Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je relativni pobjednik jučerašnjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, dok je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i najveći izborni gubitnik na ovim izborima Zoran Milanović najavio da se neće kandidirati na sljedećim unutarstranačkim izborima i apelirao je da ih stranačka tijela raspišu što prije. Istražili smo - hoće li predsjednik HDZ-a i vjerojatni mandatar nove Vlade Andrej Plenković moći formirati stabilnu europski orijentiranu vladu, kako je najavio?
Sa 61 mjestom u Saboru od ukupno 151 HDZ je relativni pobjednik jučerašnjih prijevremenih parlamentarnih izbora, a predsjednik te stranke Andrej Plenković vjerojatni je novi mandatar. Narodna koalicija predvođena socijaldemokratima dobila je svega 54 mjesta u Saboru.
Zbog toga je predsjednik SDP-a i najveći gubitnik na ovim izborima Zoran Milanović najavio svoj odlazak sa vrha stranke.
"Neću se više kandidirati za predsjednika SDP-a. Izbori moraju biti unutar 150 dana od dana parlamentarnih izbora. Ne mislim ni na koji način sudjelovati u izbornoj kampanji i promidžbi. Očekujem da Glavni odbor stranke donese odluku o raspisivanju unutarstranačkih izbora. Po mom sudu bolje je što prije, a ne što kasnije kako bi se stranka mogla pripremiti za lokalne izbore sljedeće godine", kazao je Milanović.
Odlazi zbog izbornog poraza, koji je po njegovoj ocjeni rezultat slabog odaziva birača.
"Odaziv nikada manji, ali za to nisu krivi građani, nego očito – mi! Iz nekog razloga ljudi su odlučili ne izići na izbore i to je na kraju pretegnulo u korist HDZ-a", ocijenio je Milanović.
Je li Plenković izišao iz Karamarkovih čizama?
Izbori u SDP-u su po načelu jedan čovjek - jedan glas, podsjeća u izjavi za naš radio šef zagrebačkog dopisništva "Novog lista" Jasmin Klarić.
"SDP će izborom novih ljudi morati odgovoriti na pitanje zašto aktualno vodstvo stranke nije uspjelo motivirati 100.000 glasača lijevog centra jučer da iziđu na izbore i zašto je odaziv bio za 300.000 ljudi slabiji nego pred 10 mjeseci", kaže naš sugovornik.
"Kao i svaka stranka koja izgubi izbore, oni će se sada morati malo pomučiti da nađu koji je pravi put, koji su pravi ljudi koji ih mogu dovesti u poziciju da budu al pari sa HDZ-om. Ovo može biti početak velike krize lijevog centra, koji će se onda vratiti na vlast jednom kada desni centar uprska do kraja, kao što je to već bilo u dva navrata u ovih 26 godina. Ali, ne mora biti. Ovisi o tome koji će ljudi preuzeti stranku, kako će se razvijati situacija sa novom koalicijskom vladom koju će voditi HDZ… Vidjet ćemo", komentira Klarić.
Predsjednik HDZ-a i vjerojatni i mandatar buduće hrvatske Vlade Andrej Plenković najavio je da će formirati stabilnu i europski orijentiranu vladu.
Andrej Plenković najavio da će formirati stabilnu i europski orijentiranu vladu.
Analitičari ocjenjuju da će njezinim sastavom pokazati je li u tome uspio ili neće uspjeti izići iz Karamarkovih čizama.
"Plenković ima šansu pokazati što hoće u pregovorima sa Mostom i u sastavljanju Vlade. Ako ćemo opet u Vladi imati Hasanbegovića, onda je odgovor – ne, ali ako će Hasanbegović biti predsjednik nekog odbora u Saboru, a Plenković će imati 'normalne' ljude u Vladi, onda možda ima šanse da napravi pomak. Konačno, izbore je dobio zbog pomaka ka centru i zato što se u osnovi izrazito i profilirao nasuprot Milanoviću kao neki civiliziran tip", ocjenjuje za naš radio profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek.
I Jasmin Klarić kadrove uzima kao kriterij Plenkovićeve vjerodostojnosti.
"Naime, u Sabor je ušlo sedam, a možda i osam pripadnika najradikalnije desne struje u HDZ-u, predvođene Hasanbegovićem, Milijanom Brkićem, Brunom Esih. Hoće li Plenković ići s njima 'na nož' ili će ih primiriti recimo time da Hasanbegović ostane ministar kulture, protiv čega sasvim sigurno Most neće imati ništa protiv. To će nam točno reći koje su njegove stvarne namjere. Ja sam skeptičan, ali dajmo mu priliku", zaključuje Klarić.