Po općoj ocjeni, nakon što su lijeva i desna koalicija gotovo izjednačeni u broju mandata, ključ za sastavljanje nove hrvatske Vlade ima iznenađenje ovih izbora, koalicija nezavisnih lista Most koja je osvojila 19 mjesta u Saboru. SDP nije uspio sam dobiti novi mandat, HDZ se blamirao jer je najavljivao dvotrećinsku pobjedu.
Iako nisu proglašeni službeni rezultati,sve je jasno – desni centar predvođen HDZ-omima 59 mjesta u Saboru, od toga 3iz tzv. „dijaspore“ , lijevi centar predvođen socijaldemokratima ima 56 mjesta, a Most nezavisnih lista 19 mjesta.
Iako nije izbrojano sto posto glasova, sve je jasno – „Domoljubna koalicija“ desnog centra predvođena HDZ-om ima 59 mjesta u Saboru. Od toga tri iz tzv. „dijaspore“. Koalicija lijevog centra „Hrvatska raste, nema povratka na staro“ ima 56 mjesta,a Most, nezavisna lista, 19 mjesta. Istarski regionalisti IDS (koji su već u nedjelju uveče najavili koaliciju sa lijevim centrom) imaju tri mjesta, slavonski regionalisti HDSSB i stranka Milana Bandića po dva, i po jedno mjesto populistički pokret „Živi zid“ i centristička koalicija „Uspješna Hrvatska“. SDSS je dobio sva tri zastupnička mjesta srpske manjine.Svih pet zastupnika ostalih manjina pripadaju lijevom centru.
Komšić: Region daleko od alternative poput Mosta
Komšić: Region daleko od alternative poput Mosta
Rezultat koalicije Most na izborima u Hrvatskoj može biti inspirativan za alternativne političke snage u regionu, ocenjuje politikolog Jovan Komšić. Ipak, napominje naš sagovornik, treba biti obazriv pri takvoj vrsti poređenja, te uzeti u obzir hrvatske političke okolnosti kao specifične u regiji bivše Jugoslavije.
“Čini mi se da ova koalicija nudi reformsku energiju. Ukoliko se stvari budu koliko-toliko normalno odvijale u političkom sistemu Republike Hrvatske, čini se da će konačno dobijati na zamahu politika reforme, a ne demagogije. U susednim državama ta potreba je takođe vapijuća. Ali, budući da susedne države neke druge zadatke još nisu formalno i faktički odradile, mislim da puna analogija sa situacijom u Hrvatskoj neće biti adekvatan uvid u potencijale susednih država.”
Na pitanje da li je čestitka koju je srpski premijer Vučić uputio predsedniku HDZ-a diplomatski ishitren potez, Komšić ističe da ima razloga za taj zaključak, ali dodaje:
“Kao kolega u toj budućoj evropskoj koaliciji demohrišćanskih ili narodnih partija, on može da pošalje poruku stranci koja je dobila najviše glasovan na izborima, ali istovremeno šalje poruku ko mu je poželjniji partner. Nisam siguran da to može relaksirajuće delovati ukoliko scenario bude drugačiji od poruke koja je poslata.”
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko proglasio je u nedjelju uveče relativnu pobjedu, a predsjednik SDP-a Zoran Milanović pozvao je Most na razgovore o formiranju parlamentarne većine. Drago Prgomet bio je zamjenik predsjednika HDZ-a, ali zbog neslaganja s Karamarkovom vizijom HDZ-a izišao je iz stranke, i sada je jedan od lidera Mosta. Danas govori o tome s kime će Most razgovarati:
„Siguran sam samo jedno. Mi od svojih načela nećemo odstupiti niti milimetar. Mi smo u ove izbore krenuli u želji provesti promjene u Republici Hrvatskoj. To su naša načela koja ćemo ponuditi svima onima koji s nama žele razgovarati. Tko ne želi razgovarati o promjenama, tko nije spreman provoditi promjene pa čak i po cijenu da izgubi izbore, taj onda neka ne sjeda džaba s nama za stol.“
SDP nije uspio sam dobiti novi mandat, HDZ se blamirao, jer je najavljivao dvotrećinsku pobjedu. Po mnogim ocjenama, pravi pobjednik izbora je raznorodna koalicija nezavisnih gradonačelnika i načelnika općina širom Hrvatske Most. Koja je tajna njihovog uspjeha – za naš radio govori politički analitičar Žarko Puhovski.
