Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) nakon 99,54 posto obrađenih biračkih mjesta, Hrvatska demokratska zajednica uvjerljivo je relativni pobjednik parlamentarnih izbora 5. srpnja. Sa 66 osvojenih mandata, od toga tri u tzv. dijaspori, može krenuti u sastavljanje nove parlamentarne većine za što treba potpora najmanje 76 novoizabranih zastupnika, dakle manjka im osam ruku.
„Ovakav rezultat Hrvatske demokratske zajednice ne samo da je velik, nego i obvezuje. Obvezuje jer smo imali težak mandat pun iskušenja iza nas, a izazovi koji su pred nama su izgledno još i veći,“ kazao je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u prvom obraćanju javnosti nakon izbora.
Dok su HDZ-u ovo najbolji rezultati unazad dvije decenije, i Vladu može sastaviti čak možda i sam uz potporu manjina, Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske (SDP) su najgori. Koalicija stranaka lijevog centra Restart predvođena njima doživjela je debakl i sa 41 mandatom zaostaje za HDZ-om nedostižnih 25 mjesta. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić svjestan je da svi upiru prstom u njega:
„Naravno da je ovaj rezultat loš za SDP i Restart koaliciju. Ja ne bježim od odgovornosti i spreman samo otići. O tome ćemo u ponedjeljak razgovarati i na Predsjedništvu stranke,“ kazao je Bernardić, koji je čestitao Plenkoviću i HDZ-u na izbornoj pobjedi.
O izbornom porazu socijaldemokrati će raspravljati na Predsjedništvu stranke već u deset sati. Domovinski pokret Miroslava Škore uspio je okupiti sve desne glasače i dobiti 15 mandata, međutim neće im uspjeti ono što su najviše željeli – da HDZ bude prisiljen uzeti ih za partnere u Vladi. Osam predstavnika manjina isti su kao u prethodnom sazivu sabora.
Najveće iznenađenje izbora je zeleno-lijeva koalicija malih stranaka „Možemo“ koja je osvojila 7 mandata.
„Veliki su izazovi ispred nas. Velika kriza nam se sprema. Ali pokazali smo da jedna mala iskra može vratiti nadu i optimizam, da možemo kao društvo bolje, da možemo pravednije, da možemo zelenije, da možemo jednakije, i da možemo – zajedno,“ poručio je njihov lider Tomislav Tomašević u prvom obraćanju javnosti.
Odaziv birača je 46,62 posto. Na parlamentarnim izborima 5. srpnja biralo se 140 zastupnika u 10 teritorijalnih izbornih jedinica, 8 zastupnika manjina i 3 zastupnika tzv. dijaspore – ukupno 151 zastupnika. Državno izborno povjerenstvo u 15 sati objaviti će konačne rezultate parlamentarnih izbora 5. srpnja.
Predsjednik Republike Zoran Milanović odmah nakon zatvaranja birališta razgovarao je sa predsjednicima HDZ-a i SDP-a Andrejem Plenkovićem i Davorom Bernardićem.
„Imamo izlazne ankete. Sačekajmo konačne izborne rezultate i ukoliko oni budu na tragu izlaznih anketa, Hrvatska demokratska zajednica od sutra 6. srpnja započinje sa razgovorima za strukturiranje nove vlasti u Republici Hrvatskoj sa onim opcijama koje su ušle u Hrvatski sabor, u skladu sa svjetonazorom i u skladu sa našim izbornim programom“, kazao je zamjenik predsjednika HDZ-a Tomo Medved novinarima u nedjelju uveče.
Šok u SDP-u
U SDP-u svi su redom šokirani lošim rezultatom Restart koalicije kojoj su na čelu, a otvara se i pitanje odgovornosti predsjednika SDP-a Davora Bernardića. Lider SDP-a u Dalmaciji Arsen Bauk rekao je da će „što se tiče izbornog programa, koalicije i kadrovskih rješenja bit vremena da dobrano vidimo i gdje smo pogriješili, i što smo pogriješili“.
„U ovoj noći, a posebno dok se ne znaju službeni rezultati, nije vrijeme za cipelarenje. Naravno, iza nas su treći za redom izbori koje smo izgubili, i mislim da bi trebali dobrano razmisliti o nekim rješenjima koja smo uveli u stranci – koliko nas je to razjedinilo, podijelilo i dovelo do trećeg gubitka parlamentarnih izbora za redom“, kazao je Bauk novinarima.
