U Hrvatskoj dnevno više od milijun turista

Od početka godine u Hrvatskoj je, prema podacima sustava eVisitor, ostvareno 10,1 milijun dolazaka i 48 milijuna noćenja.

U odnosu na prošlu godinu, to je rast od deset posto u dolascima i pet posto u noćenjima, dok u odnosu na rekordnu 2019. to predstavlja izjednačenje rezultata u noćenjima.

Najviše je gostiju iz Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Austrije, Poljske i Češke.

Turisti iz Srbije bilježe rast u 11 posto u dolascima i 12 posto u noćenjima, iz Bosne i Hercegovine je 11 posto više u dolascima i devet posto u noćenjima, iz Crne Gore 38 posto više u dolascima i 27 posto više u noćenjima, iz Sjeverne Makedonije 26 posto više u dolascima i 18 posto u noćenjima i s Kosova 25 posto više u dolascima i dva posto više u noćenjima nego lani, podaci su Hrvatske turističke zajednice.

Zadovoljan je i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), Kristjan Staničić.

"Prešli smo brojku od milijun gostiju dnevno. Imamo kontinuitet stabilnosti blagog porasta cijelu godinu, pa tako sada i u srpnju", kazao je Staničić.

Rast cijena i rast kvalitete

Mediji upozoravaju na nekontrolirano dizanje cijena ugostitelja na Jadranu.

Staničić kaže kako postoje objektivni faktori – inflacija, porast cijena inputa i činjenica da je i konkurencija digla cijene, da rast cijena ima smisla ako ga prati rast kvalitete usluge, ali da će tržište imati glavnu riječ u ocjeni jesu li te cijene previsoke.

"Dok god je razina potražnje u plusu, mislim da smo konkurentni što se tiče cijena. U konačnici, tržište je ono koje uvijek regulira cijene s obzirom na ponudu i potražnju. Važno je voditi računa da gosti budu zadovoljni i da za odgovarajuću cijenu dobiju odgovarajuću kvalitetu", poručio je direktor HTZ-a.

[Video: Ograničenjem broja posjetitelja i turističkom taksom, Dubrovnik se pokušava boriti sa prekomjernim turizmom, lipanj, 2023.]

Dubrovačka borba za održivi turizam

Stop apartmanizaciji

Međutim, nekadašnji ministar turizma i prvi čovjek Hrvatske udruge turizma kao krovne organizacije Veljko Ostojić upozorava da je u ovom trenutku najveći izazov hrvatskog turizma struktura smještajnih kapaciteta, jer u hotelskom smještaju je manje od deset posto kreveta.

Ostojić: Problem je u nekretninskom biznisu

"Upravo hotelski kapaciteti daju najveću dodanu vrijednost cijelom poslu i, praktički, vode, guraju, dižu kvalitetu i razvijaju cijelu destinaciju. S druge strane, samo u prošloj godini dobili smo 55.000 novih ležajeva u takozvanom privatnom smještaju", kaže Ostojić za za Radio Slobodna Europa (RSE).

Kada se kaže takozvani, treba biti jako precizan, naglašava Ostojić.

"Tu treba razlikovati pravi turistički smještaj kad šjora Marija ima dvije sobe i bavi se svojim gostima, i to nije samo turističko-gospodarska, već i socijalna kategorija. Mislim da je to jedan od specifikuma hrvatskog turizma koji treba i dalje njegovati i dalje poticati u kvaliteti", pojašnjava.

Međutim, Ostojić problem vidi u nekretninskom biznisu - u gradnji apartmana za kratkoročni turistički najam, gdje su investitori vrlo često strani državljani, što je i dovelo do brojke od 55.000 novih ležajeva.

• Čitajte: Uspjeh turističke sezone na primjerima Istre i Šibenika

Porez na ležaj u apartmanu

"Tolika količina novih ležajeva strašno opterećuje infrastrukturu destinacija, a poreski su praktički neopterećeni, jer se u prosjeku plaća 100 eura paušala po krevetu godišnje", kaže Ostojić.

On priznaje da hrvatski turizam muče i drugi problem - kronični nedostatak kadrova, što je problem s kojim se suočavaju i druge europske zemlje, kao i potreba kvalitetnijeg i poticajnijeg zakonskog okvira za izgradnju hotelskih kapaciteta.

"Ali ako se ovim tempom nastavi graditi apartmane za kratkoročni turistički najam, ići ćemo dole sa kvalitetom i dogodit će nam se upravo ono protiv čega pričamo – taj 'overturizam' tih dva, tri tjedna u špici sezone. To trebamo pod hitno zaustaviti", poručuje on.

Turistkinje namazane ljekovitim blatom na Kraljičinoj plaži u Ninu blizu Zadra, 13. srpnja 2023.

Problemu treba prići sa dvije strane – izmjenom prostornih planova koji su u ingerenciji lokalne samouprave, i izmjenom porezne politike, jer su sada takve investicije najisplativije.

"Ali, ne možete vi investirati ukoliko vam prostorni plan ne dozvoli", podsjeća Ostojić.

Može li novi Zakon o turizmu riješiti problem?

Staničić ocjenjuje da je 2023. godina početak zaokreta u strateškom promišljanju o hrvatskom turizmu.

Tada je izrađen novi strateški marketinški plan, dok je prošle godine resorno ministarstvo izradilo Strategiju održivog razvoja turizma, a ovih dana u e-savjetovanje ide i prijedlog novog Zakona o turizmu.

"Vjerujem da će on dati nove alate i instrumente koji će biti svima na raspolaganju upravo u pravcu promišljanja i upravljanja destinacijama u budućnosti da ne dolazimo u situaciju da imamo bujanje jednog segmenta turističkog smještaja a da, s druge strane, pametno i odgovorno vodimo buduću turističku politiku u pravcu održivosti i kvalitete", kazao je Staničić.