"Spremni smo čuvati granice schengenskog prostora", kazao je na sjednici hrvatske Vlade premijer Andrej Plenković, u petak 10. prosinca.
"Ova odluka je bila zahtjevna. Na tome smo radili i političkim kontaktima i diplomatskim putem, velo precizno, pažljivo, diskretno, a – kao što ste vidjeli s obzirom na zaključke Vijeća ministara Evropske unije - i učinkovito“, izjavio je Plenković.
Dan ranije stigla je pozitivna odluka Vijeća ministara Europske unije, koja sada ide u Europski parlament, a potom opet na Vijeće ministara, odnosno države članice Eurospke unije. Kada prođe sve instance, Hrvatska će biti deo schengenskog prostora, što znači ukidanje granične kontrola na hrvatskim granicama prema zemljama schengenskog sustava.
Plenković očekuje da sve bude gotovo u lipnju sljedeće godine.
Andrej Plenković, hrvatski premijer, smatra da bi ta država mogla pristupiti Schengenu do polovine naredne godine dana. Na fotografiji tokom posjete Briselu 25. svibnja 2021.
Ko je obuhvaćen Schengen prostorom?
Schengenski prostor obuhvaća teritorij Europske unije (osim Hrvatske, Cipra, Bugarske i Rumunjske) i 4 države nečlanice – Island , Lichtenstein, Norvešku i Švicarsku. Unutar tog prostora nema graničnih kontrola.
Unazad desetak godina zbog terorističke prijetnje, migrantske krize i pandemije COVID-19 neke su mjere kontrole vraćene na granicama, ali – privremeno.
Zašto je Plenković optimist?
Novinari su podsjetili hrvatskog premijera da su pred deset godina i Rumunjska i Bugarska dobile zeleno svjetlo, pa čekaju i dalje.
"Već ova odluka vam pokazuje da to neće biti s Hrvatskom. Ovo što se odlučilo na Vijeću od strane država članica prema Hrvatskoj, to je korak koji, što se nas tiče nažalost, nije donesen za Bugarsku i Rumunjsku“, ustvrdio je Plenković.
Pročitajte i ovo: Članice EU se složile: Hrvatska ispunila kriterijume za ulazak u SchengenKoliko teško je bilo?
"Hrvatska je na putu prema Schengenu prošla provjere kakve nije prošla nijedna druga zemlja, i vrlo smo aktivni u razgovorima o reformi Schengena", kazao je Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, odgovarajući na pitanje – hoće li Hrvatska moći čuvati schengensku granicu?
"Hrvatska je već danas spremna implementirati sve ono što je vezano za primjenu Schengena, ali ćemo biti spremni i za sve one nove informatičke i druge sustave razmjene sigurnosnih podataka koji će uslijediti nakon što se završi taj paket schengenskih reformi", kazao je ministar Božinović.
Davor Božinović, hrvatski ministar unutrašnjih poslova, sa majicom u bojama hrvatske zastave, dolazi na sastanak sa svojim europskim kolegama u Insbruku (Austirija), 12. srpnja 2018.
Ovu europsku odluku u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) pozdravlja ministrica vanjskih poslova u hrvatskoj vladi lijevog centra početkom dvijetisućitih Vesna Pusić.
"Jako sam zadovoljna što smo ušli, jer to je zbilja rezultat više decenija posla i rada mnogih vlada. A da su – sada kad je došla nova njemačka vlada – još malo nastavili sa ovim svinjarijama na granici, pitanje je da li bismo ušli. Dakle mi – kao i obično – u zadnji čas", kaže Vesna Pusić.
Nova njemačka vlada kancelara Olofa Scholtza je u koalicijskom sporazumu stranaka koje čine novu vladu naglasila važnost poštivanja ljudskih prava na schengenskim granicama.
Utjecaj migrantske krize
Nevladine udruge angažirane oko pomoći migrantima ocjenjuju kako je ova europska odluka ignoriranje schengenskog zakonika, koji jasno kaže da se ljudska prava na granicama moraju poštivati.
"Dati zeleno svjetlo državi za koju pet godina postoje dokumentirane povrede ljudskih prava, to je zapravo jasna politička poruka da se više ne poštuju vrijednosti same Europske unije, ne vodi se računa o zakonicima Europske unije, već je sva pažnja stavljena na političke igre, a ne na ljudske živote i ljudska prava", poručuje Antonija Pindulić, iz Centra za mirovne studije (CMS).
