Lokalni političar iz Međimurja na sjeverozapadu Hrvatske Matija Posavec, koji je pred tri mjeseca dao ostavku na funkciju međimurskog župana nakon što je priznao da je primio mito, uvjerljivo je 28. studenog pobijedio na prijevremenim izborima za tu funkciju.
Za njega je glasalo gotovo 80 posto od svih izišlih birača.
Početkom rujna on je dao ostavku na tu funkciju, nakon što je snimljen kako prima 1.300 eura mita od jednog muškarca, kako bi ga postavio u Upravno vijeće Županijske uprave za ceste.
Posavec je priveden, priznao je da je primio mito i istog dana dao ostavku.
Kasnije je tvrdio da je to, u stvari, bila donacija za kampanju i da ju je naknadno uplatio na račun.
Sada je kaznenu prijavu za korupciju kvalificirao kao "križ koji osobno nosi", dodao je da se kod njega ne radi o krivnji, nego o sumnji, i zadovoljan je rezultatima izbora.
"Osobno, nisam očekivao ovakav rezultat, ali to je samo dokaz onoga o čemu i sam cijelo vrijeme govorim – u politici, u javnom poslu uvijek morate slušati narod. Narod je vaš poslodavac, i oni vas ocjenjuju, nagrađuju ili kažnjavaju", kazao je Posavec novinarima u prvoj reakciji nakon proglašenja rezultata ovih izbora.
Ima li korupcije u strankama?
Dok je Posavec dobio 79,89 posto glasova, od ostalih kandidata najbolja je bila Sandra Herman iz liberalnih Reformista, koju su podržali i socijaldemokrati, i koja je dobila 7,98 posto glasova.
"Birači koji su dali svoj glas gospodinu Posavcu pokazali su zapravo visoku stopu tolerancije na korupciju, bez obzira na činjenicu što još uvijek nemamo sudski pravorijek. Gospodin Posavec je priznao ono što mu se stavlja na teret. Je li bilo moralno od njega kandidirati se, je li bilo moralno od građana Međimurja to podržati - to će pokazati vrijeme", kazala je Sandra Herman novinarima 29. studenog.
Novinar tjednika Express i publicist Boris Rašeta kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) da je korupcija u Hrvatskoj prisutna u svim strankama, iako se ne može uspoređivati Posavčevih 10.000 kuna i dokazanih 69,9 milijuna kuna bivšeg hrvatskog premijera i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Ive Sanadera.
Problem je teško iskorjenjiv: Boris Rašeta (fotoarhiv)
"Prema njima je Posavčevo mito stvarno za 'pod zub'. Kako vrijeme odmiče, sve više mislim da je riječ o mentalitetskom pitanju koje nadilazi granice stranaka, etniciteta u Hrvatskoj i regija, jer se ovo dogodilo u jednoj od najrazvijenijih hrvatskih regija - Međimurju. Mislim da je problem teško iskorjenjiv, a to da je narod s 80 posto dao plebiscitarnu podršku čovjeku koji je priznao kažnjivo djelo podmićivanja koje uništava Hrvatsku, to je dokaz da ovdje još dugo vremena neće biti nikakve nade", sumorno zaključuje Rašeta.
Sanaderove presude
Ivo Sanader bio je optužen u pet slučajeva korupcije velikih razmjera. U tri je postupka pravomoćno osuđen, u jednom pravomoćno oslobođen i jedan postupak nakon prvostupanjske osuđujuće presude još traje, aferu Hypo.
U postupku Hrvatska elektroprivreda (HEP) – Dioki pravomoćno je oslobođen optužbe da je naložio HEP-u da ispod cijene prodaje električnu energiju tvrtkama svog poznanika Roberta Ježića, među kojima je bila i tvrtka Dioki.
U tri pravomoćna osuđujuća postupka - za aferu Planinska, Fimi media i Ina-MOL - Sanader je pravomoćno osuđen na 19 godina zatvora, a mora vratiti ukupno 69,9 milijuna kuna protuzakonito stečene koristi.
podsjetite se Vrhovni sud Hrvatske potvrdio Sanaderu šest godina za aferu INA-MOLPosavca čeka suđenje. Ako ga osude na više od šest mjeseci zatvora, po zakonu morat će ponovno dati ostavku, a nakon izdržane kazne čeka ga i zakonom predviđeno razdoblje od tri godine rehabilitacije, za koje vrijeme se po zakonu ne smije kandidirati na lokalnim izborima.
Takva zabrana postoji za sada samo na lokalnoj razini, ali postoji najava da će ta zabrana biti ugrađena i za kandidate na parlamentarnim i europskim izborima.
Nije prvi takav slučaj
Slična je priča bila i s gradonačelnikom Nove Gradiške Vinkom Grgićem, koji je proveo nekoliko mjeseci u istražnom zatvoru kao osumnjičenik u aferi Janaf za pronevjeru novca iz europskih fondova.
Izišao je iz Socijaldemokratske stranke. Iz istražnog zatvora je u listopadu prošle godine dao ostavku na funkciju gradonačelnika, ali je svibnja ove godine kao nezavisni kandidat opet izabran za gradonačelnika Nove Gradiške.
Podjednako tako je srpnja 2011. godine ostavku iz istražnog zatvora podnio nezavisni gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok, osumnjičen zbog pronevjere. Šest godina kasnije ponovno je izabran za gradonačelnika Varaždina, a nakon višegodišnjeg sudskog postupka 2018. godine prvostupanjski je osuđen na dvije godine. Pred izbore 2021. godine Vrhovni sud je ukinuo presudu i naložio ponovno suđenje, ali je Čehok, koji se opet kandidirao za varaždinskog gradonačelnika, izgubio od kandidata Socijaldemokratske partije.
I donedavni dugogodišnji zagrebački gradonačelnik, pokojni Milan Bandić, pobjeđivao je na izborima s prvostupanjskim, dakle nepravomoćnim osuđujućim presudama.
- Saša Paparella: Bandićevu eru zaboraviti što prije
- Privođenje suradnika bivšeg gradonačelnika Zagreba
Međimurska županija i EU fondovi
Matija Posavec rođen je 1980. godine u Čakovcu. Kao kandidat Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata izabran je za župana Međimurske županije 2013. i 2017. godine. Izlazi iz stranke 2019. godine i kao nezavisni kandidat 2021. godine pobjeđuje po treći puta na izborima za župana, pobjedom u prvom krugu sa 64,61 posto glasova.
Iako Međimurska županija slovi kao jedna od najuspješnijih u iskorištavanju europskih fondova, ta ocjena vrijedi samo kada se zbroje projekti i županije i gradova i općina u Međimurskoj županiji, dok sama županija kao nositelj projekata ima mnogo slabije rezultate.
Prema istraživanju Hrvatske gospodarske komore iz kolovoza 2020. godine, u povlačenju sredstava iz četiri europska fonda – Kohezijskog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za ruralni razvoj za razdoblje 2017 – 2019., Međimurska županija je na posljednjem mjestu u Hrvatskoj.
Posavec je posljednjih godina izazvao kritike velikog dijela javnosti, jer je u niz navrata iznosio antiromske stavove.
U Međimurskoj županiji živi trećina svih hrvatskih Roma, i oni čine oko petinu ukupnog stanovništva županije.