Državni Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata uskoro će objaviti cjelovit izvještaj o ljudskim gubicima u ratu u Hrvatskoj.
Prema trenutnim podacima, živote je izgubilo ili se još vode kao nestali 22.211 osoba.
Ljudskim gubicima se drugačijom metodologijom bavi i nevladina udruga Documenta. I oni kažu da se njihova procjena ukupnih gubitaka ne razlikuje jako od one službene.
"U bazi podataka Centra su imena 13.914 osobe na, uvjetno rečeno, hrvatskoj strani za koje se pretpostavlja da su smrtno stradale, od toga je 8257 hrvatskih branitelja, a 5.657 civila", kaže za RSE ravnatelj Centra Ante Nazor, naglašavajući da su to trenutačne brojke, koje će se sigurno još mijenjati.
Tome valja pridodati 1.093 osobe (428 hrvatskih branitelja i 665 civila) koje se prema podacima Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja iz studenoga 2016. još vode kao nestale, tako da bi ukupni broj stradalih i nestalih s hrvatske strane bio 15.007 osoba.
Na području pod kontrolom samoproglašene "Republike Srpske krajine" (RSK), ukupni broj stradalih i nestalih je 7.204 osobe.
"Prema podacima iz listopada prošle godine, stradale su 6.304 osobe, a 900 osoba srpske nacionalnosti (petoro vojnika i 895 civila) vodi se kao nestale. Od tog broja 6127 je srpske narodnosti - 395 pripadnika JNA, 3.086 pripadnika Srpske vojske Krajine, MUP-a RSK i srpskih paravojnih postrojbi i 1.782 civila. Za 864 poginule osobe s tog popisa status nije poznat. Preostalih 1.077 smrtno stradalih osoba na okupiranom području Hrvatske 1991-1995. su nesrpske narodnosti (od toga 821 Hrvat, 78 Muslimana/Bošnjaka, 25 Mađara itd.)", kaže Nazor.
U bazi podataka Centra naveden je uzrok stradanja – ako je poznat.
"Za gotovo sve smrtno stradale hrvatske branitelje, kao i za pripadnike srpskih snaga i civile na okupiranom području, poznate su okolnosti stradanja, što još nije slučaj kod smrtno stradalih civila na slobodnom području Hrvatske", kaže ravnatelj Nazor.
U popis su uvrštene i osobe koje su pravomoćnim presudama utvrđene kao žrtve ratnih zločina.
"Uvrštene su uglavnom prema mjestu stradanja, uz napomenu da bi u završnom popisu trebala biti navedena i narodnost smrtno stradalih, kako bi se mogli obraditi svi potrebni statistički podatci", pojašnjava Nazor.
Nazor: Poznate okolnosti stradanja
On naglašava kako "sama etnička pripadnost ne znači i automatsku pripadnost nekoj strani, jer su na slobodnom području Hrvatske zabilježena i stradanja Srba. Jednako tako, među poginulim Srbima na slobodnom području bilo je i hrvatskih branitelja, kao i osoba srpske narodnosti koje su stradale djelovanjem srpskih snaga".
Nazor nije želio podrobnije komentirati dosadašnje rezultate istraživanja ljudskih gubitaka što ih terenskim istraživanjem provodi centar za suočavanje s prošlošću Documenta.
"Istraživanja nisu usporediva zbog različitih metodologija - mi svoje podatke temeljimo uglavnom na primarnim (popisi iz bolnica, izvješća s uviđaja i slično), a oni uglavnom na sekundarnim izvorima (razgovori s članovima obitelji ili poznanicima), uz podatke iz popisa poginulih za pojedina područja koje imaju na raspolaganju zahvaljujući radu državnih ustanova", pojašnjava Nazor.
On dodaje da izlazak na teren ima smisla nakon što se iscrpe svi službeni izvori.
"Onda za popunu onoga što još nedostaje ili za provjeru nekih dvojbenih podataka, terenski rad dobiva smisao, uz napomenu da svaki podatak koji dobijete usmenom predajom, ako nije potkrijepljen dokumentima stradalih, opet treba provjeriti u službenim dokumentima", riječi su Nazora.
Otvoriti komunikaciju
Ante Nazor kaže kako nije upoznat sa dosadašnjim rezultatima Documente, ali da vjeruje da kod njihovih rezultata dovršenog istraživanja za Sisačko-moslavačku županiju "ne bi smjele biti veće razlike u odnosu na podatke u našem Centru, jer su za tu temeljne podatke dobili od našega Centra 2009. godine".
"Međutim, mi smo kasnije obustavili suradnju s njima, nakon što smo njihovo ponašanje u vrijeme suđenja generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču u Haagu ocijenili neprofesionalnim", dodaje Nazor.
Mediji prenose da se rezultati oba projekta, koji su još nedovršeni, suglasni u dva zaključka - da je ukupni broj žrtava između 20.000 i 22.000 i da je odnos broja žrtava "sa hrvatske strane" i žrtava "sa srpske strane" otprilike 2:1.
Nada u otvorena vrata za suradnju: Vesna Teršelič
Voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako su oni obavili 60 posto istraživanja na terenu, kako se temeljem dosadašnjih rezultata njihove procjene ukupnog broja žrtava "ne razlikuju jako" od onoga što ih je naveo Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, a i da bi omjer žrtava "prema nekoj generalnoj ocjeni mogao ostati takav".
Ona drugačije vidi prestanak suradnje državnog Centra i Documente.
"Prema našem mišljenju, oni ne žele više komunicirati s nama, jer se ne slažu s mogućnošću neke druge interpretacije činjenica o Domovinskom ratu", kaže voditeljica Documente.
Ona se nada da vrata suradnje nisu zauvijek zatvorena.
"Važno je otvoriti komunikaciju i obnoviti mogućnost suradnje, jer nijedan razlog ne može biti dovoljno snažan da obrazloži prekid suradnje", poručuje Vesna Teršelič.