Hrvatska: Zašto prosvjedi potpore reformi školstva?

Prosvjed prosvjetnih djelatnika, arhivska fotografija

Večeras se u Zagrebu i još pet hrvatskih gradova prosvjeduje u znak podrške reformi školstva, takozvanoj kurikularnoj reformi, započetoj još u vrijeme Milanovićeve vlade lijevog centra. Plenkovićeva vlada desnog centra imenovala je nove vodeće ljude reforme i odbijaju kritike s lijeva da se ne radi ništa, odnosno da među novoimenovanim ekspertima ima osoba bliskih klerikalnim udrugama.

"Hrvatska može bolje", naziv je prosvjeda koji se večeras održava širom Hrvatske u znak podrške projektu reforme školstva na kojem se započelo raditi pred tri godine, u vrijeme koalicijske vlade lijevog centra. Plenkovićeva je vlada imenovala nove ljude na čelna mjesta radnih tijela, javnost je imala ozbiljnih primjedbi na proceduru i transparentnost njihovog izbora, a čak je i Europska komisija kazala Hrvatskoj da ne gasi i ne mijenja tu famoznu kurikularnu reformu, već da nastavi sa njom kako je bila zamišljena.

Zašto se prosvjeduje?

"Trenutno uopće nije jasno kakav koncept ima Ministarstvo znanosti i obrazovanja vezano za reformu, te nije jasno žele li je nastaviti i na koji način. Ukoliko je stopiraju, ići će izravno protiv Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je usvojio Hrvatski sabor, dakle ići će protiv odluke vrhovnog zakonodavnog tijela", kaže za RSE razriješeni voditelj ekspertnog tima za provedbu kurikularne reforme Boris Jokić.

Njihov koncept reforme išao je za funkcionalnijim obrazovanjem mladih bližem životu, obrazovanjem usmjerenim na rješavanje problema, donošenje odluka i kritičko mišljenje. Ideja je bila naučiti učenike kako učiti, kako međusobno komunicirati i kako aktivno doprinositi zajednici.

"Taj je koncept izradilo više od 500 ljudi iz škola i sa fakulteta. Smatram da se radi o izrazito dobroj i solidnoj osnovi za značajan napredak sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj, a time i hrvatskog društva", navodi Jokić.

Na pitanje koliko je tu prisutan ideološki i svjetonazorski aspekt, te koliko je on važan, Jokić odgovara: "Moram biti iskren – u reformi koja je bila vođena i koncipirana od strane nas koji smo je tada vodili radilo se o 'srednjestrujaškoj' reformi bez izražene određene ideološke koncepcije. Radilo se o civilizacijskoj reformi, dakle reformi koja je trebala Hrvatskoj dati bolju perspektivu. Sve je to zanemareno borbom ili – ako hoćete – podvalama određenih ideoloških krugova koji žele zavladati ne samo odgojem i obrazovanjem nego i ovim društvom. Osobno smatram da bi to bilo izrazito štetno za hrvatsku i za njezin sustav odgoja i obrazovanja".

Boris Jokić: Solidna osnova za značajan napredak sustava odgoja

Resorni ministar Pavo Barišić, čiju se smjenu traži zajedno sa smjenom novoimenovanih eksperata, odbio je danas prozivanja da izborom novih eksperata gura reformu u izrazito ideološki konzervativne vode.

"Upravo je suprotno! Usporedite sastav ove radne skupine s onom prethodnom. Ovdje se biralo po izvrsnosti, nisu svi iz iste ustanove, sasvim drugačijih profila – i idejnih i stručnih. Pogledajte svako od imena – mislim da je ovdje prije svega birano po stručnosti. A što se tiče ideološkog naboja – usporedite koliko znate imena članova prošlog povjerenstva, a pogledajte imena ljudi koji sada vode stručno povjerenstvo", kaže Barišić.

On odbija i kritike s lijeva da se ništa ne radi.

Politički analitičar i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Berto Šalaj kaže za RSE da su se u pojedinim tijelima vezanim za reformu počele pojavljivati jake konzervativne snage koje guraju desne snage iz civilnog društva, za koje mu se čini da žele preuzeti reformu, međutim da je premijer Andrej Plenković postavio Barišića i nove čelne ljude reforme na ta mjesta upravo zato da se ne bi previše toga događalo.

"Jer čak i ova desna strana na razini civilnog društva nije nešto što Plenković može u potpunosti kontrolirati. Zbog toga je on htio da se tu previše 'ne talasa', ali očito nije uspio. Ako polazite od teze – kao ministar Barišić – da je naš obrazovni sustav jako dobar, zašto bi onda radili velike obrazovne reforme, zašto bi radili velike promjene?", ističe Šalaj i dodaje:

"Nešto će se naravno kozmetički morati događati jer su to sada obećali, ali to će sve ići jako sporo. I bojim se da će se ovih dana voditi naravno oko toga intenzivne rasprave, ali vrlo brzo će nam se dogoditi Agrokor i parlamentarni izbori i obrazovanje će biti gurnuto pod tepih."