Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede, odgovorno za povišenje iznosa naknada za fitosanitarnu kontrolu voća i povrća koje se uvozi u Hrvatsku, odbija prozivanja političara iz susjednih zemalja da se radi o diskriminaciji robe i proizvođača iz tih zemalja.
Sve smo to i sami prošli na putu prema Europskoj uniji – kažu predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore.
"Povećanje naknada za inspekcijski nadzor voća i povrća koje se uvozi u Hrvatsku nije diskriminacija robe i trgovaca koji dolaze iz nama susjednih i prijateljskih zemalja, već je isključivo u funkciji zaštite hrvatskih potrošača", stoji u odgovoru Ministarstva na upit Radija Slobodna Europa povodom osjetnog poskupljenja naknada i negativnih reakcija koje su stigle od političara susjednih zemalja.
Ministarstvo odbija da se ovim povećanjem krši pravila Svjetske trgovinske organizacije, odnosno Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europske unije sa pojedinim susjednim zemljama, na što su se ti političari izričito pozivali.
U dva tjedna primjene novog Pravilnika, kojim je uz povećanje naknada za fitosanitarnu kontrolu proširen i popis vrsta voća i povrća koje podliježu toj kontroli, pregledano je preko 1.300 tona robe, a svega su tri pošiljke zaustavljene – nešto manje od 70 tona lubenica iz Crne Gore što je naknadno usklađeno, 20 tona lubenica iz Albanije i gotovo osam tona paprika iz Srbije, što je vraćeno na zahtjev stranke.
U Ministarstvu posebno ističu kako "nijedna pošiljka iz Bosne i Hercegovine nije bila nesukladna i nesmetano je otpremljena u Hrvatsku".
Trošak od 2.000 kuna odnosno 260 eura po šleperu koji prenosi, primjerice, 25 tona paprika koje će u maloprodaji koštati 10 kuna po kili je – tvrde u Ministarstvu – zanemariv.
Kako se povišenje naknada odnosi za sve države na svijetu izvan Europske unije koje izvoze voće i povrće u Hrvatsku, a ne samo one iz regije, ipak je učinjena jedna iznimka – naknada za banane je 500 kuna, a ne 2.000.
Visina naknada za inspekcijski nadzor prepuštena je državama članicama Europske unije, pa tako već dugo vremena u Njemačkoj je to – 200 eura po pošiljci, odnosno vozilu.
"Blesav uvoz pojedinih roba"
U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, koja zastupa interese malog i srednjeg hrvatskog agrara, ne vide čemu ljutnja političara u susjednim zemljama.
"I mi u Hrvatskoj bili smo u jednom trenutku u sličnoj situaciji, gdje smo morali zadovoljiti određenu razinu kvalitete naših proizvoda koji su išli u Europsku uniju, dakle puno sastojaka koji su se u njima nalazili više nisu smjeli tamo biti. Dakle, sve smo mi to prošli. Ako smo željeli na to tržište, morali smo zadovoljiti određene uvjete kvalitete. Isto tako trebaju i svi drugi, nema se tu bilo tko buniti ili ne buniti, ili tražiti neku povlasticu za bilo koga", kaže za Radio Slobodna Europa predsjednik Komore Matija Brlošić.
Glavna urednica najvećeg regionalnog poljoprivrednog portala "Agroklub" Željka Rački Kristić u izjavi za Radio Slobodna Evropa naglašava važnost uvoza kvalitetne robe, ali – je li ovo mjera koja će postići taj cilj?
"Iskreno, ne znam hoće li sada tu doći do nekog smanjenja uvoza. Međutim – ako ćemo uvoziti – treba stvarno uvesti nešto što je zdravo i ako nemamo dovoljno vlastitoga. Spomenute su lubenice – dolje u Neretvi bacaju se naše domaće lubenice, a uvoze se grčke, turske i ne znam otkud sve nisu došle", ističe Rački Kristić.
Uvoziti nešto čega u Hrvatskoj ima mnogo, i to zdravijeg i kvalitetnijeg nego iz uvoza za nju je jednostavno – blesavo.
"Pravilnik je donesen i sada će se raditi usklađenost. Pretpostavljam da to druge strane muči, ali opet je to neka zaštita i nama potrošačima da ipak znamo da je to nešto što se kupuje u trgovinama ipak prošlo nekakav nadzor i da bi trebalo biti u skladu s europskim standardima", pojašnjava Željka Rački Kristić.