskriminirani u odnosu na one u Hrvatskoj koji svoje kredite u "švicarcima" nisu konvertirali u kredite u eurima.
Pročitajte i ovo: Slučaj 'franak' u Hrvatskoj zaključen, slijedi povrat preplaćenih kreditaNaveli su i kako opravdano sumnjaju da bivši predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa i dalje lobira unutar Građanskog odjela Vrhovnog suda za potrebe Hrvatske udruge banaka, podsjećajući da je on nakon završetka oglednog postupka u intervjuu za jedne dnevne novine u ožujku 2020. rekao da potrošači s konverzijama više nemaju nikakva prava, osim ako nešto nije u konverziji provedeno po zakonu.
Početkom 2000-ih su komercijalne banke u više europskih država, većinom tranzicijskih, plasirale građanima kredite s deviznom klauzulom u švicarskim francima, čija je vrijednost naglo porasla, što je dovodilo do povećanja mase kredita, kamata i iznosa pojedinačne rate.
Korisnici takvih kredita zapadali su zbog toga u velike financijske probleme, gubili imovinu, a bilo je i slučajeva samoubojstava.
U Hrvatskoj ih je bilo ukupno 125.000, od kojih je 55.000 korisnika kredite sa valutnom klauzulom u švicarskim francima konvertiralo 2016. godine u kredite s valutnom klauzulom u eurima.
Kada su krediti sa valutnom klauzulom u "švicarcima" zbog rasta tečaja počeli masovno upropaštavati građane, udruga Franak je listopada 2011. godine tužila osam najvećih hrvatskih banaka – sve redom u stranom vlasništvu – Zagrebačku banku, Privrednu banku Zagreb, Erste & Steieremärkische Bank, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-bank, OTP, Splitsku banku i Volksbank (koju je poslije preuzela Sberbanka) zbog nepoštene primjene valutne klauzule i samovoljnog mijenjanja kamatnih stopa.
Pročitajte i ovo: Što je dato bankama, pitaju dužnici nakon nagodbe Hrvatske oko 'švicaraca'Tražili su da se ugovorna obaveza o valutnoj klauzuli u "švicarcima" i promjenjivoj kamatnoj stopi proglasi ništetnom. Presudu u njihovu korist donio je 2013. godine sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Radovan Dobronić, koji je sada predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske.
Za odluku je bila potrebna većina sudaca Građanskog odjela Vrhovnog suda, dakle njih 12.
Za opciju da korisnici nemaju pravo na puno obeštećenje glasalo je šest sudaca, da imaju pravo na puno obeštećenje glasalo je 10 sudaca, dok je ovakva kompromisna opcija dobila 13 glasova.
Puni tekst odluke Vrhovnog suda bit će objavljen u srijedu 21. prosinca.