Poslodavci u Hrvatskoj moći će u sljedećoj godini uvesti novih gotovo 42.000 stranih radnika, odlučila je hrvatska Vlada. Novih je dozvola najviše u građevinarstvu, turizmu i ugostiteljstvu, njih gotovo 18.000, a po prvi puta su zatražene radne dozvole i za uvoz medicinskih sestara i njegovateljica. Ovo je potvrda loše politike Vlade i hrvatskih poslodavaca koji su niskim plaćama i nesigurnim uvjetima rada otjerali radnike u treće zemlje, kažu u sindikatu.
U graditeljstvu 7.800 dozvola, brodogradnji 1.410 dozvola, turizmu i ugostiteljstvu 10.611, prometu 2.314, prehrambenoj industriji 1.200, ekonomiji i trgovini 2.200 i tako dalje –ukupno gotovo 42.000 novih radnih dozvola. To su sve potrebe hrvatskih poslodavaca za sljedeću godinu, jer – iako su plaće unazad godinu dana počele rasti - radno sposobni hrvatski građani i dalje odlaze iz zemlje.
„Time želimo osigurati stabilnost dotoka rade snage gospodarstvu i podupiremo gospodarski rast koji je za iduću godinu procijenjen na 2,9 posto“, kaže ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.
Pročitajte i ovo: Sever: Za više plaće, ne za uvoz radnikaOd sljedeće godine po prvi puta je na traženje privatnog sektora izdano i 120 dozvola u zdravstvu, za medicinske sestre, i 460 u sustavu socijalne skrbi, za njegovateljice. U Hrvatskoj ima oko 38.000 medicinskih sestara, međutim nedostaje ih još oko 12.000. Međutim, javno zdravstvo nije tražilo uvoz medicinskih sestara izvana, iako one nose lavovski dio posla i mnogo ih odlazi iz javnog zdravstva, ali ne nužno i iz Hrvatske.
„To je za potrebe zdravstvenog turizma, za potrebe privatnih klinika i za domove umirovljenika. Ovdje nisu konkretno bolnice tražile zdravstvene radnike. Morate znati da sve te sestre moraju prvo dobiti licencu Hrvatske komore medicinskih sestara. To nije samo tako – uvesti ih“, rekla je pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Marija Knežević Kajari.
Kako je bilo nejasnoća oko priznavanja kvalifikacija medicinskih sestara iz država izvan Europoske unije, za pojašnjenje smo zamolili predsjednicu Hrvatske komore medicinskih sestara Slavu Šepec. „Kako bi se umjesto naziva medicinske sestre ili medicinskog tehničara steklo naziv medicinske sestre opće njege, treba imati najmanje 4600 sati strukovne nastave, od toga pola u klinici, i tu razliku treba obaviti u nekoj od srednjih medicinskih škola u Zagrebu, Osijeku, Splitu ili Rijeci“, kazala je ona za Radio Slobodna Europa.
„Do sada ih je 37 izvan zemalja Europskog gospodarskog pojasa ( EU i još neke zemlje) podnijelo zahtjev za priznavanje, i četiri su već prošle postupak priznavanja. Kod prvostupnica se ne mijenja naziv struke i razlika u satnici je puno manja, i stoga možemo postupak provjere osposobljenosti voditi u Hrvatskoj komori medicinskih sestara. Do sada smo imali 66 takvih zahtjeva izvan EU i 52 medicinske sestre su položile i dobile status prvostupnice sestrinstva u Republici Hrvatskoj.“
Pročitajte i ovo: Sindikati: Povećajte plaće, pa ljudi neće odlaziti iz HrvatskePredsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever za RSE kaže da je uvoz radnika rezultat politike niskih plaća koju su podržavale sve hrvatske vlade do sada, a koja je rezultirala odlaskom oko dva posto građana iz zemlje unazad nekoliko godina. „Ljude su otjerale niske plaće i nesigurni uvjeti rada – povremeni rad i rad na određeno vrijeme, što pogotovo mladima ne daje nikakvu sigurnost i mogućnost planiranja“, kaže Sever.
„I sada su se poslodavcima ponovo u njihovoj pohlepi i nerazumijevanju sustava rada otvorila nova vrata u nove prostore - Ukrajina i slično, jer više ovi radnici iz najbližeg susjedstva nemaju niti volje doći u Hrvatsku. Jer, kada već ulaze u Europsku uniju - što bi išli u Hrvatsku na puno nižu plaću nego što je mogu dobiti u Njemačkoj ili nekim drugim zemljama? tako da bi se svi trebali zamisliti oko te brojke oko uvoza radnika, jer će ona očito ponovno 'stisnuti' i sniziti cijenu rada u Hrvatskoj na nižu razinu.“
U Hrvatskoj je sa današnjim danom 148.283 nezaposlenih.
Aktualno su najtraženija zanimanja prodavač, konobar, čistačica, kuhar, medicinska sestra, vozač, njegovatelj, automehaničar i bravar.