Hrvatska je uz Grčku, Cipar, Španjolsku Portugal i Italiju jedna od šest zemalja Europske unije (EU) u kojoj je prosječni paket plaća, prilagođen inflaciji, uključujući doprinose za socijalno osiguranje i naknade za plaće, niži nego pred deset godina, upozorila je analiza Europskog sindikalnog instituta (ETUI), koje je objavila Europska konfederacija sindikata (ETUC).
Hrvatski radnici sada u prosjeku dobivaju pet posto manju plaću nego 2010. godine. To je rezultat kombinacije restriktivnih politika Europske komisije u vrijeme nedavne krize, ali i poslodavačkog zloupotrebljavanja institucije minimalne plaće, kažu sindikati.
Stavovi sindikata
U Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), koji je član konfederacije, komentirali su za Radio Slobodna Evropa (RSE) ovu analizu.
"Ovi podaci ukazuju na još uvijek vrlo težak položaj 50 posto radnika u Hrvatskoj koji su bili najviše pogođeni ekonomskom krizom 2008.-2013. godine. Za njih se položaj nije značajnije popravio u godinama ekonomskog oporavka, nakon 2014. godine. Zbog toga ETUC i SSSH inzistiraju na daljem porastu realnih bruto i neto plaća kako bi sve kategorije radnika, a posebice one s najnižim primanjima, poboljšale svoj ekonomski položaj", kazala je za RSE u ime Samostalnih sindikata Marijana Tomić.
Jedan od načina kojima se sprečava da rast plaća slijedi porast troškova života je poslodavačko zloupotrebljavanje institucije minimalne plaće, kazao je novinarima tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske Domagoj Federbar, koji je u ime svoje sindikalne središnjice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) bio član državnog Stručnog povjerenstva za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće.
"Mi želimo za radnike i članove sindikata u sektorima koje pokrivamo ugovoriti plaće za različite grupe poslova. Cilj nam je izbjeći da u jednom poduzeću svi radnici osim direktora budu plaćeni na minimalnoj plaći. To je jedna od poražavajućih praksa u Republici Hrvatskoj", kazao je Federbar.
Federbar: Ugovoriti plaće za različite grupe poslova
Kada inspekcija rada dolazi u neko poduzeće, ne provjerava jesu li isplaćene plaće za razne vrste poslova kako je dogovoreno kolektivnim ugovorom, nego samo - je li isplaćena minimalna plaća, upozorava Federbar.
"Imamo pet posto niže plaće nego 2010. godine. Današnja bruto mjesečna minimalna plaća iznosi 4.062 kune (oko 540 eura), a neto je to 3.200 – 3.250 kuna (oko 430 eura). Ako živite u Zagrebu ili nekom većem gradu u Hrvatskoj u kojem vam je stanarina 1.000 kuna, a režije malo manje od 1.000, ne ostaje vam niti za hranu", opisuje Federbar.
Je li kriza prošla?
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever u izjavi za RSE glavni razlog realnom smanjenju plaća vidi u lošoj politici EU koja se protiv krize borila smanjenjem plaća i materijalnih prava radnika, kako bi na taj način poslodavcima ostalo više za investiranje i razvoj, a umjesto toga je smanjenje plaća dovelo do pada potrošnje i produbljenja krize.
Kriza je prošla, ali se njene posljedice još osjećaju, kaže Sever.
Sever: Imamo pet posto niže plaće nego 2010.
"Kao rezultat svega toga imamo ovako veliko iseljavanje, gdje neke brojke govore o više od 350.000 ljudi koji su se iselili unazad deset godina, i da ih je pri tome negdje blizu stotinjak tisuća visokoobrazovanih mladih ljudi, da odlaze cijele obitelji. Onda se to pokušavalo opravdavati klimom koja vlada u društvu i svime, međutim prvi i osnovni razlog su upravo bila mala primanja od kojih se ne da živjeti, i nastavno na to nestalni i nesigurni oblici rada", podsjeća Sever.
Prema podacima ETUI-a, paket mjesečne plaće unazad deset godina se u Grčkoj smanjio 15 posto, na Cipru sedam posto, u Hrvatskoj pet posto, u Španjolskoj i Portugalu četiri posto, a u Italiji dva posto.
"Radnici u šest zemalja EU u gorem su stanju nego što su bili prije deset godina", komentirala je zamjenica glavnog tajnika Europske federacije Esther Lynch.
"Čelnici EU vole pričati o tzv. oporavku, no kriza za milijune radnika u mnogim zemljama EU-a nije gotova. EU mora učiniti puno više u promoviranju povećanja plaća i minimalnih plaća, te podupiranju jačeg kolektivnog pregovaranja u gotovo svim zemljana EU-a", zaključila je Lynch, navodi se u priopćenju Europske konfederacije sindikata.