U nedjelju 7. svibnja održavaju se u Hrvatskoj izbori za manjinska vijeća i manjinske predstavnike u općinama, gradovima i županijama.
Iako je njihova funkcija u prvom redu savjetodavna, oni su važni kao mehanizam koji omogućuje da se glas manjina čuje kada se radi o rješavanju problema lokalne zajednice ili specifičnih problema konkretne manjine u toj zajednici.
Šesti po redu manjinski izbori održat će se u svih 20 hrvatskih županija i gradu Zagrebu, u 84 grada i 177 općina.
Ovisno o zastupljenosti u pojedinom gradu, općini i županiji manjinska vijeća birat će pripadnici 14 manjina, a predstavnike njih 19.
Najviše vijeća i predstavnika bira najbrojnija manjina – Srbi, a uz njih na birališta izlaze pripadnici još 19 manjina.
Manjinski izbori – medijski zanemareni
Osim što su manjinski izbori najslabije medijski popraćeni, i u javnom prostoru tretira ih se kao potpuno nebitne, dodatni je problem i što neke jedinice lokalne samouprave kao nebitnu smatraju i samu savjetodavnu ulogu manjinskih vijeća, kažu u krovnoj organizaciji srpske manjine, Srpskom narodnom vijeću (SNV).
Nestorović: Situacija na terenu nije se poboljšala
"Neke jedinice lokalne i regionalne uprave to ozbiljno shvaćaju i uvažavaju manjinska vijeća u toj njihovoj ulozi", ističe voditeljica Odjela koordinacije rada manjinskih vijeća i predstavnika u SNV-u, Jelena Nestorović.
"Pozivaju ih na sjednice i sa njima diskutiraju stvari koje se tiču lokalnih zajednica, dok ih se dio ponaša upravo suprotno, tretira taj institut kao nešto nebitno i ne omogućuje vijećima infrastrukturu za rad", kaže ona.
Nestorović ne primjećuje da se posljednjih godina situacija na terenu poboljšala oko uvažavanja manjinskih vijeća.
"Čak mislim, kako vrijeme prolazi, da ta situacija nekako stagnira i ide u nekom lošijem smjeru, a ne boljem. Mi za to nemamo neko naročito rješenje, osim svog vlastitog pojačanog angažmana tokom kampanje", zaključuje Jelena Nestorović.
Zastupljenost srpske manjine
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prema rezultatima Popisa stanovništva 2021. godine, u Republici Hrvatskoj žive 123.892 pripadnika srpske nacionalne manjine.
Najviše Srba živi na području Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Primorsko-goranske i Bjelovarsko-bilogorske županije.
Na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održanim 2019. godine izabrano je 19 vijeća i jedan predstavnik srpske nacionalne manjine u županijama (uključujući grad Zagreb), 59 vijeća i šest predstavnika u gradovima te 76 vijeća u općinama.
Iako se broj pripadnika srpske manjine između Popisa stanovništva 2011. i Popisa stanovništva 2021. godine smanjio za trećinu, a način zastupljenosti uvjetovan je brojnošću neke manjine, ove godine SNV je kandidirao svoje liste za 156 manjinskih vijeća na raznim razinama i za 7 predstavnika.
Glavni problem ovih izbora neupućenost građana
Broj pripadnika manjina u Hrvatskoj, osim kod romske manjine, prilično se smanjio između Popisa stanovništva 2011. godine i Popisa iz 2021. godine.
Iako su i Bošnjaci jedna od manjina čiji se broj smanjio, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Armin Hodžić kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) kako broj vijeća i predstavnika ostaje više-manje isti.
On kao pozitivno ističe da je u Zagrebu unazad dva - tri mjeseca porastao broj Bošnjaka u Popisu birača, što on tumači time da pred ove izbore mnogi provjeravaju svoje podatke pa se – kako je kazao - "preizjašnjavaju".
Naime, mnogo se Bošnjaka još vodi pod ranijom etničkom odrednicom "Musliman", a promjena može biti obavljena samo na osobni zahtjev.
Prema njegovim riječima, slaba izlaznost rezultat je slabe obaviještenosti o značenju tih izbora.
Hodžić (lijevo): Slaba obaviještenost o izborima
"Mi i dalje imamo situaciju da ljudi nisu upućeni kakvi su to izbori, zašto su oni važni i tome slično", navodi Hodžić.
On smatra da je upravo to nešto oko čega bi u budućnosti trebalo više voditi računa.
"A posebno saborski zastupnici manjina koji imaju mogućnost da tu temu stave na agendu, da se u budućnosti malo više u javnosti govori o ovim izborima, kako i gdje glasaju i o njihovim mogućnostima", ističe Hodžić.
Zastupljenost bošnjačke manjine
Prema podacima DZS-a, prema rezultatima Popisa stanovništva 2021. godine, u Republici Hrvatskoj živi 24.131 pripadnik bošnjačke nacionalne manjine.
