Morina uložio žalbu na izručenje, ali zatražio i azil

Ismail Morina

Osim žalbe Vrhovnom sudu Hrvatske na odluku o izručenju Srbiji, albanski državljanin Ismail Morina, čije izručenje Srbija traži zbog drona sa zastavom na utakmici sa Albanijom u Beogradu 2014. godine, zbog straha da u slučaju izručenja u Srbiji ne bi imao pošteno suđenje, zatražio je i azil u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj se o ovom slučaju govori isključivo u pravosudnim, a ne u političkim kategorijama.

Dubrovački odvjetnik Darko Butigan koji zastupa albanskog državljanina Ismaila Morinu pojasnio je u izjavi za Radio Slobodna Europa na čemu se temelji njegova žalba Vrhovnom sudu Hrvatske na odluku Županijskog suda u Dubrovniku o izručenju Morine Srbiji.

Za početak, navodi Butigan, Morina nije počinio kazneno djelo za koje ga se tereti.

"Republika Srbija traži izručenje Ismaila Morine zbog kaznenog djela iz članka 317. stavka 3. Krivičnog zakona, zbog kaznenog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti. Mi kroz cijeli postupak tvrdimo da ta predmetna zastava koja je sletjela na taj stadion ne sadrži nikakve elemente poziva na nacionalnu, rasnu ili bilo koju drugu mržnju među narodima", kaže odvjetnik Butigan.

On pojašnjava kako je riječ o zastavi sa slikama dvojice očeva albanske nacije, Ise Boljetinca i Ismaila Qemalija, koji su na londonskoj konferenciji 1913. godine tražili da Albanija bude u granicama prikazanim na toj zastavi.

"I to je sve što ta zastava govori. Nakon same utakmice u Srbiji nije bilo nikakve eskalacije nasilja između Albanaca i Srba, niti je time uopće potaknuta ikakva niti rasna, niti nacionalna mržnja među narodima. Incident koji se dogodio na utakmici u potpunosti spada u odgovornost policije, odnosno organizatora samoga meča. Njihov je propust što su navijači penetrirali na travnjak gdje im nije mjesto", pojašnjava odvjetnik Ismaila Morine.

On je dodao kako je u žalbi upozorio i da bi Morini u Srbiji bilo ugroženo pravo na pošteno suđenje.

"Jesam, i to na temelju konkretnih dokaza koje još ne bih iznosio za javnost, jer su svi postupci u tijeku", dodaje Darko Butigan.

Zastava prikačena na dron

Kako bi se dodatno zaštitio od izručenja Srbiji, Morina je zatražio i azil u Hrvatskoj, s obrazloženjem da zbog svoje nacionalne i vjerske pripadnosti u Srbiji ne bi imao pošteno suđenje, potvrdio je njegov odvjetnik.

Procedura za odobravanje međunarodne zaštite u Hrvatskoj traje od šest do deset mjeseci.

Ako Vrhovni sud odbije njihovu žalbu, žalit će se dalje.

"Apsolutno. Ići ćemo dalje na Ustavni sud pa i do Strassbourga ako bude trebalo, jer se radi o povredi temeljnih ljudskih prava i sloboda", ističe Butigan.

Na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske još nisu zaprimili slučaj.

Kako je Radiju Slobodna Europa neslužbeno potvrđeno, sud će odlučivati po hitnoj proceduri, ali i to će potrajati.

Butigan dopušta mogućnost da bi se moglo raditi i do dva mjeseca.

Zagrebački odvjetnik Branko Šerić za Radio Slobodna Evropa pojašnjava da moguća odluka Vrhovnog suda kojom potvrđuje izručenje postaje izvršna trenutkom donošenja, ali da je moguće i da Vrhovni sud ukine odluku o izručenju nižeg suda i slučaj vrati u Dubrovnik na ponovno odlučivanje.

Ako, pak, potvrdi odluku o izručenju, Morininom odvjetniku će sljedeći korak biti – Ustavni sud, pojašnjava Šerić.

"Nakon toga osoba za koju se traži izručenje, ukoliko nije pod regulacijom postupka za azil, može podnijeti tužbu – ukoliko postoji zaista opravdana sumnja u povredu osnovnih, temeljnih ljudskih prava te osobe – Ustavnom sudu, za koji znamo da postupak dugo traje. Međutim, postoji mogućnost da se od Ustavnog suda Republike Hrvatske zatraži donošenje takozvane privremene mjere, rješenja koje će obustaviti izvršenje pravomoćne odluke o izručenju, dok Ustavni sud ne riješi meritum", riječi su Branka Šerića.

U Hrvatskoj se o ovom slučaju govori isključivo u pravosudnim, a ne u političkim kategorijama.

Ismail Morina, koji je u lipnju uhapšen u Dubrovniku na proputovanju u Italiju, do daljnjega se nalazi u tamošnjem zatvoru. Butigan je u redovitom kontaktu s njime.

"To je zatvor, nije hotel. Zna se kako je u zatvoru i on ima isti tretman kao i svi ostali pritvorenici", tvrdi advokat Darko Butigan.