"Veze Zagreb-Beograd", o umjetnicima rođenim u jednom gradu, a dio ili cijeli život su proveli u drugom.
To je tema ovogodišnje manifestacije koja se održava u Zagrebu i još sedam hrvatskih gradova - "Dani srpske kulture" koje do 10. prosinca organzira Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta".
"Tema ovogodišnjih 'Dana srpske kulture' – 'Veze Zagreb – Beograd' je danas još uvijek vrlo osjetljiva, ali utoliko više potrebna", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) autorica koncepta "Dana" i voditeljica za kulturu u Srpskom kulturnom društvu "Prosvjeta" Davorka Perić.
"Kao što sam rekla, tema je potrebna, budući da društvo još nije u potpunosti profunkcioniralo u smislu da se te veze Zagreb – Beograd normaliziraju kroz medije i – što mi se čini još važnije – kroz edukaciju, budući da je u obrazovnom sistemu obje države jako teško vidjeti nešto što potiče na kulturnu suradnju i govori o zajedničkoj kulturnoj prošlosti. Zato je ovaj cijeli projekt u neku mjeru i edukativan, za sve one koji žele nešto o tome znati, a ne znaju", naglašava Davorka Perić.
'Tema je osjetljiva ali potrebna': Davorka Perić
Tako mnogi Zagrepčani ne znaju da se primjerice u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu nalazi šezdesetak radova slikara Save Šumanovića, a dio njih je izložen i na izložbi "Tabula rasa" u sklopu "Dana", o hrvatsko-srpskoj kulturnoj suradnji unatrag 100 godina.
Izložbu će na završetku "Dana" 7. prosinca svojim nastupom zaključiti Ana Đurić – Konstrakta.
Jugoslavija kao velika scena
Kustosica beogradskog Muzeja savremene umetnosti Una Popović koja će početkom prosinca na Danima srpske kulture govoriti o beogradskom umjetniku, a zagrebačkom studentu Neši Paripoviću i avangardnom filmskom autoru, Beograđaninu Zoranu Popović koji je među ostalim napravio film o zagrebačkoj postkonceptualističkoj "Grupi šestorice".
Ona za RSE kaže kako su sedamdesete bile godine intenzivne suradnje, u vremenima kada su studentski kulturni centri poput beogradskog SKC-a imali veliku ulogu.
"Znamo da je to bilo jedno veliko polje kulturnog delovanja. Znači Jugoslavija kao jedna velika scena gde su se svi ovi segmenti usložnjavali i izlazili iz jednog u drugo i dodirivali se, od likovnog, umetničkog, scenskog i drugog", kaže naša sugovornica.
"Umetničke ideje će uvek ostati van granica i van nekakvih cenzura te vrste", poručuje Una Popović.
Popović dodaje kako je raduje da je izložba "Tabula rasa" u sklopu Dana srpske kulture, za koju je njen muzej posudio djela Neše Paripovića i Vane Bora, dobro primljena i da ne govori samo o prošlim vremenima, nego da ukazuje i na buduće moguće saradnje.
"To se zapravo i desilo, jer sam ja bila kustos izložbe fotografkinje Goranke Matić u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti tokom septembra i oktobra. Tako da će se te saradnje uvek dešavati na nivou tih veza. Hoću da kažem da umetnost ima granice, ali ideje nemaju. I u tom smislu umetničke ideje će uvek ostati van granica i van nekakvih cenzura te vrste", poručuje Una Popović.
U okviru Dana srpske kulture u Zagrebu - Mladen Stilinović 'Prodajem strah, 1983.'
Od Tomislava Gotovca do Dade i Zenita
Koautor izložbe "Tabula rasa", koja je na neki način os oko koje se odvijaju ovogodišnji "Dani srpske kulture" je uz Davorku Perić i suosnivač zagrebačkog Instituta "Tomislav Gotovac" Darko Šimičić.
Njihova suradnja je započela izborom radova kojima će se primjereno prikazati opus zagrebačkog konceptualnog umjetnika Tomislava Gotovca koji je velik dio života proveo u Beogradu. Zatim je na njen prijedlog dogovoreno da zajedno kao kustosi naprave cijelu izložbu o kulturnim vezama Zagreba i Beograda zadnjih sto godina.
Koautor izložbe "Tabula rasa", koja je na neki način os oko koje se odvijaju ovogodišnji "Dani srpske kulture" je i Darko Šimičić.
"Ishodište je bio rani opus Save Šumanovića, časopis 'Zenit' koji je prvo izlazio u Zagrebu, pa u Beogradu i dadaizam u ovim krajevima. Sve to se poklopilo sa nekim obljetnicama – nekim važnim i dobrim kao što je sto godina od izdavanja "Dada" časopisa u Zagrebu i predavanja koja je vođa dadaističkog pokreta u Hrvatskoj Dragan Aleksić imao u Vinkovcima i Osijeku, ali i tužnim, kao što je osamdeseta obljetnica ubojstva Save Šumanovića", pojašnjava Šimičić.
Slikar Sava Šumanović rođen je u Vinkovcima 1896. Godine. Do potkraj tridesetih godina živi i slika na relaciji Zagreb – Pariz. Ustaše ga uzimaju kao taoca i strijeljaju 1942. godine u Sremskoj Mitrovici.
Što još nude 'Dani'?
U sklopu "Dana" u prostorijama "Prosvjete" održat će se književni program "Blind date" u kojem će hrvatske književnice Monika Herceg i Đurđica Čilić i književnik Sven Popović dočekati književnike Gorana Vojnovića iz Ljubljane i Zvonka Karanovića iz Beograda i književnicu i Ognjenku Lakićević iz Beograda, a autori će i javno čitati svoje radove. Biti će prikazan i niz dokumentarnih filmova i održan niz koncerata i kazališnih predstava, ne samo u Zagrebu, nego i u Rijeci, Daruvaru, Umagu, Slavonskom Brodu, Sisku, Vukovaru i Karlovcu.
Vremenski "Dani" svojim manifestacijama pokrivaju razdoblje od pojave avangarde grupe oko časopisa "Zenit" početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća do Tomislava Gotovca, Vlade Marteka i Dimitrija Bašičevića Mangelosa, ali i do današnjih dana.