Službeni Zagreb zadovoljan je preporukom nezavisnog odvjetnika sa se EU sud proglasi nenadležnim za spor Hrvatske i Slovenije, dok slovenski politički vrh poručuje da sa ocjenama treba pričekati do presude, te da je važno da je arbitraža definirala graničnu crtu.
Nezavisni odvjetnik kojeg je angažirao Sud Europske unije (EU) Priit Pikamäe preporučio je Sudu da se proglasi nenadležnim za raspravljanje o tužbi koju je tom sudu predala Slovenija protiv Hrvatske zbog – kako tvrde – kršenja europske pravne stečevine jer ne primjenjuje arbitražu o granici.
Pozivajući se na sudsku praksu Suda, nezavisni odvjetnik podsjeća na to da teritorijalno područje primjene Ugovorâ odgovara objektivnoj zadanosti koju utvrđuju države članice i koja se Uniji nameće. Slijedom toga, on smatra da razgraničenje državnih područja ne spada u područje nadležnosti Unije i, u skladu s tim, Suda,“ stoji u priopćenju.
Mišljenje nezavisnog odvjetnika nije obavezujuće za praksu Suda.
Pročitajte i ovo: Slovenci priznali da su 'varali u arbitraži s Hrvatskom'Državna tajnica u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andrea Metelko Zgombić kaže kako je mišljenje nezavisnog odvjetnika bilo – očekivano.
"Više smo nego zadovoljni! Neovisni odvjetnik predlaže da se sud proglasi nenadležnim za odlučivanjem o tužbi. Prihvatio je sve naše argumente, i to ne samo da razgraničenje državnih područja ne spada u područje nadležnosti Unije i Suda EU, nego je i potvrdio da sa stajališta prava Unije - granica između Hrvatske i Slovenije nije utvrđena! Upravo ono što Hrvatska tvrdi cijelo vrijeme", poručuje Metelko Zgombić.
Slovenski oporbeni lider Janez Janša je na Twitteru prozvao vladajuće i poručio bivšem slovenskom premijeru, a sada ministru vanjskih poslova Miri Ceraru, da ubuduće sve troškove vezane uz arbitražu plaća – iz vlastitog džepa.
Srušena strategija Slovenije?
Komentari poznavatelja problematike u Hrvatskoj su podijeljeni. Urednik portala euractiv.hr Željko Trkanjec kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) kako je nezavisni odvjetnik Suda Europske unije korak po korak analizirao i potom odbacivao slovenske stavove, i zaključio.
"Mišljenje neovisnog odvjetnika je toliko srušilo strategiju Slovenije, da bi drugačija odluka Suda apsolutno bila ogromno iznenađenje. Indikativna je prva reakcija slovenske agentice pred Sudom EU Maje Menard koja je rekla da je neovisni odvjetnik 'u potpunosti zanemario' slovenske stavove", kaže Trkanjec.
Pročitajte i ovo: Slovenija tuži Hrvatsku za nepoštivanje europskog prava"Preporuka neovisnog odvjetnika je relevantna, ali nije obavezujuća", podsjeća za RSE komentator Večernjeg lista Denis Romac, podsjećajući da je ona do sada bila uvažavana u 50 posto slučajeva. On naglašava kako se radi o rijetkom slučaju pred ovim sudom gdje dvije države članice Unije tuže jedna drugu.
"U prošlom takvom slučaju – kada je Njemačka uvela vinjete - je Njemačka bila tužena, a Austrija je bila tužiteljica. Sud EU je na kraju - presudom da je primjena tih vinjeta protivna pravu EU, jer opterećuje samo vlasnike vozila registriranih u drugim državama članicama EU - dao za pravo Austriji, a u tom slučaju nije uvažio mišljenje nezavisnog odvjetnika. Tako da je samo na temelju ovog mišljenja teško prognozirati kakva će biti konačna odluka", procjenjuje Romac.
Romac, međutim, dodaje da od početka tvrdi da bi Slovenija u ovom postupku imala više šanse da je tužila Hrvatsku po drugom članku Europskog ugovora, što je predsjednik Suda Koen Lenaerts - podsjeća Romac – i poručio i u Zagrebu i u Ljubljani.
Po Trkanjčevoj ocjeni, ovakav razvoj situacije neće imati unutarnjopolitičkih posljedica u Hrvatskoj, ali hoće u Sloveniji. Dodatno, bivša slovenska agentica pri ad-hoc arbitraži Simona Drenik najavila je sudsku tužbu ako se ne povuče izvješće parlamentarne Komisije za nadzor rada tajnih službi, jer ona tvrdi da je to izvješće okrivljuje za propast arbitraže i čime je - kako prenose mediji - povrijedilo njeno pravo na privatnost.
O ad-hoc arbitraži
Slovenije je 2018. godine podnijela tužbu protiv Hrvatske u kojoj stoji da je Hrvatska – neprovođenjem odluke o arbitraži ad-hoc sudišta – povrijedila pravnu stečevinu Europske unije, nakon što je Europska komisija odbila izvršiti politički pritisak na Hrvatsku da prihvati rezultate arbitraže.
Ad-hoc arbitraža dogovorena je 2012. godine između Hrvatske i Slovenije kako bi se riješilo otvoreno piranje granice na moru u Piranskom zaljevu/Savudrijskoj vali, nakon čega je Slovenija prekinula sa trogodišnjom blokadom hrvatskih pristupnih pregovora sa Europskom unijom.
Kada se ustanovilo da su se slovenski član ad-hoc sudišta i slovenska zastupnica pred tim sudištem dogovarali o zajedničkoj strategiji, dapače da su protiv pripisa i dodavali nove dokumente u spis, Hrvatska je zaključila da je postupak "nepovratno kontaminiran" i 2015. godine istupila iz arbitraže.
Ad-hoc arbitražno sudište priznalo je da je došlo do navedenih postupaka, ali je ustvrdilo da oni nisu doveli do bitne povrede arbitražnog postupka, i donijelo je odluku o arbitraži. Hrvatska tu odluku ne priznaje, i zbog toga je Slovenija reagirala tužbom pred Sudom EU. Odluka Suda očekuje se u proljeće 2020. godine.