Povjerenje u neovisnost pravosuđa u Hrvatskoj najniže u EU

Od svih građana Europske unije, građani najmlađe članice Hrvatske, imaju najlošije mišljenje o neovisnosti svog pravosuđa. To je pokazalo istraživanje Eurobarometra, koje provjerava raspoloženje javnosti u ime Europske komisije i drugih institucija EU.

Gdje je Hrvatska na europskoj listi?

Kao glavni razlog za lošu percepciju pravosuđa u Hrvatskoj, anketirani su na prvo mjesto stavili miješanje ili pritisak vlade ili političara (68 posto), na drugom mjestu je pritisak iz ekonomskih ili drugih interesa (63 posto), a na trećem je da status i pozicija sudaca ne jamče dovoljno njihovu neovisnost (50 posto).

Radi se o istraživanju Eurobarometra za 2021. godinu, rađenom u ožujku i travnju telefonskim anketama na uzoruku od 1.020 osoba.

Nešto manje loše od Hrvatske po percepciji neovisnosti pravosuđa su Slovačka, Poljska, Bugarska, Italija, Španjolska, Mađarska i Slovenija. Na drugoj strani, najbolje stoje Austrija, Finska, Njemačka i Luksemburg.

Hrvatska je također na zadnjem mjestu i kada je riječ o percepciji neovisnosti sudova i sudaca među tvrtkama.

Ispred nje su Poljska, Italija, Slovačka i Mađarska. Ovdje najbolje stoje Finska, Danska, Nizozemska, Austrija, Irska i Luksemburg.

Hrvatska i Italija prve su i po broju predmeta koji čekaju na rješenje u građanskim i trgovinskim sporovima, iako Hrvatska nakon Slovenije ima najveći broj sudaca u odnosu na broj stanovnika.

Koliko dugo traju procesi?

Kada je riječ o procijenjenom vremenu potrebnom za rješavanje predmeta u građanskim i trgovačkim, upravnim i drugim sporovima, u Hrvatskoj je 2019. trebalo 130 dana, 2018. godine 102 dana, 2017. godine 114, 2012. godine 133.

Najdulje se čeka na Cipru, čak 882 dana trebalo je 2019. godine, zatim u Portugalu i Grčkoj za koje postoje podaci samo za 2012.

U Portugalu je te godine trebalo čekati 860 dana, a u Grčkoj 677 dana. Na prvom mjestu je Danska gdje se 2019. godine čekalo samo 19 dana, zatim u Latviji 25 dana, Estoniji 32, Litvi 52 i Sloveniji 56 dana.

Šta uči primjer uhićenih Bandićevih suradnika?

“Rezultati ne začuđuju, ne samo za one koji stvari doznaju iz medija, nego i za sve one koji imaju vlastitog iskustva s pravosuđem”, komentira politički analitičar Jarosav Pecnik, za Radio Slobodna Europa (RSE).

“Ako imate određeni politički utjecaj, ne dira vas se bar do trenutka dok taj politički utjecaj ne izgubite. A ako ste potpuni marginalac, onda ste prepušteni sreći i slučaju da naiđete na nekog dobrog, poštenog i pametnog suca, a takvih ima, bilo bi nepošteno reći da nema, koji presudi kako presudi. Ili ste naprosto svjesni da u sudaru s tim moćnikom s kojim se sudite – da li je on poslodavac, političar ili neka javna osoba koja ima uticaj - naprosto znate da je to izgubljen slučaj”, kaže naš sugovornik.

Primjer kako je politički utjecaj važan u zaštiti od kaznenog progona je nedavno privođenje suradnika pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Pod sumnjom na koruptivne radnje privedeni su službenica zagrebačkog Gradskog ureda za prostorno uređenje Jelena Čeklić, bivši vozači Milana Bandića Vladimir Džaja i Zdravko Krajina, pročelnica stručne službe gradonačelnika Zagreba Andrea Šulentić, kao i bivša potpredsjednica Gradske skupštine grada Zagreba Ana Stavljenić Rukavina.

Svi su kazneno prijavljeni i čeka se podizanje optužnica.

Do izbora sredinom 2020. godine 12 zastupnika njegove stranke “Bandić Milan 365” držali su većinu HDZ-u u Hrvatskoj saboru. Mediji su o sumnji na korupciju pisali još krajem 2019. godine, ali nije bilo reakcije istražnih organa.

Privođenja Bandićevih suradnika krenula su tek krajem lipnja, četiri mjeseca nakon njegove smrti.

Uloga vladajućeg HDZ-a

Bivši socijaldemokratski ministar, saborski zastupnik i član Državnog sudbenog vijeća iz redova zastupnika Arsen Bauk u izjavi za RSE objašnjenje za problem nepovjerenja građana u pravosuđe nalazi u – vlasti HDZ-a.

“Kad god je HDZ na vrhu, Hrvatska je na dnu! To je stvar koja se ponavlja iz ciklusa u ciklus, tako da me rezultati tog istraživanja ne čude”, kaže Bauk.

Okolnosti u pravosuđu pokušava da objasni na primjeru, Zdravka Krajine, jednog od šofera pokojnog Bandića. On je priveden pred dva tjedna u aferi “Advent”.

Pitanje koje se za njega vezuje, i na kome mediji insistiraju je, kako je Kraijina sa plaćom oko 900 eura mjesečno, vlasnik milijun eura vrijedne vile u Novigradu u Istri, na sjeverozapadu Hrvatske.

Krajina je kazneno prijavljen za korupciju u aferi “Advent” u kojoj je, prema kaznenoj prijavi, grupa Bandićevih suradnika po niskoj cijeni dodjeljivala kućice na Božićnom sajmu jednome, koji ih je onda po višoj cijeni iznajmljivao drugima, a razliku se dijelilo.

