Himna Europe - Beethovenova "Oda radosti" - na trgovima brojnih hrvatskih gradova, velikih i malih, označila je prve trenutke Republike Hrvatske kao 28. članice Europske unije.
Politički vrh Europske unije i politički vrh Hrvatske okupljeni na središnjem zagrebačkom Trgu bana Jelačića čestitali su građanima, na graničnom prijelazu Bregana prema Sloveniji ministar financija Slavko Linić skinuo je ploču „Carinska uprava Republike Hrvatske“, a na graničnom prijelazu Bajakovo prema Srbiji ispod ploče s natpisom „Republika Hrvatska“ postavljena je i ploča „Europska unija“ i podignuta – uz hrvatsku – i zastava Europske unije.
Svugdje vatromet, šampanjac, slavlje i zvonjava crkvenih zvona.
„Napokon su Hrvati s nama! Hrvatska i Litva – zemlje košarke koje znaju kako je važan svaki član tima,“ tim je riječima predsjednica Litve, aktualne predsjedavajuće Europskom unijom, Dalia Gryhauskaite prva hrvatskim građanima koji tren iza ponoći čestitala hrvatski ulazak u Europsku uniju.
Odmah za njom, obraćajući se hrvatskim političarima, ali prije svega okupljenim Zagrepčanima na središnjem gradskom trgu i svim hrvatskim građanima, predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy kazao je:
„Svima vama želim reći – čestitam, Hrvatska! S otkucajem ponoći, vaša je zemlja prošla preko važnog praga. To je događaj koji će zauvijek promijeniti život ovog naroda. Uvijek ste bili Europljani, a sada ste i članovi Unije.“ On je čestitao Hrvatskoj i na naporima uloženim u reforme i najavio da ulazak Hrvatske u EU „predstavlja prekretnicu u novijoj povijesti Zapadnog Balkana na putu prema zajedničkoj budućnosti.“
Rompuy je pohvalio hrvatsku suradnju sa Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom, sporazum Beograda i Prištine nazvao povijesnim i najavio da će biti još pozitivnih koraka, gdje će Hrvatska „kao primjer za regiju igrati ulogu od ključne važnosti.“
Predsjednik Ivo Josipović istakao je kako je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju stvoren temelj za sigurnu, demokratsku i europsku budućnost budućih generacija njenih građana. Po njegovom sudu, „priča o hrvatskom uspjehu je priča o zajedništvu, upornosti, ambiciji i viziji, i to je glavna poruka današnjeg dana – poruka da zajedništvom možemo ostvariti i one ciljeve koji izgledaju teško dostižnima.“
Hrvatska pripada Europi, jer dijeli njezine vrijednosti, a u prvom redu vrijednost slobode, kazao je:
„Sloboda je najveća vrijednost koju imamo. Slobodna Hrvatska u slobodnoj Europi – to je bila ideja vodilja mnogih naših generacija. Sada smo je ostvarili. Ali, ideja slobode uključuje i slobodu pojedinca, slobodu svakog da se izrazi i da bude ono što jest – bez nametanja i prisile. Sloboda uključuje ravnopravnost velikih i malih, većine i manjine, ljudi i država međusobno različitih, ali istih po tome što se čuvaju i poštuju slobode drugih.“
On se založio da Europa ne stane na hrvatskim granicama, upravo zato što je ona jamstvo mira i sigurnosti za sve one koji u njoj žive.
Most prema budućnosti
Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schultz nazvao je Hrvatsku pionirom pravog europskog duha.
"Dokazali ste da se do članstva u Europskoj uniji može doći odlučnim djelovanjem i napornim radom,“ naglasio je u svojoj čestitci.
Hrvatski premijer Zoran Milanović kazao je među ostalim kako je „ na nama da pružimo ruku zemljama iz regije u što bržem usvajanju europskih kriterija.“ Hrvatsku sa zemljama regije povezuje zajednička antifašistička prošlost, ali udaljavaju događaji ratni događaji iz devedesetih.