„Most je izraz prosvjednog glasa protiv dvije velike stranke kojih je ljudima navrh glave, i on je imao sreću da je kao 'treća opcija' – kojih je bilo u raznim varijantama i ranije – postigao svoju kulminaciju u vrijeme izbora. Oni će biti u situaciji da će teško izdržati svoj vlastiti uspjeh, jer ih je u parlament ušlo puno više nego što su očekivali, pa ne mogu kontrolirati sve svoje ljude. Međutim, njihova sreća je da obadvije velike stranke trebaju čitav Most, sve te ljude, a ne pojedine. Odnosno, barem HDZ treba sve“, kaže naš sugovornik.
Puhovski naime upozorava da socijaldemokrati i njihovi partneri – ako im se pribroji manjine – imaju šest glasova više nego HDZ-ova koalicija, i kao najvjerojatniju najavljuje mogućnost da Most da potporu socijaldemokratima za dobivanje mandata za formiranje nove Vlade. Po tom scenariju, Most ne bi ušao u Vladu, koja bi tako postala manjinska, nego bi davanjem ili uskraćivanjem podrške svojih zastupnika u Saboru radio pritisak da Vlada provede dogovorene reforme. Prgomet tome nije sklon. Evo što je danas odgovorio na pitanje – formalna koalicija, ili samo podrška u Saboru?
„Mi smo spremni preuzeti odgovornost za vođenje države i provođenje reformi“, kazao je Prgomet.
Međutim, čini se da u Mostu nisu do kraja usuglašeni.
„Definitivno nikada neće biti koalicija. Mi se ne možemo identificirati sa dosadašnjim političarima. Zato se ne trebate brinuti", poručuje lider Mosta, nezavisni gradonačelnik Metkovića, Božo Petrov.
Novinar „Slobodne Dalmacije“ i dobar poznavatelj stanja u „bazi“ Mosta Davor Krile za naš program o tajni uspjeha Mosta:
„Tajna uspjeha Mosta je definitivno u nekoj novoj energiji koju su uspjeli probuditi u ovim primarno tradicionalno konzervativnim krajevima razočaranim u dosadašnju desnicu. Mislim da je kolač kojeg su uspjeli otkinuti primarno uzet iz ustiju Tomislavu Karamarku, a ne toliko na ovoj drugoj strani.“
Krile ne želi prognozirati hoće li Most kao cjelina preživjeti postizborne pregovore.
Kukić: Teško da će Most mijenjati odnose u regiji
Kukić: Teško da će Most mijenjati odnose u regiji
Dr. Slavo Kukić, sveučilišni profesor iz Mostara, analizira uspjeh Nezavisne liste MOST na izborima u Hrvatskoj i moguće naredne poteze.
„Vrlo brzo će se pokazati koliko su oni u mogućnosti detaljnije i duže se zadržati na platformi s kojom su startali, vrlo brzo, kod formiranja vlasti, jer postoji sasvim realna mogućnost da zbog tih različitih svjetonazora se jedan dio MOST-a svrsta uz SDP-ovu, a drugi uz HDZ-ovu grupaciju. Ne dogodi li se to, onda bi oni mogli značiti jednu promjenu na hrvatskoj političkoj sceni. Ne vidim da bi ta politička grupacija mogla specijalno mijenjati odnose u regiji, tim prije što MOST nema nikakvu političku ideologiju. On je jedan politički konglomerat najrazličitijih svjetonazora i što ga je okupilo samo glasovanje Protiv.“
RSE: Može li se u Bosni i Hercegovini desiti preokret, pa da glasači daju povjerenje nekoj novoj političkoj snazi a ne da glasaju uobičajeno, za iste stranke svih poslijeratnih godina?