Iznenađenje ovih izbora je koalicija malih lijevih i zelenih stranaka „Možemo“, koja je prema izlaznim anketama dobila 8 mandata, od toga čak četiri u Zagrebu, gdje su u stvari i artikulirala kvalitetnim radom u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i kritikom rada gradonačelnika Milana Bandića, ali i državnih vlasti.
Prva žena te koalicije Rada Borić priznala je novinarima da su rezultati i više nego dvostruko nadmašili njihova očekivanja.
„Znamo kako su se izbori dogodili i u koje – rekla bih – nevrijeme. Nismo ovo očekivali – očekivali smo da ćemo imati tri zastupnika što je dovoljno za klub u Saboru, i da ćemo pokazati da čak i malenim klubom stvari u Saboru neće biti iste, kao što smo to pokazali u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Ukoliko bude konačni rezultat kao izlazne ankete, doista mislim da ćemo pokazati da Hrvatska zaslužuje bolje – bolju politiku i bolju brigu o svojim građanima,“ kazala je.
Šalaj o Možemo: Očito se pojavila nova opcija ljevice
Domovinski pokret Miroslava Škore ima također solidnih 15 mandata, što se smatra uspjehom desnice, i to zbog toga što je na ove izbore izišla ujedinjena. HDZ svoj uspjeh zahvaljuje discipliniranom biračkom tijelu, ali očito ne samo tome. Politolog Berto Šalaj za HRT je komentirao neuspjeh socijaldemokrata, ocenivši da se "očito pojavila jedna nova opcija s ljevice – Možemo – koja je ostvarila vrlo respektabilan rezultat".
"Očito je da Davor Bernardić nije uvjerio dio hrvatske javnosti u svoje kompetencije, ali očito je i da ljevica, ne samo SDP, ima strukturni problem sa hrvatskim biračima - kada pogledate izbore 2015., 2016. i 2020. godine, opcije od centra prema lijevo niti na jednim izborima svi zajedno ne mogu prebaciti 60 mandata,“ rekao je Šalaj.
U 19 sati zatvorena su birališta u Republici Hrvatskoj na kojima se glasalo za deseti saziv Hrvatskog sabora.
Na parlamentarnim izborima do 16.30 glasalo je 1.149.397 birača, što je 34,04 posto registriranih birača, izvijestilo je u 17 sati Državno izborno povjerenstvo (DIP).
Odaziv je zbog epidemije COVID-19 manji nego na prethodnim izborima 2016. godine – tada je do 16.30 glasalo 37,68 posto birača.
Najbolji je odaziv birača bio u 1. izbornoj jedinici, koja pokriva širi centar i zapadni dio Zagreba – 37,67 posto, i u 10. izbornoj jedinici koja pokriva Split i srednju Dalmaciju – 36,00 posto. Naslabiji je odaziv u Slavoniji.
GONG: Izborni dan protekao uglavnom mirno
Nevladina udruga Gong ocijenila je da je izborni dan protekao "uglavnom mirno". Kako navode, primili su više od 130 neanonimnih dojava o izbornim nepravilnostima i više od 200 građanki i građana informirali o izbornim pojedinostima.
Najveći broj nepravilnosti, kako su priopćili, odnosio se na kršenje izborne šutnje slanjem SMS poruka građanima za koga da glasaju, koje su slale stranke HDZ, SDP i BM 365.
Posebno zabrinjavaju poteškoće u ostvarivanju biračkog prava, naveli su u Gongu.
Građanke i građani koji su se prijavili za glasanje van mjesta prebivališta žalili su se na tešku dostupnost posebnih biračkih mjesta te nedovoljno prethodno informiranje o tome gdje se nalaze ta, često udaljena i teško dostupna biračka mjesta.
Kako se izbori održavaju na početku turističke sezone, u Braču i Vodicama pojavio se veći broj osoba iz unutrašnjosti zemlje, koje su imale potvrde za glasanje izvan prebivališta, a za koje nije bilo dovoljno biračkih listića. Za njih su odmah iz Splita dostavljene dodatne količine listića.
Tokom dana bilo je omogućeno glasanje i svim osobama zaraženim od COVID-19 i onima koji su u samoizolaciji, ali samo ako su u svom mjestu prebivališta.
Za glasanje prijavilo 550 osoba koje su u samoizolaciji i 55 zaraženih osoba.
