Posjet ministra vanjskih poslova Hrvatske Mire Kovača i prvog potpredsjednika Vlade, a uskoro predsjednika Sabora Bože Petrova Stocu sedam dana nakon incidenta na izborima prošle nedjelje, namijenjen je u prvom redu hrvatskoj unutarnjopolitičkoj upotrebi, ocjenjuju analitičari u Hrvatskoj. Procjena je da će politika nove hrvatske Vlade prema BiH mnogo više pažnje posvećivati koheziji susjedne zemlje.
„Umjesto da iznova krene aktualizirati staru priču o obespravljenosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, bilo bi puno razumnije da je hrvatski ministar vanjskih poslova na odlasku Miro Kovač uputio apel državnim tijelima BiH da raščiste izborni i postizborni rašomon u Stocu,“ procjenjuje u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) politički analitičar i bivši glavni urednik „Novog lista“ Denis Romac.
„Dakle, ponovno je riječ o retorici isključivo za domaću upotrebu, osobito u situaciji kada se u mandatu budućeg premijera Andreja Plenkovića ipak može očekivati drugačija i aktivnija politika prema BiH, politika za koju dosadašnji ministar Kovač nije imao kapaciteta, pa ni hrabrosti. Jer, njegov ćemo mandat pamtiti isključivo po zaoštravanju odnosa prema susjedima – ne samo prema BiH, nego osobito prema Srbiji.“
Romac vjeruje da Plenković misli ozbiljno kada najavljuje hrvatsku potporu BiH na njenom putu prema Europskoj uniji i nastavku provođenja reformi.
„Ali mislim da će staviti naglasak i na koheziju Bosne i Hercegovine, što do sada, kada je riječ o politici Zagreba prema BiH, nismo mogli vidjeti tako jednoznačno. Mislim da je to ono što bi Plenković mogao donijeti kao novi hrvatski premijer.“
„Miro Kovač nikada nije krio da pripada desnijem krilu HDZ-a“, podsjeća u izjavi za RSE politička analitičarka Jasmina Popović.
„Očito je tu prepoznao mogućnost da bude medijski prisutan i da pošalje neke poruke za koje smatra da je trebalo poslati, iako je pitanje - bi li ovaj novi HDZ sa gospodinom Plenkovićem na čelu to baš tako formulirao?“
Što se Petrova i njegove prilično oštre retorike u Stocu tiče, Jasmina Popović upozorava da hrvatska javnost do sada nije znala gotovo ništa o njegovim stavovima, a čini se da je sada – sa sigurnom pozicijom predsjednika Sabora u džepu – odlučio da je vrijeme da progovori.
„Vidimo da se oglasio i kada se radilo i o ovim molitvama protiv pobačaja, i da je tu izjednačio borbu za prava LGBT zajednice sa borbom za prava žena na pobačaj, a isto tako i pitanje Hrvata u BiH, koje se uvijek koristi u unutarnjepolitičkim odnosima, isplivalo je kao jedan od njegovih stavova, i vidimo da taj njegov stav dosta u suprotnosti sa onim što se inače pokušava plasirati kao službena politika Hrvatske prema BiH.“
I Romac misli da se Petrov pokušava profilirati za funkciju novog prvog čovjeka Sabora.
„Budući da će Petrov vjerojatno pokušati pretvoriti Sabor u svojevrsnu autonomnu opozicijsku točku u odnosu na Banske dvore kao sjedište Vlade, mislim da bi ovo mogao biti samo početak.“
Podsjetimo, Petrov i Kovač boravili su u nedjelju u Stocu i razgovarali s načelnikom općine i predsjednikom Općinskog odbora HDZ BiH Stjepanom Boškovićem. Povod za posjetu bio je fizički napad čelnika probošnjačke „Inicijative za Stolac“ Samira Kaplana na predsjednika Općinske izborne komisije Ivana Perića na izborima prošle nedjelje, kada je još jedna osoba hrvatske nacionalnosti zadobila teže povrede, a izborni postupak je prekinut. Oni su osudili nasilje, a Petrov je zatražio ponavljanje izbora, kazao kako je neprihvatljivo da napad nije osudila nijedna stranka „bošnjačkog establishmenta“, i ocijenio kako je sve to rezultat činjenice da su Hrvati u BiH ravnopravni – samo na papiru.