Nakon desetak godina odgađanja, u Hrvatskoj se kreće u sređivanje popisa birača. To će se riješiti izmjenama Zakona o boravištu, koje će policiji dati pravo da provjeravaju živi li netko na adresi na kojoj je prijavljen, a ako ne živi – da ga odjave.
Na pred 4 mjeseca održanom referendumu o hrvatskom pristupanju Europskoj uniji bilo je upisano 4.092.058 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. U Hrvatskoj prema prošlogodišnjem popisu stanovništva živi 4.290.612 stanovnika, pa – iako se radi o različitim metodologijama – u najmanju je ruku čudno da na ove iznose ima svega 200.000 birača manje nego građana, a zna se da se birač postaje tek sa navršenih 18 godina.
Procjena je da je takvih „mrtvih duša“ između 500 i 700 tisuća. Otkud toliki raskorak, pojašnjava Goran Čular sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.
„On je rezultat toga što su građani iz različitih razloga prijavljivali u Hrvatskoj svoje prebivalište, a da zapravo nisu tu prebivali i toga da je vlast to dugo vremena u osnovi tolerirala jer joj je to i odgovaralo. Pri tome ne mislim samo na Hrvate iz Bosne i Hercegovine, nego se to u jednom velikom dijelu odnosi i na građane srpske nacionalnosti koji iz različitih razloga imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, premda tu ne žive“, navodi Čular.
U javnu su raspravu stavljene izmjene Zakona o boravištu koje će omogućiti policiji da po službenoj dužnosti provjerava – živi li neka osoba na adresi na kojoj je prijavljena, a ako ne živi, da ga briše iz evidencije prebivališta.
„Što se tiče načina kako će policija nešto utvrditi, mislim da policija to ionako jako dobro zna i kada ona želi doći do nekoga – onda u pravilu i dođe. Prema tome, vrlo je jednostavno vidjeti da – ukoliko neka stambena jedinica ima 50 kvadratnih metara, a prijavljeno je 20 osoba – to baš nije logično. Slučajevi oko kojih može biti prijepora rješavat će se – ukoliko se građani žale - u upravnom postupku. Najbolje rješenje bilo bi potpisati međudržavni sporazum sa Bosnom i Hercegovinom i sa Srbijom gdje bi uredili pitanje dvostrukih prebivališta, ljudi koji imaju dvojno državljanstvo itd.“, kaže .inistar uprave Arsen Bauk.
Najveći pomak na lokalnim izborima
Što se tiče izbora, najveći će pomak biti na lokalnim izborima, jer je tu biračko pravo izravno vezano uz prebivalište. Na izborima pred 3 godine ustanovilo se da su na jednoj adresi – Dusina pored Vrgorca i to na kućnom broju nula - prijavljene čak 494 osobe! U Vrgorcu je na vlasti HDZ, a šef vrgoračkih oporbenih socijaldemokrata Rade Bobanac kaže kako je HDZ pobijedio zahvaljujući upravo tim lažnim prijavama.
„Vlast u Vrgorcu nije legitimno i legalno izabrana - nije legitimna, jer je nisu izabrali stanovnici koji žive u Vrgorcu; nije legalna, jer su biračko pravo stekli na temelju te lažne prijave o prebivalištu“, zaključuje Bobanac.
Ako se nekoga izbriše iz evidencije prebivališta u Hrvatskoj, on zadržava sva ostala biračka prava - za Sabor, za izbor predsjednika Republike, za Europski parlament i na referendumima. Jedina će razlika biti što će na parlamentarnim izborima za zastupnike u Saboru glasati na listi za dijasporu, a ne u teritorijalnoj izbornoj jedinici.
To bi moglo utjecati na rezultate ovih izbora, jer dijaspora – neovisno o tome koliko ih ima upisanih i koliko će izići na izbore – ima garantirana 3 zastupnika, a par tisuća osoba izbrisanih iz evidencije prebivališta u Ličko-senjskoj ili Splitsko-dalmatinskoj županiji može izmijeniti odnos snaga na biralištima u toj teritorijalnoj izbornoj jedinici.
Dio objašnjenja zašto se netko iz Bosne i Hercegovine lažno prijavljivao u Hrvatskoj je i u socijalnim i drugim pravima, ali Bauk sugerira da se do donošenja novog Zakona o boravištu od ministarstva do ministarstva vidi koja prava treba vezati uz državljanstvo, a koja uz prebivalište u Hrvatskoj.
Dragan Zelić iz GONG-a apelira da se u provođenje zakona, kada se on donese, krene pripremljeno.
„I Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo uprave trebat će uložiti dodatne napore u informiranje i edukaciju građana, pojašnjavanje stvari kako netko na terenu ne bi bio zakinut. Isto tako, treba napomenuti građanima da – ukoliko neko izgubi prebivalište u Hrvatskoj – da on ne gubi hrvatsko državljanstvo, tako da nema nikakve velike bojazni“, kazao je Zelić.
