Hrvatska Vlada predstavila je nove granice izbornih jedinica, nakon što je Ustavni sud upozorio na prevelike razlike u "težini" biračkog glasa od jedne do druge jedinice. Vladajući kažu kako je novo rješenje čak i bolje do postojećeg, a oporba i struka ga kritiziraju.
Prema prijedlogu Ministarstva pravosuđa, u Hrvatskoj bi se zadržalo 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika, a granice izbornih jedinica su korigirane tako da je odstupanje u broju birača između dvije izborne jedinice najviše 2,2 posto, mnogo manje nego što je bilo do sada – i do 14,5 posto, a manje nego što i zakon nalaže – do 5 posto.
Vlada kaže da je provela naloge Ustavnog suda
"Osim grada Zagreba, koji zbog svoje veličine u ovakvom izbornom sustavu mora biti u više izbornih jedinica, a on je sada u 3 umjesto u 4 izborne jedinice, niti jedan drugi grad niti općina nije teritorijalno podijeljen u različite izborne jedinice", kazao je premijer Andrej Plenković.
Naime, Ustavni sud je među ostalim naložio i da granice izbornih jedinica u šro većoj mjeri moraju pratiti aktualne administrativne granice jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Andrej Plenković tvrdi da su izmjene radne grupe u ministarstvu, a ne njegove partije.
Premijer i lider vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) se pohvalio i da se za 78 posto građana ne mijenja izborna jedinica, a da će u drugu izbornu jedinicu preći 22 posto upisanih birača.
Plenković je kazao kako je ovaj prijedlog rezultat rada radne grupe u Ministarstvu pravosuđa, a da su priče da je to djelo HDZ-ove radne grupe izmišljanje oporbe.
Ko je kriv za neažurnost Registra birača?
Na kritike da je kao temelj za izmjene granica izbornih jedinica uzet Registar birača, a da je sam Ustavni sud upozorio da u njemu ima pola milijuna ljudi više nego što u Hrvatskoj ima punoljetnih po Popisu stanovništva iz 2021., iz Vlade odgovaraju da je odgovornost da odjave prebivalište - na građanima, a da je Ustavni sud presudom iz prošle godine otežao da to policija radi po službenoj dužnosti nakon provjere.
Na kritike da u izradu prijedloga nije uključena stručna javnost i oporba, Plenković je odgovorio kako ovaj prijedlog upravo kreće u 30-dnevno javno savjetovanje, a da potom ide na dva saborska čitanja, pa će biti dovoljno prilike za iznošenje primjedbi i zamjerki.
Pročitajte i ovo: Čuti glas manjina: Izbori u HrvatskojOporba protiv prijedloga
Lijeva i desna oporba unisono su protiv Vladinog prijedloga. Traže da se Ustavni sud o njemu očituje, ali iz Ustavnog suda odgovaraju da se mogu očitovati o ustavnosti zakona, a ne i zakonskih prijedloga.
"Znači li to da ćemo možda ići na izbore po neustavnom zakonu? Što će biti kada se u budućnosti utvrdi da je neustavan? Dovest ćemo se u stanje banana-država u kojima se poništavaju izbori! Je li to Andrej Plenković hoće", pitala je u Saboru Sandra Benčić iz Zeleno-lijevog bloka.
Ogorčena je i Anka Mrak Taritaš iz oporbenog Građansko-liberalnog saveza (GLAS).
"On čini sve da građani kažu – ma uopće više ne znam u kojoj sam izbornoj jedinici, i to mi se sve zajedno ne da! Plenković cijelo vrijeme koliko-toliko zadovoljava formu, ali idemo vidjeti što se iza toga skriva", upozorava Anka Mrak Taritaš.
Izborna jedinica kroz šume i brda
"Ovo nije državničko, već kratkoročno rješenje", kaže za RSE Višeslav Raos koji na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti predaje Izborne sustave.
Svake četiri godine će se morati prekrajati izborne jedinice, što naravno otvara prostor za arbitrarnost i manipulacije -kaže profesor Vladimir Raos.
"Ono ne omogućuje da se trajno korigira broj mandata koje se bira u svakoj izbornoj jedinici, nego će se svake četiri godine morati prekrajati izborne jedinice, što naravno otvara prostor za arbitrarnost i manipulacije. Pitam – hoćete li to opet raditi za 4 i 8 godina? Hoće li tako svaki puta 20 posto birača šetati iz jedne u drugu izbornu jedinicu", pita Raos.
Iako je Plenković odbio da se kod korigiranja granica izbornih jedinica radilo o bilo kakvom "gerrymanderingu" (formiranju granica izbornih jedinica na način da se maksimizira vlastite izborne rezultate), Raos nije mogao, a da ne komentira prijedlog novih granica VII izborne jedinice koja bi išla od juga Zagreba do Hrvatskog primorja i od slovenske do bosansko-hercegovačke granice.
"Najviše upada u oči ova VII izborna jedinica gdje se čini da će se moći voditi kampanje samo tako da se ide kroz šume, jer obuhvaća sve neke šumske i brdske dijelove zemlje. Krene se od Novske u Moslavini, pa se može ići do Gračaca u Lici i do Čabra u Gorskom kotaru. Možda bi trebalo organizirati neke posebne turističke ili biciklističke ture – 'Putevima VII izborne jedinice'" , sugerira Raos.
GONG: Ovo je regresija od postojećeg modela
U nevladinoj udruzi GONG slažu se s ocjenom da će se kod svakih sljedećih izbora zbog demografskih promjena iznova morati politički prekrajati izborne godine.
"U određenim dijelovima predloženi model je čak i regresija od postojećeg modela. Prije su postojale jedinice koje su u cijelosti obuhvaćale županije, a sada imamo fragmente drugih jedinica u svakoj izbornoj jedinici", kaže koordinatorica izbornih aktivnosti u udruzi građana GONG Josipa Brajković Dika.
Nije problematičan samo teritorijalni aspekt, upozorava koordinatorica, nego je tu dodatno i problem Registra birača na kojem se temelji ovaj model.
U određenim dijelovima predloženi model je čak i regresija od postojećeg modela, smatraju u Gongu: Josipa Brajković Dika
Po njenoj ocjeni, u Vladi su "posve zanemarili uputu Ustavnog suda. Ta uputa je da "pri formiranju izbornih jedinica treba izbjegavati fragmentaciju postojećih (administrativnih i drugih tradicionalnijih) geografskih cjelina, odnosno žrtvovati teritorijalnu smislenost na račun čisto matematičkog ujednačavanja jačine glasačkog prava po jedinicama".
O parlamentarnim izborima
U Hrvatskoj se na parlamentarnim izborima u 12 izbornih jedinica. Građani glasaju u 10 teritorijalnih izbornih jedinica i u svakoj biraju po 14 zastupnika, dakle ukupno 140 zastupnika.
Predstavnici manjina biraju u XII izbornoj jedinici 8 zastupnika, a predstavnici dijaspore u XI izbornoj jedinici 3 zastupnika, što je ukupno 151 zastupnik.
Protekli parlamentarni izbori održani su u srpnju 2020. godine i na njima je relativni pobjednik bio HDZ koji je s partnerima formirao vladu. Izlaznost je bila 46,9 posto.
Sljedeći parlamentarni izbori biti će održani 2024. godine. Ustavni sud dao je Vladi rok da izmjene granica izbornih jedinica budu usvojene u Saboru do 1. listopada ove godine.