U Hrvatskoj nema ozbiljnih pomaka nabolje u pogledu ljudskih prava, a pandemija i katastrofalni potresi stvorili su dodatne probleme, ocjenjuje se u izvještaju Kuće ljudskih prava Zagreb o stanju u Hrvatskoj u prošloj godini.
Programski direktor Kuće Ivan Novosel na predstavljanju izvještaja u Zagrebu ocijenio je da je u protekloj godini zapravo sve bilo isto ili slično kao što je bilo i u godinama prije.
"Ljudska prava u Hrvatskoj stagniraju. U izvještaju upozoravamo da su naše institucije već godinama nepripremljene i bezidejne, i da nisu koordinirane da bi mogle osmisliti jasne i kvalitetne politike zaštite ljudskih prava koje bi onda omogućile građanima i građankama da ta ljudska prava i uživaju", kazao je Novosel.
Odnos prema LGBT zajednici i nacionalnim manjinama
U odnosu na manjine zamijećen je porast govora mržnje, prije svega na internetu, a po prvi puta nakon deset godina je u ozračju pandemije i zatvorenosti društva zabilježeno i fizičko nasilje prije i poslije zagrebačke Povorke ponosa 2021. godine.
Pročitajte i ovo: Nakon Zagreb Pridea petero kazneno prijavljeno za zločin iz mržnjePosebno se monitorira položaj srpske i romske manjine.
"I dalje su prisutni problemi u ostvarivanju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, u pristupu zapošljavanju i obnovi, pogotovo u ruralnim područjima Hrvatske... Na žalost, ova je Vlada prije nekoliko godina zamijenila zakonske poluge primjene Ustavnog zakona sa političkim polugama takozvanih operativnih programa za nacionalne manjine, gdje vidimo da i dalje postoje problemi u njihovoj implementaciji", naglašava direktor Kuće ljudskih prava Zagreb.
Pročitajte i ovo: Hrvatski zakon za suzbijanje govora mržnje u internet komentarimaGovor mržnje na društvenim mrežama
Programska koordinatorica Kuće ljudskih prava Zagreb Tina Đaković upozorila je kako Hrvatska nema cjelovit pristup rješavanju pitanja govora mržnje. Hoće li najavljeni Digital Service Act na razini Europske unije pomoći da se riješe problemi sa govorom mržnje na društvenim mrežama i u Hrvatskoj?
"Ono što u Hrvatskoj treba napraviti da stvar funkcionira je - dobro posložiti tu mrežu koja će biti odgovorna da se Digital Service Act provodi. To znači da postoje 'trusted flaggeri' (označitelji sadržaja) koji će onda prijavljivati govor mržnje, da će građani imati kanale da se mogu žaliti na odluke velikih platformi... Dakle to će trebati posložiti na nacionalnoj razini i o tome će ovisiti hoće li Digital Service Act u Hrvatskoj imati rezultate", pojašnjava Tina Đaković za Radio Slobodna Europa (RSE).
Pročitajte i ovo: Lokalne i državne vlasti različito o dometima obnove petrinjskog krajaSpora obnova nakon potresa
"U obnovi nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji propuštena je prilika da se ovu katastrofu iskoristi za revitalizaciju županije koja je prva po nezaposlenosti, a nalazi se svega 70 kilometara od Zagreba", upozorio je Ivan Blažević iz Zaklade "Solidarna", govoreći o kršenju ljudskih prava sporom obnovom nakon potresa.
"A na kraju vidimo – prošlo je godinu i po dana od potresa, kuće koje su izgrađene izgrađene su isključivo zahvaljujući nevladinom sektoru i donatorima, a država se tek sada donekle pokreće. Na što će to ličiti – vidjet ćemo", rezigniran je Blažević.
Izvještaj u prošloj godini bilježi napredak u pravosuđu skraćivanjem trajanja sudskih postupaka, smanjivanja broja dugo aktivnih predmeta i digitalizacijom sustava, ali su i dalje prisutni ozbiljni problem efikasnosti i kvalitete sustava.
Pročitajte i ovo: Nevladine udruge prozivaju Hrvatsku za nastavak protjerivanja migranataViše od petine stanovnika u riziku od siromaštva
Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti stagnira, i dalje je više od petine stanovnika Hrvatske u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Poražavajuće je što se u riziku od siromaštva nalazi više od polovice osoba starijih od 65 godina, a više od polovice mirovina niže je od hrvatske linije siromaštva.
Djeca i mladi i dalje ne uče dovoljno o demokraciji, ljudskim pravima, jednakosti i solidarnosti, što pokazuju niske razine političke participacije mladih te povjerenja u institucije. Uključivanja građana i civilnog društva u procese donošenja odluka i savjetovanja često su prije formalna nego sadržajna, što slabi mogućnosti za građansku participaciju.
Medijski zakoni su zastarjeli, promjene se donose bez donesene medijske strategije, a upozoreno je i na opasnost od velikog broja SLAPP tužbi, navodi se u izvještaju Kuće ljudskih prava Zagreb.