Najviše Bošnjaka živi na području Grada Zagreba, Sisačko-moslavačke, Istarske i Primorsko-goranske županije.
Na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održanim 2019. godine izabrano je 39 vijeća i četiri predstavnika bošnjačke nacionalne manjine u županijama, uključujući Grad Zagreb te pet predstavnika u gradovima.
Lokalne vlasti ignoriraju manjinska vijeća
Saborski zastupnik romske i još 11 manjina Veljko Kajtazi kaže za RSE kako se angažirao na tome da Romi na ovim izborima kandidiraju manje lista, ali sa kvalitetnijim kandidatima.
I vijeća romske manjine susreću se s problemom kojeg imaju vijeća srpske manjine - tamo gdje se izabere kvalitetne i motivirane ljude, lokalne vlasti ih ignoriraju.
Kajtazi: Koja je uopće svrha tih vijeća
"Kako bi bilo krasno da članovi vijeća romske manjine budu prisutni na sastancima tijela lokalne vlasti i da se mogu uključiti u diskusiju – to bi bilo jako dobro! A sa druge strane, u Međimurskoj županiji postoji jedino vijeće romske manjine, ali ono ne može funkcionirati, jer županija ne izdvaja sredstva za njen rad", požalio se Kajtazi.
Umjesto nekog zaključka, Kajtazi se pita: "Koja je uopće svrha tih vijeća ako nemaju osnovne uvjete za rad, nemaju financijska sredstva, nemaju prostor i tako dalje".
Zastupljenost romske manjine
Prema podacima DZS-a, prema rezultatima Popisa stanovništva 2021. godine, u Republici Hrvatskoj živi 17.980 pripadnika romske nacionalne manjine.
Najviše Roma živi na području Međimurske, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije te grada Zagreba.
Na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održanim 2019. godine izabrano je devet vijeća i da predstavnika romske nacionalne manjine u županijama (uključujući grad Zagreb), 12 vijeća i jedan predstavnik u gradovima te 13 vijeća u općinama.
Nedovoljan angažman dijela pripadnika albanske manjine
I broj pripadnika albanske manjine smanjio se u razdoblju između Popisa 2011. i Popisa 2021. godine, pa će se na ovim manjinskim izborima birati nešto manje tijela nego na prethodnim.
Čolaku: Albanci u nekim sredinama uopće nisu aktivni da se kandiduju
Drugi je problem nedovoljan angažman u nekim dijelovima Hrvatske, kaže za RSE predsjednik Unije Albanaca u Republici Hrvatskoj, Esad Čolaku (Collaku).
"Nažalost, u nekim sredinama Albanci uopće nisu aktivni da se kandiduju za članove vijeća i predstavnike naše nacionalne manjine, pa ćemo se Unija Albanaca i ja kao predsjednik dodatno angažirati da potaknemo te ljude da se angažiraju više nego do sada", najavio je Čolaku.
Zastupljenost albanske manjine
Prema podacima DZS-a, prema rezultatima Popisa stanovništva 2021. godine, u Republici Hrvatskoj živi 13.817 pripadnika albanske nacionalne manjine.
Najviše Albanaca živi na području grada Zagreba, Primorsko-goranske, Istarske, Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske, Zagrebačke i Bjelovarsko-bilogorske županije.
Na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održanim 2019. godine izabrano je 27 vijeća i osam predstavnika albanske nacionalne manjine u županijama, uključujući grad Zagreb, te deset predstavnika u gradovima.
Što kaže Ustavni zakon o pravima manjina
Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propisano je da vijeća nacionalnih manjina na razini općina i gradova mogu izabrati pripadnici pojedine nacionalne manjine, ako u ukupnom stanovništvu jedinice lokalne samouprave za koje se vijeće bira sudjeluju s najmanje 1,5 posto ili su u toj jedinici zastupljeni s više od 200 pripadnika.
Vijeća nacionalnih manjina za područje županija i grada Zagreba mogu birati pripadnici pojedinih nacionalnih manjina koji su u njima zastupljeni s više od 500 pripadnika.
možda vas zanima Ljudska prava u Hrvatskoj bez značajnijeg napretkaAko ne ostvaruju uvjete za izbor vijeća, a na području općine, grada ili županije i grada Zagreba broje najmanje 100 pripadnika, pripadnici pojedine nacionalne manjine mogu izabrati predstavnika nacionalne manjine.
Što kažu brojke iz Popisa stanovništva
Prema Popisu iz 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, a u odnosu na popis iz 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64 posto.
Rezultati popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, Srba 3,20 posto, Bošnjaka 0,62 posto, Roma 0,46 posto, Talijana 0,36 posto, Albanaca 0,36 posto i Crnogoraca 0,08 posto.
Prema Popisu iz 2011, bilo je 4.284.889 stanovnika Hrvatske. Hrvata je bilo 90,42 posto, Srba 4,36 posto, Bošnjaka 0,73 posto, Roma 0,40 posto, Talijana 0,42 posto, Albanaca 0,41 posto i Crnogoraca 0,11 posto.