"Hrvatska je izabrala biti most prema boljoj budućnosti regije kojoj su proeuropske težnje, uz najviše standarde zaštite manjinskih nacionalnih prava, najefikasnije sredstvo za prevladavanje prošlih trauma,“ kazao je Milanović.
„Poduzeli ste teške reforme i pružili ruku pomirenja. Kao država članica Europske unije jasno ste dali do znanja da ćete drugima pomoći da slijede isti put,“ kazao je Barroso.
U ime Irske kao dojučerašnjeg predsjedavajućeg Europskom unijom, zamjenik irskog premijera Eamon Gilmore poželio je Hrvatskoj dobrodošlicu u EU na irskom jeziku.
U Hrvatskoj se slavi, a kako je krenulo u mnogim će se gradovima i mjestima slaviti do jutra, jer današnji ulazak u Europsku uniju za mnoge je analitičare najvažniji događaj u novijoj hrvatskoj povijesti nakon osamostaljenja u procesu raspada Jugoslavije početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.
A kako je to danas izgledalo?
"Ljudi, uspjeli smo! Završili smo ovaj dio posla, čestitam svima!“ To je bila poruka hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić hrvatskim građankama i građanima na prigodnoj konferenciji za novinare u nedjelju u Zagrebu. „Od sutra je pred Hrvatskom nova zadaća“, kazala je.
„Od sutra se ne prilagođavamo samo pravilima i direktivama Europske unije, nego od sutra imamo odgovornost i suodlučivati o tim pravilima, imati jasnu sliku što je hrvatski interes, ali apsolutno imati jasnu sliku i potpunu odgovornost i za to što je europski interes," dodala je ona.
Važan korak za regiju
Cijeli je dan u svim krajevima Hrvatske bio posvećen proslavi ulaska u Europsku uniju – od jutra do ponoći i središnje proslave u Zagrebu, ali i svugdje drugdje. Slavilo se na kontinentu, slavi se na Jadranu, u hotelima na jadranskoj obali priređuju se programi za turiste – velikom većinom upravo iz Europske unije.
Krenimo od nedjelje ujutro. Radni je dan započeo prigodnom konferencijom za novinare ministrice Pusić. Hrvatska za točno dvije godine aplicira za ulazak u šengenski sustav, a još bar pet godina ne planira ući u eurozonu. Hrvatska ministrica je na pitanje njemačkih novinara kazala kako se njemački porezni obveznici ne moraju bojati da će nakon hrvatskog ulaska u EU morati i za nju izdvajati dodatni novac jer i europski analitičari najavljuju oporavak hrvatskog gospodarstva i investicije. Dodatno, ona se pohvalila da je Hrvatska sve bolja u povlačenju sredstava iz europskih fondova.
Ipak, najviše je pitanja bilo o novoj ulozi Hrvatske u regiji Jugoistoka Europe.
„Stavljanju na dnevni red ideje o uzajamnom povlačenju tužbi pridonijet će – što se tiče srpske strane – ubrzavanje točnih i konkretnih podataka vezanih na nestale osobe iz vremena rata. Što se naše strane tiče – rješavanje nekih pitanja vezanih za mirovine nekih ljudi koji su iz Hrvatske izbjegli u Srbiju i tamo ostali. To su dvije teme na kojima vrlo intenzivno radimo, gdje bi do kraja sljedećeg mjeseca zapravo morali imati jednu jasnu sliku,“ kazala je Pusić.
Odnos prema BiH neće se mijenjati, a poruke Srbiji su - ako Srbija i realizira dobiveni uvjetovani datum početka pregovora - da nema pravednih i nepravednih kriterija u pregovorima i da se treba naučiti rješavati probleme u hodu.
Hrvatska je već od nedjelje krenula sa novom i naglašenijom ulogom u regiji Jugoistoka Europe.Pusić je u cijenjenom restoranu „Okrugljak“ na obroncima Zagrebačke gore priredila radni ručak za ministre vanjskih poslova iz tih zemalja. U izjavi pred ručak, izrazila je zadovoljstvo budućom suradnjom na zajedničkoj europskoj budućnosti. U srodnom pozitivnom tonu su i izjave drugih sudionika. Makedonski ministar Nikola Poposki čestitao je Hrvatskoj i izrazio nadu da će se hrvatska priča uskoro ponoviti i u Makedoniji.
