Protivnici cijepljenja nanose štetu sebi i građanima, a ne vladama i farmaceutskim kompanijama, poručio je ministar zdravstva Vili Beroš sa konferencije za novinare Nacionalnog stožera Civilne zaštite u Zagrebu, u petak (3. rujan). Brojevi novozaraženih rastu i takva će se situacija nastaviti još neko vrijeme, poručio je.
Trenutno stanje
U Hrvatskoj je 816 novih slučajeva zaraze korona virusom, postotak pozitivnih među testiranima je 8,45 posto, hospitalizirano je 457 osoba, a na respiratoru je 57 osoba, čak deset više nego dan ranije.
“Brojevi novozaraženih, hospitaliziranih i na žalost umrlih i dalje rastu. Postoji određena predikciuja da će tako biti još određeno vrijeme zbog turističke sezone i dolaska velikog broja stranih gostiju, ali i zbog nove delta varijante virusa. Međutim, jedno je konstanta – da su u ovom valu najveći broj onih koji su zaraženi i hospitalizirani – oni koji nisu cijepljeni. Od 117 bolesnika na respiratoru u zadnjih 10 tjedana, njih čak 110 nije cijepljeno. To je preko 94 posto”, izjavio je Beroš.
Greška servera
Greška na serveru. Molimo obratite se timu sa podšku.
Molim koristite naš pretraživač kako biste pronašli traženi sadržaj
Potpuno je procijepljeno 48,12 posto odraslog stanovništva, a jednom dozom ukupno 51,34 posto odraslog stanovništva. To i dalje nije dovoljno, ocijenio je Beroš i uputio ozbiljan apel antivakserima.
“Negiranje učinkovitosti cijepljenja i negiranje mjera nije kažnjavanje znanosti, farmaceutske industrije, Vlade, Nacionalnog stožera. To je kažnjavanje nas samih, naših bližnjih, naših susjeda, svih građana ove zemlje”, upozorio je resorni ministar.
O dokazima
Na tom fonu je i ravnateljica zagrebačke Klinike za zarazne bolesti Alemka Markotić kazala kako nema nikakve empirijske potvrde za teze antivaksera da cijepljenje šteti reproduktivnom zdravlju i vodi sterilnosti kod muškaraca i žena, dok ima empirijske potvrde za štetne posljedice zaraze korona virusom.
“Infekcija korona virusom može značajno utjecati i na smrt ploda, i na prerano rođenje, i na kasnije posljedice. Zaražene trudnice češće završavaju u jedinicama intenzivne skrbi. Također kod muškaraca, naročito mlađih. Ono što je praćeno i što se za sada zna je da virus može izazvati upalne odgovore, da može dulje trajati i da, po sadašnjim podacima, može utjecati na plodnost kod muškaraca. U isto vrijeme, do sada dostupne studije kod cijepljenih osoba ne pokazuju ništa od toga”, navela je profesorica Markotić.
Pročitajte i ovo: Zašto je soj 'mi' prema SZO ‘varijanta koju treba pratiti’?Ublažavanje mjera
I dok brojke oboljelih i hospitaliziranih rastu, od 1. rujna dodatno su ublažene epidemiološke mjere, iako je Hrvatska po mjerama ionako među najmanje restriktivnim državama u Europskoj uniji.
Epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba Branko Kolarić u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže da ako se stanje dodatno pogorša mjere mogu opet biti pooštrene.
“Nabavili smo cjepivo, i to je rješenje. Vlada je popustila mjere, jer ne želi da oni koji su se cijepili žive pod mjerama. To vjerujem da je njihova logika, jer je i predsjednik Milanović iznosio takve poglede. Rekao bih da je to sada jedna politička odluka koja nije u skladu sa epidemiološkim pokazateljima i koja – kao što ste sami rekli – može zbuniti ljude. Moje je predviđanje da ćemo ponovno imati dosta zaraženih, i ako se u bolnicama ponovno počnu puniti intenzivni odjeli, da ćemo iznova uvoditi mjere”, procjenjuje epidemiolog Kolarić.
Pročitajte i ovo: Hrvatska uvodi snažniju kontrolu ljetnih okupljanjaNacionalni stožer najavio je i da će se vrlo skoro krenuti sa trećom dozom cijepljenja, prvo vulnerabilne skupine, a nakon toga i svih drugih.
Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) je 2. rujna 8 županija regije Panonske Hrvatske stavio “u crveno”, zbog toga što je postotak pozitivnih među testiranima u tom dijelu Hrvatske prešao 4 posto i zbog toga što je tamo incidencija – broj novozaraženih u 14 dana na 100.000 stanovnika - prešla 75.
U Hrvatskoj je prosječna incidencija 184,2, najniža je u Istarskoj županiji – 45,5 novooboljelih u 14 dana na 100.000 stanovnika, a najveća je u Splitsko-dalmatinskoj županiji – 455,1.