Vlada Hrvatske najavljuje da će, zbog sve viših cijena najma stanova, financijski pomoći studentima subvencioniranjem dijela stanarina.

Prve kritike kažu da mjera neće imati svrhe i da će taj novac na kraju završiti kod stanodavaca. Vlada ima načina da regulira cijene najma stanova, ali to ne čini, kažu u nevladinom sektoru, a najbolji lijek bila bi izgradnja javnih stanova za najam.

U situaciji kada su kvadrati stana sve skuplji, i kada mladi nemaju uvjeta za dobivanje stambenih kredita, najam stana je jedina opcija. Zbog skoka cijena, država je odlučila pomoći dijelu te generacije – redovitim studentima koji su ispunili uvjete za mjesto u domu, ali u domovima više nema slobodnih mjesta.

Subvencionirat će im smještaj kod privatnih stanodavaca sa 250 eura – jednokratno, izvijestili su za Radio Slobodna Europa (RSE) iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

Za subvencije za 2.206 redovnih studenata predviđeno je 548.941,54 eura, a sredstva su namijenjena studentima koji studiraju u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Puli, Varaždinu, Čakovcu, Koprivnici i Bjelovaru.

Koliko košta najam stana?

A kakva je situacija sa studentima kod privatnih stanodavaca ilustrirala je u izjavi novinarima predsjednica Hrvatskog studentskog zbora Bruna Bandula.

"Imamo primjere studenata koji su suočeni s tim da stanodavac dođe i kaže: Cijena raste za 100 eura, i ti sada prihvati taj iznos ili odi tražiti drugi smještaj. Tržište je takvo da će stanodavac naći nekog drugog koji će prihvatiti isti stan po novoj cijeni, i studenti su na taj način stavljeni u izuzetno neugodan položaj", požalila se Bruna Bandula.

Garsonjera od 25 kvadrata u Zagrebu iznajmljuje se za 450 eura, dvosobni stan od pedesetak kvadrata na periferiji 550 do 600 eura, a bliže centru i do 750 eura mjesečno. Uz te cijene za devet mjeseci boravka u mjestu studiranja jednokratnih 250 eura biti će tek kap u moru.

Pomoć najmodavcima, a ne najmoprimcima

U nevladinoj udruzi "Pravo na grad" nisu zadovoljni ovom mjerom.

"Ovom najavljenom mjerom dodatni transfer javnih sredstava išao bi vlasnicima stanova, pa će mnogo veću korist imati vlasnici, a ne najmoprimci koji bi trebali biti targetirani ovom mjerom. On će i dalje biti izloženi tržištu, koje im već sada ne pruža dovoljnu sigurnost", kaže za RSE Mauro Sirotnjak iz te udruge.

Mauro Sirotnjak, iz nevladine udruge "Pravo na grad"

Krovni Zakon o najmu pruža mogućnosti zaštite zajmoprimaca. Međutim, dok se u turističkom sektoru najam kontrolira sa krajnjom pedantnošću, kod najma stambenog prostora to nije slučaj.

"Ne postoji volja da se to radi i u stambenom sektoru, gdje imamo substandardne prostore, gdje imamo nepostojanje ugovora ili loše ugovore koji se onda ne ovjeravaju. Dakle, imamo i poreznu evaziju u tom smislu. Praktički, najmoprimcima se ne omogućuje zaštita", upozorava Sirotnjak.

Pročitajte i ovo: Mladi u BiH bez kredita teško do stana

Kako izmijeniti stanje na tržištu

U "Pravu na grad" imaju i konkretne prijedloge – prvo, iskoristiti postojeće mehanizme koje daje zakon kako bi se zaštitilo kako najmoprimca, tako i najmodavca. Drugo, napraviti cjelovitu sliku tko, od koga i za koje iznose unajmljuje stanove, kako bi se na temelju tih podataka kreiralo kvalitetne javne politike.

Treće bi bilo – povećati javni stambeni fond otkupom ili izgradnjom novih stanova, i četvrto – alternativno zadružno stanovanje.

"Ključan problem je u tome što država ne koristi moguće mehanizme. Recimo, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u kojem Hrvatska do 2026. godine od Evropske unije dobiva 6,3 milijarde eura bespovratno i 3,6 milijardi eura s povoljnim kamatama, nije omogućio neke nove modele", upozorava Sirotnjak.

Podjednako tako, niti krediti Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), kao banke koja ima mogućnost plasirati jeftine kredite, uopće se ne koriste u tom smjeru, zaključuje naš sugovornik.

"Pravo na grad" otvorilo je posebnu stranicu na Facebooku "Podstanari za podstanare" s ciljem informiranja podstanara o njihovim pravima, kao i međusobnog savjetovanja svih koji su se našli u teškoj situaciji i prijeti im moguća deložacija, a izdali su online i Priručnik za podstanare.

Vlada najavljuje daljnje mjere

Iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade izvijestili su i da su upravo 16. veljače 2023. potpisani ugovori na temelju Javnog poziva za utvrđivanje prava na potporu smještaja studenata u privatnom smještaju na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije za akademsku godinu 2022./2023. u suradnji sa Studentskim centrom u Zagrebu.

Kažu i kako je ove godine planirana i objava javnog poziva usmjerenog jedinicama lokalne samouprave za subvencioniranje troškova najma stanova mladih i mladih obitelji na njihovom području. Priprema javnog poziva za jedinice lokalne samouprave je u tijeku kao i razrada samih kriterija poziva i iznosa subvencije.

Pročitajte i ovo: 'Beograd kao Moskva' sa cenama kirija