„Nama je posebno drago da će Hrvatska biti zemlja koja će biti snažan advokat naših interesa unutar Evropske unije, advokat cijelog regiona, i zemlja sa kojom ćemo dijeliti najsličnije integraciono iskustvo“, kazao je crnogorski ministar Igor Lukšić.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija čestitao je i Hrvatskoj i Europskoj uniji na hrvatskom ulasku u EU, što – kazao je – mnogo znači i za BiH i za cijelu regiju.
„Ovo je prilika za Bosnu i Hercegovinu i da nešto nauči. Ne moramo uvijek učiti na svojim pogreškama, možemo ponekad učiti i na tuđim uspjesima, i ovo je odlična prilika.“
Srpski ministar vanjskih poslova Ivan Mrkić zahvalio je Hrvatskoj na potpori na srpskom europskom putu.
„I sasvim smo sigurni da ćemo i ubuduće zajedno raditi na tome da Srbija i čitava regija uđe što pre u Evropsku uniju.“
Prvi radni dan u EU
Kosovski ministar vanjskih poslova Enver Hoxhaj imao je tri poruke – da je danas povijesni dan za Hrvatsku, Balkan i Kosovo, da je Hrvatska najbolji primjer zemljama regije kako reformirati i modernizirati društvo nakon čega dolazi članstvo u EU, i – treće – da EU može ove godine biti ponosna na dva postignuća: hrvatski ulazak u EU i dijalog i dogovor Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa.
„I snažno bih želio da do 2020. godine sve zemlje regije uđu u Europsku uniju, kako je to Hrvatska upravo učinila,“ dodao je on.
Čak stotinu i sedamdeset najviših dužnosnika europskih zemalja došlo je na svečanost obilježavanja hrvatskog ulaska u EU - 15 predsjednika država, tri predsjednika parlamenta, 13 predsjednika vlada, 12 prvih potpredsjednika vlada, sedam ministara vanjskih poslova i na ostalim razinama 20 visokih gostiju.
„Ulazak Hrvatske u Europsku uniju je potvrda uvjerenja naših građana o pripadnosti svakoga od nas europskom demokratskom, vrijednosnom i kulturnom krugu,“ kazao je Josipović.
Kao i mnogi drugi ozbiljni analitičari, on je naglasio važnost i značaj hrvatskog pristupnog procesa na hrvatsko društvo i hrvatsku državu: „Hrvatska stvarnost, bez obzira na nijanse u kojima je doživljavamo, danas je potpuno drugačija od one kada smo krenuli na put osamostaljenja i stvaranja vlastite države. I upravo tu stvarnost danas s ponosom slavimo“.
Milanović je u svojoj je zdravici zahvalio gostima iz ostalih europskih država što su došli sa hrvatskim građanima podijeliti važnost trenutka u kome se „ostvaruju, ili počinju ostvarivati, naši najveći politički i društveni ideali".
"Prisutnost svih vas ove večeri u Zagrebu ispunjava nas osobitim ponosom, a mene i inspirira da s još većim uvjerenjem ovu čašu, koju večeras podižem, vidim polupunom, a ne polupraznom,“ kazao je Milanović.
Ponedjeljak je prvi radni dan Hrvatske u Europskoj uniji. Na fonu najave snažnijeg hrvatskog angažmana u regiji Jugoistoka Europe, predsjednik Josipoviće priređuje radni doručak za predsjednike država iz regije.
Politički vrh Europske unije i politički vrh Hrvatske okupljeni na središnjem zagrebačkom Trgu bana Jelačića čestitali su građanima, na graničnom prijelazu Bregana prema Sloveniji ministar financija Slavko Linić skinuo je ploču „Carinska uprava Republike Hrvatske“, a na graničnom prijelazu Bajakovo prema Srbiji ispod ploče s natpisom „Republika Hrvatska“ postavljena je i ploča „Europska unija“ i podignuta – uz hrvatsku – i zastava Europske unije.
