U nedjelju su u Hrvatskoj održani izbori za manjinska vijeća i manjinske predstavnike u općinama, gradovima i županijama. Na njima je sudjelovalo svega 13,5 posto od 300.000 pripadnika nacionalnih manjina s pravom glasa, pa stručnjaci upozoravaju da i ovaj četvrti ciklus manjinskih izbora pokazuje da ta vijeća nisu prepoznata među pripadnicima manjina u lokalnim zajednicama.
Hrvatski građani, pripadnici 19 nacionalnih manjina, izabrali su u nedjelju 288 manjinskih vijeća i 173 predstavnika manjina na mandat od 4 godine u općinama, gradovima i županijama. Pravo glasa imalo je nešto preko 300.000 građana, a odaziv na izbore je standardno loš, 13,48 posto.
Za naš radio govori Antonija Petričušić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, koja već dulje vrijeme upozorava da bi ovakav oblik manjinske samouprave trebalo ili izmijeniti, ili ukinuti!
„I ovi četvrti po redu izbori zapravo govore da manjine same nisu prepoznale vijeća kao instituciju kroz koju se njihovi interesi dogovaraju i ostvaruju. Jer da jesu, manjine bi izašle na izbore!“, komentira Petričušić.
Ranije se slab odaziv tumačilo time što manjinski izbori nisu vezani uz lokalne, ili pak što su zakazani usred ljeta, međutim sada je očito da ta vijeća nisu prepoznata među pripadnicima manjina u lokalnim zajednicama, kaže naša sugovornica. A nisu prepoznata zato što je to institucija bez jasne kompetencije, a i nadležnosti koje ima nije u stanju provoditi, jer nema načina da svoju savjetodavnu funkciju obavlja na način da bi ti savjeti bili obavezujući za lokalnu zajednicu.
„Ukidanje naravno zvuči grozno, kao odricanje od dijela prava koja su manjine već dobile ili stekle, ali samim manjinama bi bilo u interesu da se nešto sa vijećima ozbiljno promijeni", ocjenjuje Petričušić.
Ona nije usamljena u zahtjevu za jačanje mandata manjinskih vijeća. Romska manjina je od većih manjina u Hrvatskoj najozbiljnije shvatila manjinske izbore, pa ih je primjerice u Zagrebu u nedjelju na izbore izišlo 30 posto upisanih,u Sisačko-moslavačkoj županiji 51 posto, Osječko-baranjskoj županiji 45 posto, ili u Međimurskoj županiji 25 posto.
Pitali smo Ramizu Memedi iz Udruge žena Romkinja – kako to tumači?
Ramiza Memedi, foto: Enis Zebić
„Time što je romska zajednica najugroženija, i ovdje u gradu Zagrebu i u Republici Hrvatskoj. Osim toga, gradovi ipak žele suradnju sa tim vijećima, a i grad Zagreb izdvaja značajna sredstva za manjinska vijeća, pa i tu ima nešto", smatra Memedi.
Neki razumiju da je mandat vijeća da upozorava i ukazuje na probleme manjinskih zajednica. „Ali za to već postoje udruge“, kaže gospođa Memedi.
„Ako već imamo ta vijeća koja imaju i izborni legitimitet, zašto ona ne bi imala neku odlučujuću funkciju, gdje bi mogla nešto konkretno uraditi? Gdje bi lokalna zajednica mogla imati direktnog partnera da se stvarno nešto uradi?!“, dodaje Memedi.
Nešto sa manjinskim izborima treba mijenjati, slaže se u izjavi za naš radio pravna savjetnica Srpskog narodnog vijeća Tatjana Vukobratović Spasojević.
„Naravno da treba! Vidite i sami da je situacija takva da iz godine u godinu sve manje i manje ljudi zna za manjinske izbore. A znate koji smo napor uložili, da vam ne pričam! U gradu Zagrebu bilo je od poziva do pisama, predstavljanja, do toga da smo ljudima naglašavali da je to važno, maltene od kuće do kuće! I opet nije bila izlaznost kakva treba, tako da – prošli puta smo se vadili na vremensku nepogodu jer je bio 10.7 i velike vrućine, a sada nemamo te elementarne nepogode, nego imamo atmosferu u državi kao veliki teret", konstatatira Vukobratović Spasojević.
Odaziv srpske manjine na manjinske izbore bio je najlošiji u Zagrebu, gdje ih je izišlo svega 2 i po posto upisanih, dok ih je primjerice u ratom pogođenoj Šibensko-kninskoj županiji na glasanje izišlo njih 24 i po posto, u Karlovačkoj županiji 14 posto, ili u Sisačko-moslavačkoj županiji 12 i po posto upisanih. Ove je godine ipak bio nešto bolji nego 4 godine ranije.
Bošnjaci na manjinskim izborima posebna su tema. I oni imaju visok odaziv, ali mnogo ih nije moglo glasati, jer se u popisima birača i dalje vode pod starom odrednicom Muslimani. To da su se na popisu stanovništva izjasnili kao Bošnjaci ne znači da će im nacionalnost po automatizmu biti promijenjena i u popisu birača, a bošnjačke nevladine udruge i stranke propustile su napraviti ozbiljnu kampanju i nagovoriti ljude da odu u urede državne uprave i u par minuta obave tu promjenu.
Manjinska vijeća biraju se u gradovima i općinama u kojima pripadnika neke manjine ima najmanje 1, 5 posto u ukupnom stanovništvu, odnosno tamo gdje ta manjina broji više od 200 pripadnika. Na razini županije ta je granica 500 pripadnika.
Županijska manjinska vijeća imaju 25 članova, gradska 15, a općinska deset.
U jedinicama lokalbne samouprave gdje nema dovoljno pripadnika neke manjine da bi se formirala manjinska vijeća, ali ih ima najmanje 100, biraju se manjinski predstavnici.