Kukić: Ne vjerujem da će to imati ikakvog bitnog utjecaja na Bosnu i Hercegovinu obzirom da su situacije dijametralno međusobno suprotne. U Hrvatskoj imate faktički monoetničku zajednicu, u kojoj postoji mogućnost izbijanja na površinu životnih tema i pitanja realnog života. U Bosni i Hercegovini imate vrh društvenih kontrasta koji će na površini odražavati još uvijek te etničke napetosti i davati mogućnost etno-liderima da na njima, naprosto, dobijaju glasove i da u drugi plan potiskuju pitanje života. Dakle, potpuno su neuporedive situacije. Ja bih volio da nije ovako kao što kažem, ali vrijeme će pokazati kako je ovdje naprosto druga priča.
„To ni baba Vanga ne bi sada pouzdano znala prognozirati. Postoji vrlo velika opasnost – koje su oni svjesni – da se vrlo brzo pretvore u 'Most na rijeci Daj', da parafraziramo naslov slavnog filma. Devetnaest ljudi vrlo različitih političkih profila, karaktera, temperamenata, osobnosti, a da ne govorimo egzistencijalnih životnih uvjeta su bogomdan materijal za rasturače – bilo da se služe podzemnim i špijunskim metodama, bilo da idu na nekakve legalnije oblike političkih ponuda – funkcija, fotelja i tako dalje", ocjenjuje Krile.
Treba ipak dodati da ni u Mostu ne sjede skrštenih ruku. Preko ozbiljnih medija plasirali su da izvor blizak vrhu stranke tvrdi kako će Most u pregovorima sa lijevom i desnom koalicijom za Prgometa tražiti – premijersku funkciju. Poslijepodne se sastaju i dogovaraju taktiku u pregovorima.
U Saboru ima 151 zastupničko mjesto, i za parlamentarnu većinu potrebno je najmanje 76 zastupničkih potpisa. Kako je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović noćas čestitala relativnom pobjedniku – Karamarku i desnom centru, ona će najvjerojatnije njemu ponuditi da sastavi novu hrvatsku vladu, odnosno da sakupi bar 76 potpisa, u čemu on može uspjeti, a i ne mora, pa će na red doći socijaldemokrati.
Zastupnici Mosta nužni su za formiranje parlamentarne većine.
Prvi čovjek koalicije lijevog centra „Hrvatska raste“ Zoran Milanović pozvao ih je odmah iza ponoći na suradnju.
„Sami ne možemo, trebamo partnere. Pozivam sve one koji žele reforme da nam se pridruže. Ne postavljamo uvjete, želimo razgovarati... Sada vidimo da se pojavio Most koja želi reforme, pozivam ih da to napravimo zajedno“, poručio je predsjednik SDP-a.
Nasuprot njemu, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko odmah se proglasio predsjednikom izbora.
„Moram reći da smo pobijedili na parlamentarnim izborima, ova pobjeda je točka na 'i'. Dvije trećine naših građana se odlučilo za promjene i apsurdno je da oni (SDP) traže novi mandat. (…) Otvoreni smo za suradnju sa svima, bez obzira na sve razlike. Čestitam gospodi iz Mosta, zaslužujete aplauz“, poručio je Karamarko oko jedan ujutro.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izrazila je u ponedjeljak rano ujutro uvjerenje da će Hrvatska vrlo skoro, nakon provedenih konzultacija, imati novog mandatara i stabilnu vladu koja će raditi na dobrobit svih hrvatskih građana te čestitala izabranim zastupnicima te Domoljubnoj koaliciji kao „relativnom pobjedniku izbora“.
Prema Ustavu, predsjednica Republike povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, „uživa povjerenje većine svih zastupnika“.