Svugdje vatromet, šampanjac, slavlje i zvonjava crkvenih zvona.
„Napokon su Hrvati s nama! Hrvatska i Litva – zemlje košarke koje znaju kako je važan svaki član tima,“ tim je riječima predsjednica Litve, aktualne predsjedavajuće Europskom unijom, Dalia Gryhauskaite prva hrvatskim građanima koji tren iza ponoći čestitala hrvatski ulazak u Europsku uniju.
Odmah za njom, obraćajući se hrvatskim političarima, ali prije svega okupljenim Zagrepčanima na središnjem gradskom trgu i svim hrvatskim građanima, predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy kazao je:
„Svima vama želim reći – čestitam, Hrvatska! S otkucajem ponoći, vaša je zemlja prošla preko važnog praga. To je događaj koji će zauvijek promijeniti život ovog naroda. Uvijek ste bili Europljani, a sada ste i članovi Unije.“ On je čestitao Hrvatskoj i na naporima uloženim u reforme i najavio da ulazak Hrvatske u EU „predstavlja prekretnicu u novijoj povijesti Zapadnog Balkana na putu prema zajedničkoj budućnosti.“
Rompuy je pohvalio hrvatsku suradnju sa Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom, sporazum Beograda i Prištine nazvao povijesnim i najavio da će biti još pozitivnih koraka, gdje će Hrvatska „kao primjer za regiju igrati ulogu od ključne važnosti.“
Predsjednik Ivo Josipović istakao je kako je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju stvoren temelj za sigurnu, demokratsku i europsku budućnost budućih generacija njenih građana. Po njegovom sudu, „priča o hrvatskom uspjehu je priča o zajedništvu, upornosti, ambiciji i viziji, i to je glavna poruka današnjeg dana – poruka da zajedništvom možemo ostvariti i one ciljeve koji izgledaju teško dostižnima.“
Hrvatska pripada Europi, jer dijeli njezine vrijednosti, a u prvom redu vrijednost slobode, kazao je:
„Sloboda je najveća vrijednost koju imamo. Slobodna Hrvatska u slobodnoj Europi – to je bila ideja vodilja mnogih naših generacija. Sada smo je ostvarili. Ali, ideja slobode uključuje i slobodu pojedinca, slobodu svakog da se izrazi i da bude ono što jest – bez nametanja i prisile. Sloboda uključuje ravnopravnost velikih i malih, većine i manjine, ljudi i država međusobno različitih, ali istih po tome što se čuvaju i poštuju slobode drugih.“
On se založio da Europa ne stane na hrvatskim granicama, upravo zato što je ona jamstvo mira i sigurnosti za sve one koji u njoj žive.
Most prema budućnosti
Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schultz nazvao je Hrvatsku pionirom pravog europskog duha.
"Dokazali ste da se do članstva u Europskoj uniji može doći odlučnim djelovanjem i napornim radom,“ naglasio je u svojoj čestitci.
Hrvatski premijer Zoran Milanović kazao je među ostalim kako je „ na nama da pružimo ruku zemljama iz regije u što bržem usvajanju europskih kriterija.“ Hrvatsku sa zemljama regije povezuje zajednička antifašistička prošlost, ali udaljavaju događaji ratni događaji iz devedesetih.
"Hrvatska je izabrala biti most prema boljoj budućnosti regije kojoj su proeuropske težnje, uz najviše standarde zaštite manjinskih nacionalnih prava, najefikasnije sredstvo za prevladavanje prošlih trauma,“ kazao je Milanović.
Ivo Josipović i Jose manuel Barroso
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso poželio je Hrvatskoj dobrodošlicu u Europsku uniju i najavio da će EK, kako je do sada pomagala Hrvatskoj u pristupnom procesu, nastaviti pomagati i sada kada je postala država članica. On je pozitivno ocijenio hrvatsku najavu pomoći susjedima na jugoistoku Europe.„Poduzeli ste teške reforme i pružili ruku pomirenja. Kao država članica Europske unije jasno ste dali do znanja da ćete drugima pomoći da slijede isti put,“ kazao je Barroso.