Pročitajte i ovo: 'Šest puta smo pokušali ući u Hrvatsku': Migranti pod vedrim nebom čekaju prolaz u EUHrvatska je unazad pet godina u niz navrata bila prozivana zbog nasilja i grubog protjerivanja migranata sa zelene granice natrag u Bosnu i Hercegovinu, a ranije i u Srbiju od strane medija, nevladinih udruga, ali i europskih institucija.
Najnoviji su momenti snimke mreže istraživačkih novinara Lighthouse Reports objavljene 6. listopada o protjerivanju grupe migranata natrag u BiH, dok ih pripadnici hrvatske interventne policije palicama tuku po nogama. Radilo se o događaju iz lipnja ove godine. Tri su interventna policajca iz Policijske uprave istarske suspendirana i protiv njih se vodi postupak.
Pročitajte i ovo: Privedeni njemački novinar optužuje policiju Hrvatske za maltretiranjeŠto je odlučio Evrpski sud za ljudska prava?
Također, nasilni „push-backovi“ iznova su aktualizirani prvostupanjskom presudom Europskog suda za ljudska prava, koji je 18. studenog presudio da je Hrvatska kriva za smrt šestogodišnje afganistanske izbjeglice Madine Hussiny u listopadu 2017. godine.
Dijete je stradalo pod naletom vlaka, nakon što je njena obitelj nasilno vraćena sa hrvatske granice natrag u Srbiju.
Problemi na granici sa Slovenijom
Denis Romac, vanjskopolitički analitičar "Večernjeg lista", u izjavi za RSE naziva europsku odluku velikom pobjedom premijera Plenkovića i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića.
Međutim, dodaje kako ništa nije gotovo, ne samo zbog primjera Rumunjske i Bugarske, nego što su za sljedeću godinu u Sloveniji okvirno zakazani izbori:
"Dovoljno je da dođe do promjene vlade u Ljubljani, a povratak opozicije na vlast u Sloveniji mogao bi sigurno rezultirati komplikacijama, s obzirom na to da opozicijske stranke nisu spremne u tom pogledu popustiti Hrvatskoj", kaže Romac.
Pročitajte i ovo: Sud nenadležan, Ljubljana i Zagreb i dalje različito o sporuAko izbori budu održani, i ako opozicija dođe na vlast u Sloveniji, Romac očekuje da će oni suglasnost za hrvatski ulazak u Schengen uvjetovati hrvatskim priznavanjem arbitražne odluke o granici na moru.
Hrvatska je pristala na ad-hoc arbitražu o granici sa Slovenijom. Iz nje je pak izišla kada je 2015. godine jedna obavještajna služba dostavila Hrvatskoj audio-zapise koji dokazuju da se slovenski član arbitražnog tijela Jernej Sekolec bar u dva navrata dogovarao sa predstavnicom slovenskog Ministarstva vanjskih poslova u tom postupku Simonom Drenik o toku arbitraže.
Takođe, navedeno je da je kako se i naknadno dodavalo u spis razne materijale, što je, po hrvatskoj ocjeni, nepovratno kompromitiralo arbitražni postupak.
Hrvatska je iz postupka izišla, međutim Slovenija je promijenila kompromitirane ljude, arbitražno sudište nastavilo je sa radom, i u travnju 2017. godine donijelo odluku, kojom Sloveniji nasuprot hrvatskom stavu, daje koridor do međunarodnih voda.
Hrvatska je najavila da se arbitražne odluke neće držati čim je 2015. godine izišla iz arbitraže kao "korumpirane" i te se pozicije drži i danas.
Piran, mjesto sporenja Hrvatske i Slovenije na fotografiji iz oktobra 2014.
Kakav je stav Slovenije prema Schengenu za Hrvatsku?
Sada je pozicija slovenske Vlade prema hrvatskom ulasku u Schengen vrlo pozitivna, na čemu im je hrvatski premijer Planković i zahvalio 10. prosinca, a i “zeleno svjetlo” Vijeća ministara EU donesena je u vrijeme slovenskog predsjedanja tim tijelom.