Odnosi Hrvatske i Slovenije, opterećeni neriješenim graničnim pitanjem, dodatno su se ohladili kada je hrvatski premijer Andrej Plenković o arbitraži progovorio u UN-u, a slovenski premijer Miro Cerar otkazao ranije dogovoreni posjet Zagrebu, na kojem se trebalo pokušati pomiriti suprotstavljene pozicije. Dok Slovenija inzistira na provođenju ad-hoc arbitraže o granici u Piranskom zaljevu, Hrvatska kaže da je arbitraža zagađena slovenskom krivicom i ne priznaje njezin rezultat.
Je li najnovije zahlađenje odnosa između Hrvatske i Slovenije samo još jedna epizoda u sapunici koja traje četvrt stoljeća ili najava ozbiljnog zastoja u rješavanju pitanja granice dviju država?
Slovenija se jako naljutila kada je hrvatski premijer Andrej Plenković u Generalnoj skupštini UN-a podsjetio da su Slovenci varali u arbitraži oko granice sa Hrvatskom i kazao da je to razlog zašto Hrvatska odbija prihvatiti rezultate takve arbitraže. Uslijedilo je otkazivanje najavljenog dolaska slovenskog premijera Mire Cerara u Zagreb i ocjena slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca da je nakon ovog Plenkovićevog istupa "svakom Slovencu jasno da je dijalog sa Hrvatskom nemoguć".
- Moglo bi vas zanimati i ovo: Hrvatska ne prihvaća odluku o Piranskom zaljevu
Bivši zamjenik ministra vanjskih poslova u vladi Zorana Milanovića, socijaldemokratski zastupnik Joško Klisović za naš program kaže kako je Plenković istupom u Generalnoj skupštini nastojao kompenzirati intenzivno slovensko lobiranje u međunarodnoj zajednici za njihov pristup arbitraži.
"Očito je Plenković procijenio da na taj način može smanjiti međunarodni pritisak koji Slovenija generira na Hrvatsku. E, to je upravo ono što se Ceraru nije dopalo, jer on taj pritisak želi povećati. A Cerar je i sam pod pritiskom domaće javnosti u Sloveniji da se u ovo predizborno vrijeme pokaže kao jak lider koji može kapitalizirati činjenicu arbitražne odluke", komentira Klisović.
Naime, za manje od mjesec dana u Sloveniji su predsjednički izbori, što je dodatno užarilo atmosferu u Sloveniji oko arbitraže sa Hrvatskom.
Joško Klisović: Vrijeme za državničku hrabrost
Klisović ne razumije zašto su Slovenci reagirali otkazivanjem posjete premijera Cerara Zagrebu, jer - kaže - Plenković nije rekao ništa novo, a razgovor nema alternative. Njemu se čini da je upravo sada vrijeme da se smogne državničke hrabrosti i donese odluke koje bi bile u obostranu korist.
"Naime, sada pomalo postaje jasno koji su to obrisi konsenzusa, odnosno gdje bi dvije države možda bile spremne odustati od svojih maksimalističkih zahtjeva i nekako približiti pozicije kako bi se ovo pitanje konačno riješilo. Ako se propusti ova šansa, ne vjerujem da će se u dogledno vrijeme uspjeti generirati dovoljno političke volje s jedne i druge strane da se to pitanje razriješi", konstatira Klisović.
- Možete pročitati i ovo - Spor Hrvatske i Slovenije: Svatko je čuo što je htio
Politički analitičar riječkog Novog lista i dobar poznavatelj hrvatsko-slovenskih odnosa Denis Romac u izjavi za naš program procjenjuje da Plenković nije očekivao ovako rezolutnu reakciju Slovenije i da je proces nalaženja rješenja za granicu dospio u slijepu ulicu.
"Čini mi se da to predstavlja još jednu propuštenu veliku priliku da se to pitanje riješi, ako ne baš primjenom arbitražne presude, a ono dogovorom oko sadržaja arbitražne odluke. Mislim da će sada uslijediti višemjesečno ukopavanje i cementiranje vlastitih pozicija i sigurno će se čekati 29. prosinac, kada ističe rok za početak implementacije arbitražne odluke", kaže Romac.
Romac se slaže sa ocjenom bivše hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić da je Plenković trebao prepustiti posao tihoj diplomaciji, kojoj će sada biti mnogo teže, jer je - kaže naš sugovornik - najnovije zaoštravanje odnosa ojačalo one u Hrvatskoj i Sloveniji koji se protive nalaženju kompromisnog rješenja.
Aktualna hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić kazala je ovih dana da je hrvatski pristanak na arbitražu sa Slovenijom oko granice bio rezultat ucjene, i da će u rješavanju otvorenih graničnih pitanja sa drugim susjedima Hrvatska inzistirati ne na arbitraži, već nastalnim međunarodnim sudovima. Nasuprot tome, za Sloveniju je arbitraža idealan model, nastavlja Romac.
"Za Hrvatsku nije dobro što taj stav zastupa i Europska komisija koja upravo u ad-hoc arbitražama vidi prikladan model za rješavanje bilateralnih sporova u kontekstu integracije država Zpadnog Balkana u Europsku uniju", navodi Romac.