Hrvatska u vrhu Europe po broju tužbi protiv novinara

"Ono što HND bezuvjetno zahtijeva je dekriminalizacija u dijelu zakona koji se odnosi na čast i ugled, jer smatramo da je tu široki prostor za manipulaciju", poručio Hrvoje Zovko (drugi s lijeve strane) Foto: Press konferencija HND-a, Zagreb 30. ožujka 2022.

U Hrvatskoj je - prema rezultatima ankete Hrvatskog novinarskog društva (HND) - trenutno aktivna najmanje 951 tužba protiv medija i novinara od kojih tužitelji potražuju preko 77 milijuna kuna (10 milijuna eura), upozorili su predstavnici Društva na konferenciji za novinare 30. ožujka u Zagrebu.

"I rezultati ovogodišnje ankete pokazuju zabrinjavajući trend koji nam govori o jednom sistemskom maltretiranju novinara, novinarki i medija i o tome da u Hrvatskoj postoji kultura tužakanja onih koji se bave našom profesijom.

Osim višegodišnjeg iscrpljivanja i zastrašivanja, tu su i metode ekonomskog, odnosno financijskog zastrašivanja. Kada govorimo o SLAPP tužbama (Strategic lawsuit against public participation), Hrvatska je najgora u Europi", poručio je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.

"Ono što HND bezuvjetno zahtijeva je dekriminalizacija u dijelu zakona koji se odnosi na čast i ugled, jer smatramo da je tu široki prostor za manipulaciju. Imamo i duševne boli koje nitko nije vještačio, a najbolje se 'liječe' stotinama tisuća ili milijunima kuna odštetnih zahtjeva", dodao je predsjednik HND-a.

Kako anketom nisu obuhvaćeni svi hrvatski medijski nakladnici, on vjeruje da je broj tužbi i veći, i da dostiže i brojku od 1.100.

Ovo je četvrta godina da HND provodi anketu u SLAPP tužbama, i rezultati su više-manje jednaki. U prvoj anketi prije četiri godine bilo je 1.163 aktivnih tužbi protiv novinara i medija, zatim 905, pa 924 i sada 951 tužba.

Ove je godine u anketi sudjelovalo 26 medija. Od ukupno 951 tužbe, njih 928 odnosi se na parnične postupke za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda koji se vode protiv nakladnika, urednika medija i novinara zbog objavljenih tekstova i priloga.

Osim toga, trenutno su aktivna 23 kaznena postupka. Tužitelji su, osim fizičkih osoba nepoznatih široj javnosti, najčešće osobe iz javnog i političkog života, među kojima i političari koji obnašaju vlast, zatim pravne osobe, ali i suci, izvijestila je voditeljica HND-ovog istraživanja Monika Kutri.

Pročitajte i ovo: Skoro tisuću postupaka protiv medija pred sudovima u Hrvatskoj

Tko ima najviše tužbi?

Kao i godinu ranije, najviše tužbi ima Hanza media (nakladnik Jutarnjeg lista, Globusa, Slobodne Dalmacije...) - 443 postupka teška u prosjeku 95.000 kuna (12.600 eura). Nakon njih slijedi izdavačka kuća Styria koja samo za Večernji list i 24 sata ima 196 tužbi čiji odštetni zahtjevi iznose nešto manje od 20 milijuna kuna (nešto manje od 2,6 milijuna eura).

Nastavlja se praksa da jako mnogo sudaca tuži medije i novinare, i to za visoke iznose odštete. Samo protiv Hanza media aktivno je 26 tužbi koje je podnijelo 18 sudaca koji traže preko 1,7 milijun kuna (225.000 eura) odštete, nabrojala je Monika Kutri.

"Iz ovih brojki proizlazi da se danas, jednako kao i prije, tužbe protiv medija i novinara smatraju nečim što je uobičajeno i što je potpuno primjeren način reakcije na neke medijske sadržaje kojima možda nismo zadovoljni ili kojima se osjećamo oštećeni. Mislim da se neka druga sredstva – osim traženja odštete – ne koristi ni izdaleka dovoljno, jer je u 99 posto postupaka postavljen zahtjev za novčanom odštetom", prenijela je svoja iskustva odvjetnica i članica Stručne skupine Europske komisije za SLAPP tužbe Vanja Jurić.

"To pokazuje da u Hrvatskoj, kao i u drugim 'mladim' demokracijama još uvijek nismo osvijestili da su tužbe protiv medija, pogotovo kada pričamo o novčanim odšetama, nešto što mora biti izuzetak, a ne pravilo. Pred nama je još mnogo posla", poručila je.

Pročitajte i ovo: Ustavni sud protiv vala tužbi protiv medija i novinara

Što kažu podaci Ministarstva?

Podatke iz HND-ove ankete dopunjuju službeni podaci Ministarstva pravosuđa i uprave, prema kojima je tijekom 2021. godine protiv novinara pokrenuto 380 novih parničnih predmeta za naknadu štete, a na dan 31. prosinca 2021. godine ukupno 859 parnica još nije bilo riješeno.

Ukupan broj aktivnih kaznenih predmeta u kojima su tuženici novinari na svim sudovima u Hrvatskoj na samom kraju 2021. godine bio je 110.

Prema podacima Ministarstva, u 124 kaznena postupka protiv novinara završena u 2019., 2020. i 2021. godini, doneseno je "samo" 11 osuđujućih presuda.

Doneseno je ukupno 39 rješenja kojima je odbačena privatna tužba te 53 rješenje o obustavi postupka. Donesene su dvije odbijajuće presude te 20 oslobađajućih. Iz toga se – kažu u HND-u – "kao i lani, može zaključiti da je jako mali broj novinara osuđen za djela za koja ih se teretilo".