Među privedenima je i Kazimir Bačić, ravnatelj Hrvatske radio-televizije, koji je kazneno prijavljen da je osobno nosio Bandiću mito, ali da je i na druge načine intervenirao da njegov rođak na atraktivnom zemljištu u širem centru Zagreba može izgraditi stambeno naselje.

Optuženi negiraju navode iz kaznenih prijava.

Kritike odbijaju i u HDZ-u

Član Središnjeg odbora HDZ-a, bivši ministar pravosuđa u HDZ dvije vlade koje je vodio HDZ (partija premijera Andreja Plenkovića), a sada saborski zastupnik te stranke Dražen Bošnjaković izjavio je da je percepcija jedno, a činjenice drugo.

Činjenice govore, navodi on, da ima svega 0,27 posto prigovora na rad sudova, oko četiri i pol tisuće, od ukupno 1,65 milijuna predmeta.

Podsjetio je da ima nekoliko tisuća predmeta koji traju više od 10 godina i dodao da u ukupnoj masi od 1,6 milijuna predmeta to nije toliko značaj broj.

“Međutim, fokus javnosti je upravo na njima jer je riječ o razvikanim procesima poput onih protiv Ive Sanadera (nekadašnji premijer Hrvatske i lider HDZ prim.red.) ili Branimira Glavaša (hrvatski ratni general i nekadašnji političar, gonjen zbog zločina and Srbima počinjenim u Osijeku prim.red.). To baca sjenu na veliki broj sudaca koji u primjerenim rokovima rješavaju predmete”, ocijenio je Bošnjaković.

Napominje i da reforma pravosuđa daje rezultate.

"U uvjetima kada imate slučajeve sudaca u Osijeku i Splitu zaista ne možete očekivati percepciju koja ni prije nije bila bog zna kakva i sigurno ne možemo očekivati da u ovom trenutku bude dobra", izjavio je Bošnjaković novinarima 9. srpnja u Saboru.

Slučaj iz Splita

U veljači ove godine petorica splitskih sudaca sudjelovali su na proslavi u konobi kontroverznog splitskog poduzetnika i političara Željka Keruma u vrijeme kada je konoba zbog epidemioloških mjera bila zatvorena.

Iako ih je sudsko vijeće Županijskog suda u Splitu, koje je na traženje predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske Đure Sesse pokrenulo postupak, oslobodilo svake odgovornosti, Etičko vijeće Vrhovnog suda Hrvatske u drugostupanjskom postupku utvrdilo je da su povrijedili Kodeks sudačke etike.

“Sudac mora izbjegavati svako ponašanje koje je nedostojno i koje stvara dojam nedoličnosti sudačkom položaju, prihvaćajući i ona ograničenja koja bi se drugim građanima činila opterećujućima. Ponašanje suca mora biti primjereno i primjerno - služiti kao dobar primjer svima'', zaključilo je Etičko vijeće.

Također, policija je suce, Keruma i još jednu osobu prekršajno prijavila zbog kršenja epidemioloških mjera.

Slučaj iz Osijeka

Trojica osječkih sudaca, Darko Krušlin, Zvonko Vekić i Ante Kvesić osumnjičeni su za primanje mita i trgovinu utjecajem i privedeni u lipnju, nakon što su istražni organi provjerili dokaze koje je protiv njih dostavio bjegunac od hrvatskog pravosuđa, nogometni menadžer Zdravko Mamić, koji je u bijegu u Bosni i Hercegovini.

Mamić tvrdi da ih je podmićivao kako bi ga u jednom postupku osječki sud oslobodio, a u drugom odbacio optužnicu. Mito se, prema priopćenju policije, sastojalo od ukupno 400.000 eura, plaćanja putovanja, plaćanja džeparca na putovanjima, kupovine odjeće i obuće i slično. Svi su suspendirani sa dužnosti.

Gdje u EU je slično Hrvatskoj?

Analitičar Jaroslav Pecnik kaže kako kao neka utjeha može biti činjenica da uska veza politike i sudstva nije samo problem Hrvatske, nego i drugih postjugoslavenskih zemalja, ali i Mađarske, Poljske i Slovačke.

“U svim tim državama politika je usko vezana uz sudstvo i određuje pravila igre. Tu se ništa bitno ne može promijeniti preko noći, nego dugoročno – kroz školstvo i obrazovanje, kroz sazrijevanje svijesti, kroz jačanje morala i odgovornosti, a znamo i sami da to traje stoljećima”, zaključuje Pecnik.

Kakvi su bili raniji pokazatelji?

Prema pregledu stanja u pravosuđu u zemljama EU za 2019. godinu, što ga je u travnju te godine objavila Europska komisija, i tada je bilo rečeno da Hrvatska po percepciji neovisnosti pravosuđa stoji jako loše.

Čak 76 posto građana daje s tim u vezi ocjenu loše, iako ima poboljšanja u pogledu trajanja postupaka i smanjenja broja zaostalih sudskih predmeta.

Prema istraživanju Eurobarometra za 2019. godinu, Hrvatska je također bila na zadnjem mjestu u EU; 42 posto anketiranih tada je smatralo da je stanje što se neovisnosti sudova i sudaca tiče prilično loše, a 34 posto da je loše.

Kao glavni razlog za nepovjerenje u neovisnost pravosuđa i pred dvije godine navedeno je miješanje ili pritisak vlade ili političara (68 posto), na drugom je mjestu miješanje ili pritisak koji dolaze iz ekonomskih ili drugih specifičnih interesa (62 posto). Također, 49 posto anketiranih je smatralo da je za to odgovorna činjenica što status i pozicija sudaca ne jamči dovoljno njihovu neovisnost.