Poruka njemačke kancelarke Angele Merkel, tokom posjeta Zagrebu prošlog vikenda, da je pristupanje Hrvatske Schengenu u sljedećem mandatu Europske komisije "izvjesno", otvara pitanje o utjecaju hrvatskog ulaska u Schengen na odnose sa susjedima na jugoistoku Europe. Dodatno, nije do kraja jasno u koji će schengenski režim Hrvatska ući, jer se on u više europskih zemalja ne provodi u potpunosti.
"Ovisi o susjedima", kao iz topa je odgovorio hrvatski socijaldemokratski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula na pitanje Radija Slobodna Europa (RSE) - kako će budući ulazak Hrvatske u Schengen utjecati na odnose Hrvatske sa susjednima na jugoistoku Europe. Njegova je poruka da je Hrvatska u tom kontekstu zainteresirana za davanje jasne europske perspektive tim zemljama, ali i za ozbiljno sređivanje stanja u državama Zapadnog Balkana.
Prvo je pitanje - u kakav će to Schengen Hrvatska ući, kaže Picula.
"Ovog trenutka unutar schengenskog prostora postoji - čini mi se - pet ili šest država koje imaju uveden nadzor međusobnih granica, što se, naravno, protivi Schengenu. To, naravno, svjedoči o određenom izvanrednom stanju koje ovog trenutka vlada u schengenskom prostoru, i za Hrvatsku je pitanje - ne samo što se nalazi sa 'one' strane europskog prostora, dakle prema europskom jugoistoku, nego i - kakva je situacija iza naših leđa? Ovoga trenutka, dvije članice Schengena imaju podignutu bodljikavu žicu na granici prema Hrvatskoj", navodi Picula.
Te dvije države su Slovenija i Mađarska.
Drugo je pitanje - koliko je prostor jugoistoka Europe stabilan i koliko će ostati stabilan?
"Ukoliko se tom prostoru - Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji - ne da jedna realna europska perspektiva o njihovom napredovanju, onda će taj prostor biti zakonito sve nestabilniji, i jasno je da Hrvatska može očekivati razne sigurnosne izazove iz tog prostora", dodaje zastupnik u Europskom parlamentu.
Picula: Unutar schengenskog prostora postoji, čini mi se, pet ili šest država koje imaju uveden nadzor međusobnih granica, što se protivi Schengenu.
Međutim, mnogo toga ovisi i o vlastima u tim zemljama, kaže Picula.
"Koliko i na koji način mogu oni otklanjati svoje demokratske deficite, kako bi smanjivali jednu vrstu zazora prema ideju proširenja, koja je doista na vrlo niskoj razini. Naprosto je oseka u apetitu za proširenje i- na neki način prvi test bit će - hoće li se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji na Europskom vijeću doista otvoriti početak pregovora o članstvu. Prema tome, Hrvatska se tu s jedne strane nalazi između jednog oslabljenog schengenskog projekta, a sa druge strane graniči s jednim prostorom u kojem različiti sigurnosni, demokratski i svi ostali deficiti ni izdaleka nisu razriješeni", riječi su Picule.
Pročitajte i ovo: Hrvatska: Nevladine organizacije prijavile policiju za nasilje prema migrantimaTakođer, Picula upozorava da visoka razina korupcije u Hrvatskoj i percepcija hrvatskih građana da im je pravosuđe najgore u Europi možda spriječe druge države članice Europske unije da se zaraze optimizmom što ga je oko tog pitanja iskazala njemačka kancelarka.
RSE je zamolio hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova da se očituje na ovu temu, ali odgovor još nije uslijedio. Također, nije stigao niti odgovor na pitanje kako će ulazak Hrvatske u schengenski prostor utjecati na svakodnevni život stanovnika pograničnih područja, na one koji imaju obradivu zemlju s druge strane granice, na one koji su zaposleni s druge strane granice i slično, dakle - na svakodnevne probleme "običnih ljudi".