Hrvatska Vlada je usvojila odgovor na pismo Europske komisije koja traži pojašnjenje zakona kojima su prošle godine krediti sa valutnom klauzulom u švicarskim francima pretvoreni u kredite s klauzulom u eurima. Osam komercijalnih banaka u stranom vlasništvu koje su davale takve kredite najavile su tužbu i žalile se Europskoj komisiji na hrvatsko ponašanje.
Zakoni kojima je Vlada prošle jeseni oslobodila dužničkog ropstva 60.000 korisnika kredita sa valutnom klauzulom u švicarskim francima pretvorivši te kredite u kredite s klauzulom u eurima, krše slobodu kretanja kapitala i slobodu nastana, ustvrdila je početkom ljeta Europska komisija, a Vlada je danas odgovorila da je postupila u skladu sa načelima Europske unije, pojasnio je tehnički ministar financija Zdravko Marić.
„Te dvije slobode je moguće djelomično ograničavati ako su u skladu s temeljnim načelima Europske unije, to jest sa načelom pravne sigurnosti i proporcionalnosti.“
Osam komercijalnih banaka u stranom vlasništvu koje su davale kredite u francima najavile su tužbe i žalile se Europskoj komisiji (EK) na postupanje hrvatske Vlade. Najviše ih boli što je gotovo kompletan trošak konverzije prebačen na banke. Ako EK ne bude zadovoljna odgovorima, tužiti će Hrvatsku sudu, ali Marić vjeruje da je to moguće izbjeći.
„Smatramo da je moguć određeni dogovor, odnosno kroz razgovore možda postići i obostrano zadovoljavajuće rješenje koje neće niti dovesti do međunarodnog sudskog epiloga.“
Sadržaj pisma je na sjednici Vlade usvojen jednoglasno, a otprije je poznato da se Most protivi bilo kakvom kompromisu s bankama. Čelnik Mosta i potpredsjednik tehničke Vlade Božo Petrov je rekao:
Bez kompromisa s bankama: Božo Petrov
„Nama su interes građani Republike Hrvatske i te interese ćemo braniti. Mi imamo elemente kako se može zaštititi građane u odnosu prema bankama. Sa druge strane, i banke imaju svoje interese, i mislim da – ukoliko je svima do razvoja Republike Hrvatske – do suđenja ne treba doći.“
Dva su moguća scenarija: neka nagodba za bankama, za što kritičari s lijeva optužuju da bi bilo po volji HDZ-u, ili oštro, uz podsjećanje da su banke u davanju kredita u „švicarcima“ kršile propise. Goran Aleksić, koji je kao predstavnik udruge „Franak“ izabran i u Sabor, u izjavi za RSE zagovara oštriju opciju.
„Mi zagovaramo da se ni na koji način ne rade novi ustupci bankama. Banke su dobile poreznu olakšicu od 20 posto na ukupni iznos troška konverzije. I to je zadnje što su dobile i više ništa ne smiju dobiti! Banke su u teškom prekršaju jer u 100.000 kredita nisu ugovorile parametre o promjenjivim kamatnim stopama, za što im prijeti kazna od devet do 25 milijardi kuna. Dakle, netko tko je u teškom, teškom prekršaju, tko bi trebao hrvatskoj državi platiti milijarde kuna kazni, mora se pokriti ušima i šutjeti, a vlast im treba dati do znanja da moraju šutjeti, jer su jako dobro prošli. Tako bi prava vlast trebala reagirati.“
Osam je banaka nudilo kredite u „švicarcima“. Vlasnik jedne od njih – Zagrebačke banke – talijanski Unicredit nedavno je zbog konverzije kredita u „švicarcima“ najavio pokretanje tužbe protiv Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu.
Uz Zagrebačku, kredite u „švicarcima“ na hrvatskom je tržištu nudilo još sedam banaka - Privredna, Erste, Hypo (danas Addiko bank), OTP, Volksbank (danas Sberbank), Societe Generale Splitska i Raiffeisenbank Austria.
Izmjene u Zakonu o potrošačkom kreditiranju koje su omogućile konverziju kredita u „švicarcima“ na snagu su stupile 30. rujna prošle godine, a donesene su u mandatu prošle vlade lijevog centra. HDZ je u Saboru glasao za takav zakon.