Kandidat lijevog centra, bivši premijer Zoran Milanović novi je predsjednik Hrvatske, sa 52,70 posto dobijenih glasova na izborima održanim u nedjelju, pokazuju nepotpuni službeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva, na temelju 99,66% obrađenih biračkih mjesta.

Njegova protukandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović dobila je 47,30 posto glasova.

"Hvala onima kojima su me podržali i onima koji me nisu podržali, hvala mojoj protukandidatkinji Kolindi Grabar-Kitarović", rekao je Milanović i pozvao pristalice koje su zviždale na pomen imena Kolinde Grabar-Kitarović da to ne čine.

"Ovo je trenutak u kojem želim da se povuče crta", kazao je Milanović.

Naveo je kako će inzistirati na tome da nikoga ne povrijedi, da "vodimo dijalog svjesni da nas ima različitih".

"Četiri milijuna što nas ima, tražimo svoje mjesto pod suncem, mjesto u Europi koja je usprkos svim problemima najljepše mjesto za život, najmirniji projekt u kojem Hrvatska mora naći svoje mjesto i interes. To zasad ne ide kako smo očekivali, ali nadam se da ćemo u tome biti uspješni", kazao je.

Croatia - Slavlje u izbornom stožeru Zorana Milanovića na noć drugog kruga izbora

Istakao je kako se nada da će surađivati sa svakim u izvršnoj vlasti.

"Neće biti zaplotnjaštva, spletki, tajnih dilova i poslova, dopalo se to nekom ili ne. Sve stranke će na formalnoj zakonskoj razini biti iste, jer mi smo višestranačka parlamentarna demokracija. Sve drugo je put u autokraciju, tiraniju, samovolju, otimačinu i predsjednik tome mora biti brana. Jedina snaga je snaga govora, uvjerljivosti, snaga Ustava koji je društveni dogovor. Ustav se mora poštivati, ja ga neću svakom prilikom držati ispred sebe, ali ga jako dobro poznam", rekao je, uz ostalo novi predsjednik Hrvatske.

Milanović je nakon objave rezultata ankete i na Facebooku zahvalio svima koji su mu u zadnjim mjesecima dali podršku.

"Hvala vam! Hvala svim volonterima, svima vama koji ste mi bili podrška u ovih šest mjeseci. Ljudi, hvala vam!", napisao je Milanović.

Zoran Milanović diplomirao je pravo, radio je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, a nakon smrti Ivice Račana izabran je za predsjednika glavne stranke lijevog centra u Hrvatskoj – Socijaldemokratske partije (SDP) Hrvatske. Bio je premijer koalicijske vlade lijevog centra 2011-2016. godine.

U studenom 2016. povlači se sa čela SDP-a i naredne dvije i pol godine radi kao politički konzultant u Hrvatskoj i regiji. Potom, u lipnju 2019. potvrđuje višemjesečna nagađanja i kandidaturu za predsjednika Hrvatske počinje obilazeći Hrvatsku. U prvom krugu izbora u prosincu 2019. dobio je najviše glasova.

Građani Hrvatske biraju predsjednika

Grabar-Kitarović pozvala na jedinstvo

"Ostanimo ujedinjeni za našu Hrvatsku. Poruka koju moramo izvući je da očito moramo biti više među građanima. Hrvatska je odlučila, Milanović će biti predsjednik", poručila je, priznajući izborni poraz, Kolinda Grabar-Kitarović.

Pristalice koje su počele zviždati na pominjanje imena Zorana Milanovića zamolila je da to ne rade.

"Čestitam mu. Ja ni riječ neću reći protiv sljedbenika. Tu sam, pružam mu ruku da pokažem da prijenos vlasti može biti civiliziran, da ga uputim u što sam radila, da se nađemo i prije službenog prijenosa vlasti. Hrvatskoj treba stabilnost", rekla je.

Kolinda Grabar-Kitarović pozvala na jedinstvo u govoru nakon izbornog poraza

Grabar-Kitarović je dobila više glasova u osam županija, ali je Milanović uz dobijenih osam županija dobio i više glasova u Zagrebu koji nosi veliki broj birača, kao i u ostala četiri najveća grada u Hrvatskoj, Splitu, Rijeci, Zadru i Osijeku.