U ime Irske kao dojučerašnjeg predsjedavajućeg Europskom unijom, zamjenik irskog premijera Eamon Gilmore poželio je Hrvatskoj dobrodošlicu u EU na irskom jeziku.
U Hrvatskoj se slavi, a kako je krenulo u mnogim će se gradovima i mjestima slaviti do jutra, jer današnji ulazak u Europsku uniju za mnoge je analitičare najvažniji događaj u novijoj hrvatskoj povijesti nakon osamostaljenja u procesu raspada Jugoslavije početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.
A kako je to danas izgledalo?
"Ljudi, uspjeli smo! Završili smo ovaj dio posla, čestitam svima!“ To je bila poruka hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić hrvatskim građankama i građanima na prigodnoj konferenciji za novinare u nedjelju u Zagrebu. „Od sutra je pred Hrvatskom nova zadaća“, kazala je.
„Od sutra se ne prilagođavamo samo pravilima i direktivama Europske unije, nego od sutra imamo odgovornost i suodlučivati o tim pravilima, imati jasnu sliku što je hrvatski interes, ali apsolutno imati jasnu sliku i potpunu odgovornost i za to što je europski interes," dodala je ona.
Hrvatska proslavila ulazak u Evropsku uniju
Važan korak za regiju
Cijeli je dan u svim krajevima Hrvatske bio posvećen proslavi ulaska u Europsku uniju – od jutra do ponoći i središnje proslave u Zagrebu, ali i svugdje drugdje. Slavilo se na kontinentu, slavi se na Jadranu, u hotelima na jadranskoj obali priređuju se programi za turiste – velikom većinom upravo iz Europske unije.
Krenimo od nedjelje ujutro. Radni je dan započeo prigodnom konferencijom za novinare ministrice Pusić. Hrvatska za točno dvije godine aplicira za ulazak u šengenski sustav, a još bar pet godina ne planira ući u eurozonu. Hrvatska ministrica je na pitanje njemačkih novinara kazala kako se njemački porezni obveznici ne moraju bojati da će nakon hrvatskog ulaska u EU morati i za nju izdvajati dodatni novac jer i europski analitičari najavljuju oporavak hrvatskog gospodarstva i investicije. Dodatno, ona se pohvalila da je Hrvatska sve bolja u povlačenju sredstava iz europskih fondova.
Ipak, najviše je pitanja bilo o novoj ulozi Hrvatske u regiji Jugoistoka Europe.
Ivo Josipović, Tomislav Nikolić i Zoran Milanović
Sudjelovanje kosovske predsjednice Atifete Jahjage i predsjednika Srbije Tomislava Nikolića na radnom ručku kod Josipovića u ponedjeljak nazvala je „vrlo važnim korakom za regiju i važnim napretkom koji pokazuje veliku odlučnost Srbije i Kosova da počnu provoditi međusobni sporazum“. Na pitanje srpske državne televizije hoće li hrvatski ulazak u EU ubrzati povlačenje tužbi za genocid, ministrica je jasno dala do znanja da ta dva pitanja nemaju neke međusobne veze.„Stavljanju na dnevni red ideje o uzajamnom povlačenju tužbi pridonijet će – što se tiče srpske strane – ubrzavanje točnih i konkretnih podataka vezanih na nestale osobe iz vremena rata. Što se naše strane tiče – rješavanje nekih pitanja vezanih za mirovine nekih ljudi koji su iz Hrvatske izbjegli u Srbiju i tamo ostali. To su dvije teme na kojima vrlo intenzivno radimo, gdje bi do kraja sljedećeg mjeseca zapravo morali imati jednu jasnu sliku,“ kazala je Pusić.
Odnos prema BiH neće se mijenjati, a poruke Srbiji su - ako Srbija i realizira dobiveni uvjetovani datum početka pregovora - da nema pravednih i nepravednih kriterija u pregovorima i da se treba naučiti rješavati probleme u hodu.
