Iako bi država trebala omogućiti onima koji su zatražili ili dobili međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj učenje hrvatskog jezika, to nije slučaj, a jezik je, tvrdi Iračanin Idris Faisal koji je dobio azil u Hrvatskoj i tu radi, izuzetno važan.
"Sam učim jezik. Nije bilo nikakvog tečaja u organizaciji države ili neke organizacije. Jezik je jako važan, jer nitko ne može raditi bez znanja jezika. To je bitna stvar", rekao je Idris Faisal, na promociji europskog Projekta PandPAS - Pre i Post Arrival Schemes, danas u Zagrebu.
Komunikacija, participacija, obrazovanje, koordinacija i osvještavanje – to su ključni termini za uspješnu integraciju izbjeglica i tražitelja azila u lokalnu zajednicu, pokazalo je istraživanje što ga je u pet država EU koje su primile izbjeglice – Italiji, Sloveniji, Portugalu, Cipru i Hrvatskoj provela Sandra Mateus sa lisabonskog Sveučilišnog instituta, institucije koja je jedan od partnera Projekta.
"Domaće stanovništvo i aktivisti trebaju biti informirani i obrazovani o problematici i kompleksnim potrebama izbjeglica. Zato trebamo da učitelji, liječnici, medicinske sestre, činovnici na svim razinama, ljudi koji rade u kafićima budu informirani kako da im požele dobrodošlicu", prenosi Sandra Mateus jednu od preporuka istraživanja.
Pročitajte i ovo: Migranti u predsjedničkoj kampanji u HrvatskojViše od 800 ljudi od 2006. do danas je dobilo azil u Hrvatskoj, a ove godine zatražilo ga je 1.100 izbjeglica. Iako Hrvatska nije zemlja s mnogo izbjeglica, rad na integraciji je iznimno važan, a i malen broj izbjeglica može biti prilika da se razvije dobar sustav integracije i da Hrvatska postane primjer drugim zemljama, poručuju iz nevladine organizacije Centar za mirovne studije, također partnera u Projektu PandPAS - Pre i Post Arrival Schemes.
"Učenje jezika je najvažnije", kaže voditeljica Projekta u Hrvatskoj Maddalena Avon, a jedna od pretpostavki za učenje jezika je redovno školovanje.
Avon: Poznavanje jezika je najvažnije
"Iako se u Hrvatskoj djeca azilanata i tražitelja azila redovno i relativno brzo uključuju u osnovne škole, to nije slučaj sa srednjim školama i mi kao Centar za mirovne studije smatramo da je to veliki problem u procesu integracije", tvrdi Maddalena Avon.
Tehnički koordinator ovog projekta Allesandro Barbone, iz Bagnola u Italiji, općine koja je također jedan od partnera Projekta, kazao je kako je integracija izbjeglica i tražitelja azila efikasna jedino ako je participativna i ako uključuje i lokalnu zajednicu u kojoj živi migrantsko stanovništvo.
"Ovaj se projekt u velikoj mjeri koncentrirao na povezivanje i sinergiju sa lokalnom zajednicom, i zato se većina aktivnosti projekta odnosi na lokalnu zajednicu koja organizira aktivnosti ne za izbjeglice, već zajedno s njima, poput festivala, učenja jezika, kuhanja, vožnje auta ili plivanja, skrbi za starije ljude, ali i aktivnosti za opuštanje", kaže Barbone.
- Ne propustite pročitati: Drugarstvo Bosanke Maje i Afganistanke Donye
Najefikasnija rješenja obično su ona najjednostavnija, pa i u integraciji izbjeglica. U sklopu zagrebačke Zelene akcije već godinama djeluje Biciklopopravljaona. Pred par godina krenuli su sa akcijom prikupljanja bicikla koje su donirali izbjeglicama smještenim u Novom Zagrebu, kako bi oni mogli brže i lakše do centra grada. Bicikle su donirali Zagrepčani, a dobilo ih je nekoliko stotina izbjeglica.
Pročitajte i ovo: HRW: Ispitati nasilje nad migrantima pre ulaska Hrvatske u ŠengenAli kada se tvoj bicikl popravlja, moraš i ti sudjelovati, kaže voditelj radionice Eugen Vuković.
"Ne samo da su izbjeglice - azilanti imali priliku osjetiti atmosferu grada i upoznati ljude odavde, nego su i građani Zagreba imali priliku provesti tu neko vrijeme sa izbjeglicama. I u takvim situacijama – čini mi se – najlakše nestaju neke predrasude i neki strahovi. Dakle, kroz zajednički rad i zajedničko druženje, jer kod nas je taj rad zapravo i druženje", zaključuje Vuković.
Projekt PandPAS - Pre i Post Arrival Schemes se financira iz sredstava Fonda EU za azil, migracije i integraciju, a provodi u suradnji sa partnerima: nevladinom organizacijom Centar za mirovne studije iz Hrvatske, Znanstveno-istraživačkim institutom Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, talijanskom općinom Bagnolo, Institutom za društvena istraživanja i studije iz Lisabona, ciparskim Centrom za istraživanje i educiranje Synthesis, te Institutom za strukovno educiranje i trening Irecoop Veneto iz Italije.