Europska komisija je u najnovijem Izvješću o vladavini prava u 27 država članica EU ocijenila kako je ostvareno ili je u postupku realizacije 65 posto preporuka iz prošlogodišnjeg Izvješća.
"Opća je poruka da je Europska unija stabilna demokracija. Nije došlo do radikalnog pogoršanja niti u jednoj od država članica", ocijenila je na konferenciji za novinare u Brusselsu 5. srpnja potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova.
Što se Hrvatske tiče, ona je u predstavljanju spomenuta svega jednom, kada ju je Jourova pohvalila zbog ispunjavanja preporuke iz prošlogodišnjeg izvješća da je potrebno ukinuti povremene sigurnosne provjere pravosudnih dužnosnika.
U posebnom dijelu Izvješća posvećenom Hrvatskoj upozorava se da razina percipirane pravosudne neovisnost ostaje vrlo niska.
Pročitajte i ovo: Pouke i koristi deset godina Hrvatske u Evropskoj unijiSvega 22 posto građana i 18 posto poslovnog sektora ocjenjuje neovisnost hrvatskog pravosuđa i sudaca kao "pravično ili vrlo dobro", što je blagi napredak prema godini ranije, kada je percepcija među građanima bila 20 posto.
Na sudovima je smanjen broj zaostataka, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje kvalitete i efikasnosti sudovanja.
Nastavljene su efikasne istrage korupcije na visokoj razini, a ukupan broj optužnica i presuda je povećan, međutim dugotrajnost istrage, procesuiranja i presuđivanja korupcijskih kaznenih djela nastavlja potkopavati učinkovitost protukorupcijskog sustava, upozorava se u Izvješću.
Pravni okvir jamči medijski pluralizam i slobodu, pravo na slobodu izražavanja i pristup informacijama.
Zakonodavstvo o općem pristupu informacijama i javnih dokumenata je revidirano, dok u nekim slučajevima kašnjenja ostaju problem u praksi.
I dalje je prisutna zabrinutost oko političke neovisnosti Vijeća za elektroničke medije i Hrvatske radio-televizije kao javnog servisa od strane vladajuće većine u Hrvatskom saboru.
U prošlogodišnjem Izvješću po prvi puta su navedene i preporuke za pojedinu zemlju, a u ovogodišnjem Izvješću ocijenjeno je ispunjavanje tih preporuka.
Izvješće ocjenjuje kako je Hrvatska u ispunjavanju preporuka ostvarila značajan napredak oko ukidanja sigurnosnih provjera sudaca i određeni napredak u uvođenju sveobuhvatnog zakonodavstva u području lobiranja, uključujući osobe s najvišim izvršnim položajima, te uspostavi javnog registra lobista, po pitanju SLAPP tužbi i u vezi praćenju preporuka pučke pravobraniteljice.
Međutim, konstatira se da nema daljeg napretka u jačanju okvira za pravednu i transparentnu dodjelu državnog oglašavanja uspostavljanjem jasnih kriterija, dobre prakse i nadzornih mjera kao garancije za efikasno funkcioniranje novog postupka javnog natječaja za lokalne i regionalne medije.
Pročitajte i ovo: Neuspjeh zaštite novinara u HrvatskojNove preporuke
Europska komisija preporučuje Hrvatskoj da poradi na boljem nagrađivanju kadrova u pravosuđu i državnom odvjetništvu, da se usvoji sveobuhvatno zakonodavstvo u području lobiranja, uključujući i najviše rangirane političare, i da se uspostavi javni registar lobista.
Također - kako bi se povećala efikasnost istraga i procesuiranja koruptivnih djela - da se revidira Zakon o kaznenom postupku i Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, kako je navedeno u Strategiji za suzbijanje korupcije.
Preporučuje se i da Hrvatska ojača okvir za pravednu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja uspostavljanjem jasnih kriterija, dobre prakse i mjera nadzora kako bi se zajamčila učinkovita funkcioniranje postupka javnog natječaja za lokalne i regionalne medije, uloži dalje napore u rješavanje pitanja SLAPP tužbi i poboljša postupanje po preporukama pučke pravobraniteljice i odgovaranje na njene upite.
Europska komisija je 5. srpnja objavila svoje Četvrto godišnje Izvješće o vladavini prava.
U njemu je dan pregled trendova u cjelokupnoj Europskoj uniji, ali i u svakoj od 27 zemalja članica zasebno.
Izvješće Europske komisije o vladavini prava donosi trendove u posljednjih godinu dana u četiri ključna područja: pravosudni sustavi, okvir za borbu protiv korupcije, pitanje pluralizma i slobode medija i druga institucionalna pitanja povezana sa sustavom uzajamne kontrole.