Hrvatska je ubrzano počela sređivati svoje odnose sa Rusijom. Nakon više od dvije godine konačno je poslan ambasador u Moskvu, ministrica gospodarstva Martina Dalić u ruskoj metropoli sudjeluje u radu međuvladine komisije, a za desetak dana u Moskvu u trodnevni posjet stiže i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Rusija je prevažna da je se može zanemarivati, a nije posve nevažno ni što su u Srbiju stigli prvi ruski MiG-ovi 29, kažu naši sugovornici.
Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović u izjavi za Radio Slobodna Europa vrlo negativno ocjenjuje niz dosadašnjih hrvatskih poteza – od pretvaranja Inicijative triju mora u jedan antiruski projekt do slanja vojnika na rusku granicu u sklopu NATO-vog projekta Enhanced Forward Presence.
„Mislim da Hrvatska griješi što je sebe dovela u poziciju da bude 'udarna pesnica' antiruske politike“, kaže Josipović.
Ipak, on vjeruje da odlazak hrvatskih političarki u Moskvu može otvoriti novo poglavlje odnosa dviju zemalja.
„Mislim da je dobro da se gospođa predsjednica i ministrica Dalić nalaze sa ruskim partnerima. Naravno da ti susreti sami po sebi neće odmah riješiti sve probleme, ali ako budu jedan pozitivni poticaj da se odnosi krenu drugačije profilirati, bit će to jako dobro. Ja osobno naravno da podržavam te njihove aktivnosti“, dodao je.
Hrvatska griješi što je sebe dovela u poziciju da bude 'udarna pesnica' antiruske politike: Josipović
Sam je ruski predsjednik Vladimir Putin na predaji vjerodajnica novog hrvatskog veleposlanika u Rusiji, karijernog diplomata Tonćija Staničića najavio skori dolazak hrvatske predsjednice, i izrazio očekivanja da će se potpisati niz sporazuma iz sfere politike, gospodarstva i kulture, kao i dogovoriti otvaranje ruskog znanstveno-kulturnog centra u Zagrebu.
Sedam godina nije se radilo na produbljivanju odnosa dviju država, tek je u svibnju ove godine bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier posjetio Moskvu, i pa i sam Staničić ne može ne priznati da je u odnosima došlo do stagnacije:
„Naša je zadaća intenzivirati kako politički dijalog koji je već počeo, a nakon toga i gospodarsku suradnju, odnosno suradnju u svim drugim segmentima.“
Zahtjevi ruskih banaka prema Agrokoru bili su sigurno tema razgovora hrvatske ministrice gospodarstva u Moskvi, ali o tome u javnosti nema ništa. Vjerojatno je najkonkretniji rezultat sastanka međuvladine komisije najava hrvatskog distributera plina Crodux da će uskoro potpisati ugovor sa ruskim Zarubežnjeftom koji je vlasnik rafinerije u bivšem Bosanskom Brodu o izgradnji kraka plinovoda do rafinerije, čime bi se već sljedeće godine riješio problem zagađenja, koji muči stanovnike oba Broda, i onog u BiH i onog Slavonskog.
Davor Ivo Stier i Sergej Lavrov u Moskvi
Stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec je u izjavi za RSE – vrlo pažljivo birajući riječi - ocijenio da hrvatska pozicija prema Moskvi nije bila uravnotežena, i da se Hrvatska trudi tu sliku promijeniti:
„Ja se sada samo nadam da se hrvatska politika počela uravnoteživati i da shvaćamo da je Rusija zemlja koju se ne može zaobići u geopolitičkim i geostrateškim prosudbama. To je prevelika i premoćna zemlja da bismo je mogli tek tako zaobići. Pitanje je - u kojem će se kontekstu to razvijati? Moramo znati da i Rusija ima svoje interese – započela je isporuka MiG-ova Srbiji i do kraja godine stići će ih ukupno šest komada, tako da je i to jedna od interesantnih konotacija o kojoj trebamo voditi računa.“
Dok u Srbiju stižu polovni ruski MiG-ovi, u Zagreb po prvi puta u sklopu regionalne turneje sredinom studenog stiže zbor i orkestar Crvene Armije.