Pročitajte i ovo: Markovina: Veće šanse dajem Milanoviću

Kriv Škoro?

Glavni tajnik HDZ-a i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković ozbiljno je shvatio poruku birača.

"Rekao bih da se ovdje radilo o predsjedničkim izborima i građani su procijenili da žele promjenu, barem prema izlaznim anketama. To treba respektirati. Strategija nam nije bila pobjednička, a bila je desnija kampanja nego što je u stilu HDZ-a. Ta odluka bila je na razini Stožera koji je odlučio voditi kampanju. Tražili smo rješenja nakon prvog kruga, u kojem nismo ostvarili željeni rezultat i pokazalo se da ta vrsta politike, desnija od one koju vodi HDZ, nije bila dovoljna za pobjedu,“ ocijenio je Jandroković u izjavi medijima.

Mediji prenose kako u HDZ-u za svoj neuspjeh okrivljuju Miroslava Škoru, koji je pred drugi krug izbora svojim biračima u prvom krugu preporučio da ponište svoje glasačke listiće. U svakom slučaju, nevažećih listića ima više nego na ranijim izborima, primjerice u Zagrebu ih ima gotovo 5 posto, u Vukovarsko-srijemskoj županiji preko 5 posto itd.

Pročitajte i ovo: Hrvatski predsjednički izbori: Milanović i Grabar-Kitarović u drugom krugu

Koja je poruka koju su hrvatski birači poslali izborom Zorana Milanovića, pojasnio je za HRT bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić:

"Ovo je poruka cijeloj državi, poruka svijetu, poruka Europida Hrvatska želi biti pravna država – da želi sudstvo koje će provoditi zakone, da želi predsjednika koji će se držati Ustava, da želi Vladu koja će provoditi hrvatske zakone, dakle – da želi pravnu državu. A toga mislim da je sasvim svjestan Zoran Milanović i na tome će biti uporan,“ ocjenjuje Mesić.

On tvrdi da je Kolinda Grabar Kitarović izgubila, jer je "previše estradizirala svoju funkciju". Mesić ne očekuje da će poraz Kolinde Grabar Kitarović oslabiti položaj Andreja Plenkovića u HDZ-u.

"Ja čak mislim da je to za njega jedno veliko olakšanje, on će dobiti čovjeka koji zna posao, koji zna ulogu predsjednika i lakše će surađivati nego s ovom estradiziranom predsjednicom", rekao je bivši predsjednik Stipe Mesić.

Odziv veći nego u prvom krugu

Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa ocijenio je u nedjelju navečer kako su izbori za hrvatskog predsjednika prošli mirno, u redu i uredno, a ocjenu o "mirnom izbornom danu" dijele i u nevladinoj udruzi Gong.Odziv je 55 posto.

Naveo je da su se biračka mjesta otvorila na vrijeme, da su birački odbori odradili posao kako su trebali, promatrači promatrali, a birači uglavnom mirno izlazili na izbore, glasovali i pustili druge da glasuju.

Očekivanja birača u Zagrebu

Predsjednik DIP-a potvrdio je kako postoje čvrste indicije da se kod sms poruke koja je upućivala na moguću kupovinu glasova radi o neslanoj šali.

"Postoje dosta čvrste indicije da se radi o neslanoj šali, koja je stavljena na Facebook i onda se geometrijskom progresijom proširila internetom, tako da vjerojatno to nije ono što se čini, ali kad se utvrdi sve onda ćemo znati sa sigurnošću", rekao je Sessa medijima.

Kao pritiske na birače Gongu su građani dojavili prijetnju iz Brezovice da će ostati bez prava na zakup državnog zemljišta ako ne glasaju za kandidatkinju, kao i ponudu prijevoza autobusom, uključujući put u Međugorje i Konzumov bon od 500 kuna, ukoliko donesu foto-dokaz o glasanju za kandidatkinju. Bilo je i slučajeva kršenja izborne šutnje, a kritike Gonga na račun pojedinih biračkih odbora odnosile su se na njihovu neprofesionalnost i kršenje procedura, kao i na uređenje biračkih mjesta u odnosu na uvjerljivost pečata na glasačkim kutijama.