Hrvatska je već od nedjelje krenula sa novom i naglašenijom ulogom u regiji Jugoistoka Europe.Pusić je u cijenjenom restoranu „Okrugljak“ na obroncima Zagrebačke gore priredila radni ručak za ministre vanjskih poslova iz tih zemalja. U izjavi pred ručak, izrazila je zadovoljstvo budućom suradnjom na zajedničkoj europskoj budućnosti. U srodnom pozitivnom tonu su i izjave drugih sudionika. Makedonski ministar Nikola Poposki čestitao je Hrvatskoj i izrazio nadu da će se hrvatska priča uskoro ponoviti i u Makedoniji.
„Nama je posebno drago da će Hrvatska biti zemlja koja će biti snažan advokat naših interesa unutar Evropske unije, advokat cijelog regiona, i zemlja sa kojom ćemo dijeliti najsličnije integraciono iskustvo“, kazao je crnogorski ministar Igor Lukšić.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija čestitao je i Hrvatskoj i Europskoj uniji na hrvatskom ulasku u EU, što – kazao je – mnogo znači i za BiH i za cijelu regiju.
„Ovo je prilika za Bosnu i Hercegovinu i da nešto nauči. Ne moramo uvijek učiti na svojim pogreškama, možemo ponekad učiti i na tuđim uspjesima, i ovo je odlična prilika.“
Srpski ministar vanjskih poslova Ivan Mrkić zahvalio je Hrvatskoj na potpori na srpskom europskom putu.
„I sasvim smo sigurni da ćemo i ubuduće zajedno raditi na tome da Srbija i čitava regija uđe što pre u Evropsku uniju.“
Prvi radni dan u EU
Kosovski ministar vanjskih poslova Enver Hoxhaj imao je tri poruke – da je danas povijesni dan za Hrvatsku, Balkan i Kosovo, da je Hrvatska najbolji primjer zemljama regije kako reformirati i modernizirati društvo nakon čega dolazi članstvo u EU, i – treće – da EU može ove godine biti ponosna na dva postignuća: hrvatski ulazak u EU i dijalog i dogovor Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa.
„I snažno bih želio da do 2020. godine sve zemlje regije uđu u Europsku uniju, kako je to Hrvatska upravo učinila,“ dodao je on.
Čak stotinu i sedamdeset najviših dužnosnika europskih zemalja došlo je na svečanost obilježavanja hrvatskog ulaska u EU - 15 predsjednika država, tri predsjednika parlamenta, 13 predsjednika vlada, 12 prvih potpredsjednika vlada, sedam ministara vanjskih poslova i na ostalim razinama 20 visokih gostiju.
Vesna Pusić sa ministrima vanjskih poslva iz regije
Na svečanoj večeri njima u čast, hrvatski predsjednik Josipović održao je zdravicu.„Ulazak Hrvatske u Europsku uniju je potvrda uvjerenja naših građana o pripadnosti svakoga od nas europskom demokratskom, vrijednosnom i kulturnom krugu,“ kazao je Josipović.
Kao i mnogi drugi ozbiljni analitičari, on je naglasio važnost i značaj hrvatskog pristupnog procesa na hrvatsko društvo i hrvatsku državu: „Hrvatska stvarnost, bez obzira na nijanse u kojima je doživljavamo, danas je potpuno drugačija od one kada smo krenuli na put osamostaljenja i stvaranja vlastite države. I upravo tu stvarnost danas s ponosom slavimo“.
Milanović je u svojoj je zdravici zahvalio gostima iz ostalih europskih država što su došli sa hrvatskim građanima podijeliti važnost trenutka u kome se „ostvaruju, ili počinju ostvarivati, naši najveći politički i društveni ideali".
"Prisutnost svih vas ove večeri u Zagrebu ispunjava nas osobitim ponosom, a mene i inspirira da s još većim uvjerenjem ovu čašu, koju večeras podižem, vidim polupunom, a ne polupraznom,“ kazao je Milanović.
Ponedjeljak je prvi radni dan Hrvatske u Europskoj uniji. Na fonu najave snažnijeg hrvatskog angažmana u regiji Jugoistoka Europe, predsjednik Josipoviće priređuje radni doručak za predsjednike država iz regije.