Hrvatska je jedna od pet zemalja članica Europske unije (EU) koje su podržale otvaranje još dva, ali ne i druga tri druga poglavlja u pregovorima Srbije i EU. Radi se o nedovoljnom napretku u ključnim poglavljima, prenose u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova zajednički stav tih pet država. Tempo pregovora uvijek određuje država kandidat, kažu sugovornici RSE.
Među državama koje su blokirale otvaranje poglavlja 33 - Financijska i proračunska pitanja u srpskim pristupnim pregovorima su, osim Hrvatske, i Velika Britanija - koja to radi zbog svoje pregovaračke pozicije oko Brexita - zatim Njemačka, Francuska i Švedska.
U odgovoru hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova na naš upit podsjeća se da "prema pregovaračkom okviru za Srbiju, koji predstavlja osnovu za donošenje odluka u pregovaračkom procesu EU s Republikom Srbijom, ukupni napredak u pristupnim pregovorima ovisi o napretku u ključnim poglavljima 23. i 24. koja se odnose na vladavinu prava i temeljna prava kao i poglavlja 35. u okviru kojeg se prati napredak u normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova".
Dva puta godišnje Europska komisija sastavlja izvješće o tim poglavljima, temeljem kojih države članice Europske unije procjenjuju postignuti napredak.
Ministarstvo podsjeća da je Vijeće Europske unije dalo suglasnost za otvaranje poglavlja 6 . Pravo trgovačkih društava i 30. Vanjski odnosi, ali da "zbog izostanka vidljivijeg napretka u poglavljima 23. i 24., što je razvidno iz posljednjeg izvješća Europske komisije, Vijeće nije postiglo konsenzus o otvaranju poglavlja 33. Financijska i proračunska pitanja".
"S obzirom na povjerljivi karakter rada Vijeća, ne možemo komentirati pojedinačna stajališta država članica", navodi Ministarstvo.
U Ministarstvu kažu kako očekuju "da će Republika Srbija u narednom razdoblju postići veći napredak u poglavljima 23., 24. i 35. što će uz paralelno napredovanje u radu na ostalim poglavljima omogućiti bržu dinamiku njihovog otvaranja".
Davor Ivo Stier: Procjena je i drugih država, ne samo Hrvatske
Član Vanjskopolitičkog odbora i Odbora za europske integracije Hrvatskog sabora i bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier, u čijem su mandatu Hrvatska i Bugarska blokirale otvaranje i zatvaranje poglavlja 26 o obrazovanju dok vlasti u Beogradu nisu potpisale sporazume o obrazovanju sa tim manjinama u Srbiji, kazao je za naš program da tempo pregovora uvijek određuje država kandidat, i to tempom ispunjavanja preuzetih obaveza.
"Očito je procjena ne samo Hrvatske, nego i drugih zemalja, da još nije postignut napredak koji bi dozvolio da se u pregovorima ide nekim bržim tempom", komentira Stier, inače zastupnik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Hrvatska je neko vrijeme blokirala otvaranje poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava u srpskim pristupnim pregovorima, dok se u pregovaračku poziciju EU ne ugrade jamstva da Srbija neće zloupotrebljavati svoj zakon o tzv. univerzalnoj jurisdikciji za suđenja za ratne zločine, osiguranje prava hrvatske manjine u Srbiji i puna suradnja s Haškim sudom.
U zajedničku pregovaračku poziciju EU-a ušla je na hrvatski zahtjev formulacija kojom se ističe "potreba za regionalnom suradnjom i dobrosusjedskim odnosima u procesiranju ratnih zločina, uključujući i cilj da se izbjegne sukob nadležnosti".
Hrvatska strana smatra da se time de facto suspendira provedba srpskog zakona o tzv. univerzalnoj jurisdikciji.
Osim toga, Hrvatska drži da prihvaćanjem takvog pregovaračkog okvira Srbija treba osigurati prava žrtvama rata, uključujući i plaćanje odštete, u potpunosti sudjelovati sa susjednim državama u rješavanju problema nestalih osoba, surađivati s Haškim tribunalom i prihvatiti sve njegove odluke i presude, kao i provoditi svoj postojeći pravni okvir koji uređuje prava manjina.