Na izborima u nedjelju, birao se 151 zastupnik – po 14 u deset teritorijalnih izbornih jedinica, 8 zastupnika nacionalnih manjina i 3 zastupnika hrvatskih građana sa prebivalištem izvan Hrvatske, tzv. „dijaspore“.
Izbore je nadziralo 8.700 promatrača.
Pravo birati saborske zastupnike na izborima 5. srpnja imao je ukupno 3.859.481 birač. Na 6.999 birališta u Hrvatskoj moglo je izići 3.674.695 hrvatskih građana s pravom glasa i prebivalištem u Hrvatskoj, a na 112 biračkih mjesta u 42 zemlje svijeta glasalo se dva dana – u subotu 4. srpnja i nedjelju 5. srpnja – i na glasanje je moglo izići 184.786 birača bez prebivališta u Hrvatskoj, koji su aktivno registrirani.
Najviše ih je u Mostaru - 50.786, zatim u Beogradu - 16.615, Subotici - 14.621, Tuzli - 12.036 i td. U BiH je 45 biračkih mjesta – 20 u Mostaru, 10 u Vitezu, 6 u Sarajevu, 4 u Livnu, 3 u Tuzli i 2 u Banja luci 290. U Srbiji su dva biračka mjesta – u Beogradu i Subotici i u Crnoj Gori također 2 – u Podgorici i Kotoru.
Glasanje izvan Hrvatske u subotu 4. srpnja proteklo je bez nepravilnosti.
Izlaznost u Beogradu i Subotici bila kao prethodnih godina
Državljani Hrvatske sa prebivalištem u Srbiji mogli su da glasaju na izborima za novi hrvatski Sabor na dva biračka mesta, u Beogradu i u Subotici.
Generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša rekao je za Radio Slobodna Evropa da je izlaznost birača bila na istom nivou kao i prethodnih godina.
Prema njegovim rečima, za glasanje je bila dovoljna bilo koja identifikaciona isprava, a građani su svoje biračko pravo mogli ostvariti u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Subotici i u Konzularnom odeljenju Ambasade Hrvatske u Beogradu.
U Srbiji je kupno registrovano oko 31.000 birača - u Beogradu 16.615, u Subotici 14.621.
Pročitajte i ovo: Izbori, obnova i 'izdaja Zagreba'Glasalo se uz stroge epidemiološke mjere
Izbori su provedeni u posebnim okolnostima zbog epidemije COVID-19. I kampanja koja je prethodila, protekla je bez masovnih okupljanja.
Na sam dan izbora na biračkim mjestima bilo je preporučeno da se nose maske, obavezna dezinfekcija i držanje fizičke udaljenosti od 1,5 metar, kao i korištenje vlastite kemijske olovke.
U domovima za starije je nakon upozorenja Ustavnog suda Hrvatske omogućeno glasanje ispred ustanove, a glasanje se omogućilo svakome tko se javio do podneva 5. svibnja, najavio je ranije predsjednik DIP-a Đuro Sessa.
Također, bilo je omogućeno i glasanje osobama u samoizolaciji i onima koji su zaraženi, ali su u svojim domovima – uz prethodnu najavu i uz najstrože epidemiološke mjere, gdje će sam čin glasanja obavljati „osoba od povjerenja“.
Na biračkim mjestima svi članovi biračkih odbora su sa zaštitnim maskama i sa rukavicama od otvaranja biračkih mjesta do završetka obrade glasačkih listića. Zbog pandemije se na ovim izborima glasa u pet država manje nego na predsjedničkim izborima iz prosinca 2019. i siječnja 2020. godine – to su Alžir, Brazil, Čile, Indonezija i Južnoafrička republika.
Iz tih pet država na parlamentarnim izborima 2016. godine glasalo je ukupno 126 osoba.
Do zatvaranja birališta u 19 sati trajala je izborna šutnja. Prema podacima DIP-a, ona se u subotu 4. srpnja kršila manje nego na prethodnim izborima.
Vučić čestitao Plenkoviću i HDZ-u
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je u nedelju uveče Hrvatskoj demokratskoj zajednici i njenom predsedniku Andreju Plenkoviću pobedu na parlamentarnim izborima.
"Čestitam Andreju Plenkoviću i HDZ-u na ubedljivoj pobedi. Uveren sam da imamo prostora za unapređenje odnosa između Srbije i Hrvatske", napisao je Vučić na svom zvaničnom Tviter nalogu.