U udruzi "Franak" korisnika kredita u švicarskim francima zadovoljni su činjenicom da je Europski sud za ljudska prava odbacio kao nedopuštenu žalbu pet komercijalnih banaka u stranom vlasništvu protiv Hrvatske, koje su tvrdile da nisu imale pošteno suđenje u kolektivnoj tužbi koju je ta udruga pokrenula protiv njih.
Oni su tužili banke u ime 125.000 korisnika "toksičnih" kredita - imali su valutnu klauzulu u švicarskim francima i promjenljivu kamatnu stopu mijenjanu jednostrukom odlukom banke - zbog kojih su mnogi ostali bez stanova i obitelji, a bilo je i slučajeva samoubojstva.
Kolektivna tužba protiv osam banaka podignuta je 4. travnja 2012. godine, a postupak, koji je trajao gotovo osam godina, završen je 3. rujna 2019. godine presudom Vrhovnog suda Hrvatske u korist potrošača.
Zadovoljni presudom
"Europski sud ovom je presudom dao velik kompliment hrvatskom pravosuđu", kazao je za Radio Slobodna Europa (RSE) koordinator ekonomsko-pravnog tima u udruzi "Franak", Goran Aleksić.
Aleksić: Hrvatsko pravosuđe je tu dobilo veliki plus
"Pet banaka tužilo je državu Europskom sudu za ljudska prava u Strassbourgu, koji je njihovu tužbu odbacio rekavši da je hrvatsko sudstvo obavilo dobar posao, da nije bilo potrebno pozivati svjedoke banaka i da banke nisu na sudu bile ničime diskriminirane. Hrvatsko pravosuđe je tu također dobilo jedan veliki plus", ocijenio je Aleksić.
To znači da banke više nemaju nikakvih pravnih sredstava kada je u pitanju kolektivna presuda, ali su ostali "repovi" koji se tiču konvertiranih kredita.
Od 125.000 hrvatskih građana, koji su ugovorili kredite u švicarskim francima, njih 55.000 je tijekom 2015. i 2016. godine te kredite u švicarskim francima pretvorilo u kredite u eurima.
Vrhovni sud je nakon dugog oklijevanja najavio da će 13. prosinca odlučivati o tome - imaju li građani koji su konvertirali kredite iz "švicaraca" u eure pravo na obeštećenje.
Hoće li odštetu dobiti i oni koji su konvertirali kredite?
Novinarka zagrebačkog "Večernjeg lista" i dobra poznavateljica problematike Valentina Wiesner podsjeća u izjavi za RSE da se Europski sud u više navrata očitovao u pojedinačnim slučajevima građana drugih država EU i to redovito u korist potrošača.
Ona vjeruje da će tako odlučiti i Vrhovni sud Hrvatske za korisnike konvertiranih kredita u Hrvatskoj.
"Sud Europske unije do sada je utvrdio da oni imaju pravo na restituciju, posebno u slučajevima kada im to odgovara. Dakle, da oni sami mogu izabrati žele li da im ugovori ostanu opstojni, ali da imaju pravo tražiti restituciju, jer oni hrvatskim zakonom o konverziji nisu do kraja obeštećeni", navodi Wiesner.
"Znači, nisu dobili onoliko koliko bi dobili natrag preplaćenog iznosa kredita da nisu stupili u taj ugovorni odnos, gdje su najviše sudske instance u Hrvatskoj dijelove tog ugovornog odnosa proglasile toksičnim i ništetnim", dodaje ona.
Švicarski franci u banci u Zurichu, Švicarska.
Za sada su ništetnima proglašeni valutna klauzula u "švicarcima" i kamatna stopa mijenjana jednostranom odlukom banke, a naša sugovornica očekuje da se Vrhovni sud očituje i kompletnoj ništetnosti ugovora, nakon odluke o pravu korisnika konvertiranih kredita na restituciju.
Kako je nastao problem?
Početkom 2000-ih su komercijalne banke u više europskih država, većinom tranzicijskih, plasirale građanima kredite s deviznom klauzulom u švicarskim francima, čija je vrijednost naglo porasla, što je dovodilo do povećanja mase kredita, kamata i iznosa pojedinačne rate.
Korisnici takvih kredita zapadali su zbog toga u velike financijske problem, gubili imovinu, a bilo je i slučajeva samoubojstava.
U Hrvatskoj ih je bilo ukupno 125.000, od kojih je 55.000 korisnika kredite sa valutnom klauzulom u švicarskim francima konvertiralo 2016. godine u kredite s valutnom klauzulom u eurima.
Kada su krediti sa valutnom klauzulom u "švicarcima" zbog rasta tečaja počeli masovno upropaštavati građane, udruga "Franak" je listopada 2011. godine tužila osam najvećih hrvatskih banaka - sve redom u stranom vlasništvu - Zagrebačku banku, Privrednu banku Zagreb, Erste & Steieremärkische Bank, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-bank, OTP, Splitsku banku i Volksbank (koju je poslije preuzela Sberbanka) zbog nepoštene primjene valutne klauzule i samovoljnog mijenjanja kamatnih stopa.
Tražili su da se ugovorna obaveza o valutnoj klauzuli u "švicarcima" i promjenjivoj kamatnoj stopi proglasi ništetnom.
Sve je počelo presudom suca Dobronića
Radovan Dobronić
Sudac Visokog trgovačkog suda Radovan Dobronić je 2013. godine presudio u korist potrošača – korisnika kredita.
On je 15. listopada 2021. izabran za predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske, dijelom i zbog profesionalizma i sudačke hrabrosti koju je pokazao upravo u ovom postupku.
Komercijalne banke su se žalile i Vrhovni sud je presudio u korist banaka, a protiv potrošača.
Na kraju je Ustavni sud Hrvatske 2021. godine presudio u korist potrošača – korisnika kredita, a Vrhovni sud to u reviziji potvrdio, i potrošači su temeljem ove kolektivne presude individualno krenuli tužiti pojedine komercijalne banke koje su im plasirale "toksične kredite", sa valutnom klauzulom u švicarskim francima za povrat preplaćenih sredstava.
Probleme sa "toksičnim" kreditima u švicarskim francima imali su korisnici u državama "stare" Europe, u tranzicijskim zemljama poput Poljske, kao i onima nastalim nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.