Informacija da je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom razgovarala između ostalog i o Bosni i Hercegovini otvorila je pitanja zašto BiH dozvoljava da susjedi, i Hrvatska i Srbija, govore u njeno ime, je li riječ o nastojanjima susjeda da se nametnu kao regionalni lideri, ili i dalje zastupaju politiku pretenzija na teritoriju BiH. Ili Bosna i Hercegovina ima toliko neučinkovitu vanjsku politiku da u njeno ime moraju govoriti drugi?
Iako je informacija o tome da je Bosna i Hercegovina bila tema sastanka hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina poprilično štura s obzirom na to da se sastanak odvijao "iza zatvorenih vrata" ipak je izazvala reakcije u bh. javnosti.
Premda je ambasador BiH u Moskvi Mustafa Mujezinović rekao da su takvi razgovori uobičajeni naročito kada je riječ o zemljama članicama Vijeća za provedbu mira mnogi sumnjaju u dobre namjere predsjednice susjedne zemlje koja BiH pokušava označiti opasnom.
Dugogodišnji visokopozicionirani političar i diplomata prof. dr. Hasan Muratović upozorava da su susjedi nebrojeno puta pokazali da nemaju dobre namjere u slučaju BiH:
''Od vremena Miloševića i Tuđmana i još mnogo ranije za hrvatske i srbijanske političare Bosna i Hercegovina je neriješeno hrvatsko-srpsko pitanje. Oni se oduvijek upliću i nastoje ostvariti svoje interese, a to bi bila u konačnici podjela Bosne i Hercegovine. I ovaj posljednji primjer da hrvatska predsjednica razgovara sa ruskim predsjednikom o BiH predstavlja uplitanje u unutrašnju politiku BiH."
Profesor dr. Sead Turčalo sa Fakulteta političkih nauka kaže da sumnja u iskrene namjere i podsjeća na istupe predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović o BiH u posljednjih nekoliko mjeseci:
''Nedavno smo imali aferu 'priluškivanje' gdje se nakon sastanka čelnih ljudi obavještajno sigurnosnih agencija dvije zemlje ispostavilo da uopšte nije bilo prisluškivanja. Zatim smo imali primjer gdje predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović kroz jednu smišljenu i vrlo malignu priču o radikalizmu u Bosni i Hercegovini pokušala prikriti jačanje radikalne desnice u svojoj zemlji.''
Turčilo ocjenjuje da je po srijedi i nastojanje hrvatske predsjednice da tu zemlju predstavi kao regionalnog lidera.
''Poziciju koju je Hrvatska, uprkos činjenici da je članica EU i NATO-a, izgubila zbog unutrašnje politike koja već duže vrijeme nije u skladu sa vrijednostima ni EU ni NATO saveza. Takođe bih da podsjetim da je za kraj novembra zakazana presuda u predmetu 'Prlić i ostali' pred Haškim tribunalom, koja može Hrvatskoj dodatno nanijeti štetu po njen međunarodni ugled ukoliko u presudi bude navedeno da je Hrvatska učestvovala u stvaranju Herceg Bosne ili čak bila dio udruženog zločinačkog poduhvata protiv Bosne i Hercegovine", kaže.
No, profesor Muratović kaže da je za negativno predstavljanje BiH u svijetu 'kriva' i nedefinisana vanjska politika Bosne i Hercegovine.
''Problem bh. vanjske politike već dugo vremena je što ni s jednom državom na svijetu ne izgrađuje stalne političke i ekonomske odnose koji se permanentno održavaju i unaprjeđuju. Neophodno je da i naši političari počnu raditi na unaprijeđenju odnosa i sa zemljama EU i sa Rusijom, jer da smo mi izgradili bolje političke i ekonomske odnose sa Rusijom ne bi bilo potrebe da neko sa predsjednikom Rusije govori o BiH u naše ime'', zaključuje.
Muratović smatra da bi Predsjedništvo BiH moralo preciznije definirat vanjsku politiku i predano raditi na tome da poboljša i imidž BiH i odnose sa drugim zemljama, prvenstveno liderima EU, a potom i svim drugim koji BiH mogu donijeti boljitak.