Jedan od dvoje „vodećih kandidata“ Zelenih, Bas Eickhout, „vodeći kandidat“ socijaldemokrata (S&D, lijevi centar) Frans Timmermans, „vodeći kandidat“ narodnjaka (EPP, desni centar) Manfred Weber, njemačka demokršćanska kancelarka Angela Merkel - svi su oni posljednjih dana bili u Hrvatskoj i podržali svoje političke opcije na nedjeljnim izborima za 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Vodi se bitka za svakog zastupnika.
Bivši diplomat i predavač na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Božo Kovačević kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) da je posjeta gospođe Merkel rezultat zabrinutosti europskih pučana da će Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) dobiti manje glasova nego što je planirano.
Pročitajte i ovo: Osam stvari koje treba znati o evropskim izborima„To treba staviti u kontekst paničnog straha i pučana i socijaldemokrata da bi razni euroskeptici i populisti mogli ostvariti prevagu u Europskom parlamentu“, kazao je Kovačević.
Vanjskopolitički analitičar Jutarnjeg lista Željko Trkanjec kaže da prema najnovijim predizbornim istraživanjima narodnjaci stagniraju, a socijaldemokrati napreduju, te da će svaki glas u budućem sazivu Europskog parlamenta biti važan oko izbora novog predsjednika Europske komisije.
„To je zapravo sukus onoga što europski kandidati rade u Hrvatskoj, jer nije svejedno hoće li SDP dobiti dva ili tri mandata, nije svejedno hoće li HDZ imati šest ili pet mandata. Taj jedan mandat može odigrati presudnu ulogu u omjeru snaga“, kaže Trkanjec.
Po Kovačevićevoj ocjeni, od budućih hrvatskih europarlamentaraca očekivat će se konstruktivnost i suradnja, pogotovo ako dogovor Merkel-Macron bude vodio do Europe dviju brzina, gdje bi Hrvatska bila u onoj sporijoj, kao i konstruktivna uloga Hrvatske u Bosni i Hercegovini.
„Jer, dosadašnja politika Plenkovićeve vlade je zapravo bila politika bezrezervne podrške politici HDZ-a BiH, a ta politika trenutno u Europi nema podršku“, pojašnjava Kovačević.
Nedjeljni izbori za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu od manje su važnosti za regiju jugoistoka Europe, kaže Trkanjec i dodaje: „Hrvatska će svakako imati važnu ulogu u odnosu prema regiji, ali ona će se manje reflektirati kroz Europski parlament, a bitno više kroz hrvatsko predsjedanje Europskom unijom. Jedan od razloga za dolazak Angele Merkel ovog vikenda u Zagreb bio je - da jasno da do znanja da Europska unija nije digla ruke od Zapadnog Balkana, ali da Zapadni Balkan mora uložiti ozbiljan trud kako bi se preusmjerio prema Europskoj uniji.“
Tijekom hrvatskog predsjedanja bit će važan odnos sa Srbijom, jer je odnos te dvije zemlje ključ stabilnosti Balkana, a pogotovo konstruktivan odnos prema BiH i HDZ-u BiH, naglašava naš sugovornik.
„Pri čemu se HDZ BiH ne vidi uvijek kao konstruktivan igrač. Nemojmo zaboraviti da je HDZ BiH blizak Dodiku (predsjedavajući Predsjedništva BiH op.a.). Dodik je blizak Rusima, a Rusi su se upravo sada u skandalu koji je izbio u Austriji sa vicekancelarom Stracheom pokazali kao ozbiljan destruktivni igrač na cijelom europskom prostoru. Tu će se, dakle, Hrvatska morati ozbiljno pokazati, i na tome će se prvenstveno ocjenjivati zrelost hrvatske politike“, rekao je Trkanjec.
Pročitajte i ovo: 'Fašizam 21. stoljeća je mnogo opasniji'Prema posljednjim istraživanjima agencije Promocija plus, kojeg je objavila Hrvatska radio-televizija, HDZ će imati pet zastupnika, SDP tri, a protestni antieuropski Živi zid, liberalna Amsterdamska koalicija i klerikalno-populistički Most po jednog zastupnika. „I dalje nije jasno kamo će Most, ako uđu u Europski parlament“, upozorava Trkanjec.
„Oni tvrde da će biti 'hrvatski' zastupnici što je smiješno i što pokazuje dubinu njihovog nerazumijevanja europskih pitanja, ali je jasno da će morati ući u neki parlamentarni klub. Hoće li to biti konzervativci (ECR), jer poljska stranka Pravo i pravda, koju vodi Jaroslaw Kacyinski, ima ozbiljan problem sa manjkom stranaka u tom konzervativnom klubu, zbog toga što su neke otišle desnijem Matteu Salviniju, pa se tu Mostu otvara prostor, ili će Most možda čak otići sa Salvinijem?! To su dakle opcije, ali to je ono što još ne znamo i što je jako loše“, zaključuje vanjskopolitički analitičar Jutarnjeg lista Željko Trkanjec.