U BiH ponovo podrška Kolindi

Kada su u pitanju birači iz Bosne i Hercegovine, čiju su glasovi prošli put prevagnuli da Kolinda Grabar Kitarović bude izabrana za predsjednicu Hrvatske, oni su, prema prebrojanih 90,91% listića, glasali i ovaj put gotovo svi za Kolindu Grabar-Kitarović - 29.888 glasova, dok je Milanović dobio tek 2.218 glasova.

Prema podacima DIP-a Hrvatske, izbori su prošli u redu i uredno u Bosni i Hercegovini, a u Mostaru, gdje ima najviše birača, bili su redovi na biračkim mjestima, kao i u drugim gradovima BiH.​ Svi koji su pristali govoriti za Radio Slobodna Evropa istakli su da im mnogo znači što imaju priliku glasati.

U Mostaru je zabilježen visok odziv birača

"Kako ne, pa to je građanska dužnost. Da nam bude svima bolje. A nismo valjda u Koreji, pa da idemo za onog Korejskoga?", izjavio je za RSE Stjepan Markota iz Posušja.

"Pa eto, znači mi, da će nam Hrvatska nešto pomoći. Dala nam je za ovu bolnicu, gore Sveučilišni centar na Bijelom brijegu (u Mostaru, op. aut.). Nadam se opet da će nešto pomoći, tu smo za to", kaže Vinko Rajič, iz mjesta Raška Gora kod Mostara.

"Pa da dam svoj glas. Ništa ja ne očekujem, samo za bolji život moje djece", rekla nam je Ruža Marjanović iz Stoca.

Prvi krug

Novi hrvatski predsjednik ili predsjednica biran je u drugom izbornom krugu, zato što nitko od 11 kandidata nije dobio potrebnu natpolovičnu većinu izišlih birača u prvom krugu predsjedničkih izbora 22. prosinca 2019. godine.

Kandidat Socijaldemokratske partije Hrvatske i više manjih stranaka lijevog centra Zoran Milanović u prvom je krugu dobio 29,56 posto glasova izišlih birača, a kandidatkinja HDZ-a i stranke zagrebačkog gradonačelnika "Bandić Milan 365" Kolinda Grabar Kitarović 26,65 posto. Na glasanje je izišlo 51,20 posto upisanih birača.

hrvatske građanke i građani s pravom glasa – njih 3.860.095, što je za 5.348 više nego u prvom krugu predsjedničkih izbora - glasali su na 6.409 biračkih mjesta u Hrvatskoj i 124 biračka mjesta u 47 zemalja svijeta, najviše (44) u Bosni i Hercegovini. Ukupno je 3.681.175 birača s prebivalištem u Hrvatskoj i 178.920 birača bez prebivališta u Hrvatskoj (takozvana "dijaspora").

Koje su ovlasti predsjednika?

Hrvatskog predsjednika ili predsjednicu bira se na mandat od pet godina. Ovo su sedmi predsjednički izbori, a dosadašnji predsjednici bili su Franjo Tuđman (1992-1999, s tim da je na izborima 1990. bio izabran za predsjednika Predsjedništva Republike), Stipe Mesić (2000 – 2009), Ivo Josipović (2009 – 2014) i Kolinda Grabar Kitarović (2014. do danas). Kako je u Hrvatskoj parlamentarni sustav, predsjednik ima vrlo ograničene ovlasti – sukreiranje vanjske politike i suodlučivanje o imenovanju veleposlanika i osoba na vodećim mjestima u obavještajnoj zajednici. Također, po funkciji je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Parlamentarni sustav uveden je promjenama Ustava ujesen 2000. godine, kada je ukinut polupredsjednički sustav, koji je Franji Tuđmanu davao vrlo velike ovlasti. Ta promjena bila je jedno od izbornih obećanja Stipe Mesića u kampanji za njegov prvi mandat 2000. godine.