Na pred 4 mjeseca održanom referendumu o hrvatskom pristupanju Europskoj uniji bilo je upisano 4.092.058 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. U Hrvatskoj prema prošlogodišnjem popisu stanovništva živi 4.290.612 stanovnika, pa – iako se radi o različitim metodologijama – u najmanju je ruku čudno da na ove iznose ima svega 200.000 birača manje nego građana, a zna se da se birač postaje tek sa navršenih 18 godina.
Procjena je da je takvih „mrtvih duša“ između 500 i 700 tisuća. Otkud toliki raskorak, pojašnjava Goran Čular sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.
„On je rezultat toga što su građani iz različitih razloga prijavljivali u Hrvatskoj svoje prebivalište, a da zapravo nisu tu prebivali i toga da je vlast to dugo vremena u osnovi tolerirala jer joj je to i odgovaralo. Pri tome ne mislim samo na Hrvate iz Bosne i Hercegovine, nego se to u jednom velikom dijelu odnosi i na građane srpske nacionalnosti koji iz različitih razloga imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, premda tu ne žive“, navodi Čular.
U javnu su raspravu stavljene izmjene Zakona o boravištu koje će omogućiti policiji da po službenoj dužnosti provjerava – živi li neka osoba na adresi na kojoj je prijavljena, a ako ne živi, da ga briše iz evidencije prebivališta.
„Što se tiče načina kako će policija nešto utvrditi, mislim da policija to ionako jako dobro zna i kada ona želi doći do nekoga – onda u pravilu i dođe. Prema tome, vrlo je jednostavno vidjeti da – ukoliko neka stambena jedinica ima 50 kvadratnih metara, a prijavljeno je 20 osoba – to baš nije logično. Slučajevi oko kojih može biti prijepora rješavat će se – ukoliko se građani žale - u upravnom postupku. Najbolje rješenje bilo bi potpisati međudržavni sporazum sa Bosnom i Hercegovinom i sa Srbijom gdje bi uredili pitanje dvostrukih prebivališta, ljudi koji imaju dvojno državljanstvo itd.“, kaže .inistar uprave Arsen Bauk.
Najveći pomak na lokalnim izborima
Što se tiče izbora, najveći će pomak biti na lokalnim izborima, jer je tu biračko pravo izravno vezano uz prebivalište. Na izborima pred 3 godine ustanovilo se da su na jednoj adresi – Dusina pored Vrgorca i to na kućnom broju nula - prijavljene čak 494 osobe! U Vrgorcu je na vlasti HDZ, a šef vrgoračkih oporbenih socijaldemokrata Rade Bobanac kaže kako je HDZ pobijedio zahvaljujući upravo tim lažnim prijavama.
Dragan Zelić
„Vlast u Vrgorcu nije legitimno i legalno izabrana - nije legitimna, jer je nisu izabrali stanovnici koji žive u Vrgorcu; nije legalna, jer su biračko pravo stekli na temelju te lažne prijave o prebivalištu“, zaključuje Bobanac.
Ako se nekoga izbriše iz evidencije prebivališta u Hrvatskoj, on zadržava sva ostala biračka prava - za Sabor, za izbor predsjednika Republike, za Europski parlament i na referendumima. Jedina će razlika biti što će na parlamentarnim izborima za zastupnike u Saboru glasati na listi za dijasporu, a ne u teritorijalnoj izbornoj jedinici.
To bi moglo utjecati na rezultate ovih izbora, jer dijaspora – neovisno o tome koliko ih ima upisanih i koliko će izići na izbore – ima garantirana 3 zastupnika, a par tisuća osoba izbrisanih iz evidencije prebivališta u Ličko-senjskoj ili Splitsko-dalmatinskoj županiji može izmijeniti odnos snaga na biralištima u toj teritorijalnoj izbornoj jedinici.
Dio objašnjenja zašto se netko iz Bosne i Hercegovine lažno prijavljivao u Hrvatskoj je i u socijalnim i drugim pravima, ali Bauk sugerira da se do donošenja novog Zakona o boravištu od ministarstva do ministarstva vidi koja prava treba vezati uz državljanstvo, a koja uz prebivalište u Hrvatskoj.
Dragan Zelić iz GONG-a apelira da se u provođenje zakona, kada se on donese, krene pripremljeno.
„I Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo uprave trebat će uložiti dodatne napore u informiranje i edukaciju građana, pojašnjavanje stvari kako netko na terenu ne bi bio zakinut. Isto tako, treba napomenuti građanima da – ukoliko neko izgubi prebivalište u Hrvatskoj – da on ne gubi hrvatsko državljanstvo, tako da nema nikakve velike bojazni“, kazao je Zelić.