Četrnaest pripadnika Hrvatske vojske iz 2. i 3. hrvatskog kontingenta NATO-ove misije u Iraku NM-I od 7. siječnja su u Kuvajtu, zbog porasta napetosti u regiji nakon američke likvidacije iranskog generala Qasema Soleimanija.
Drugi kontingent upravo je završio svoju misiju i trebali su ovaj tjedan biti vraćeni u Hrvatsku, ali je to zbog porasta napetosti odgođeno i to će biti obavljeno u sljedećih nekoliko dana.
"Razmatramo dvije opcije prijevoza. Jedna je vojno – preko naših saveznika, a druga je civilni komercijalni let. Kuvajt nije ugrožena zona, tako da i ta inačica dolazi u obzir. Mi smo u koordinaciji sa našim Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i našim veleposlanstvom u Kuvajtu i riješit ćemo na vrijeme sve administrativne stvari za njihov povratak", kaže zapovjednik Zapovjednog operativnog središta Glavnog stožera Oružanih snaga RH brigadni general, Krešo Tuškan.
Koliko vojnika ostaje u Kuvajtu?
Sedam pripadnika 3. kontingenta, koji su u Irak stigli krajem prosinca, ostaje u Kuvajtu.
"Oni su još uvijek pripadnici NATO-ove misije u Iraku. Misija nije ukinuta, nego je premještena iz Bagdada u Kuvajt. Oni će dolje odrađivati određene zadaće i njihov status je da su na čekanju zavisno od odluka NATO saveza, odnosno nacionalnih odluka", pojašnjava general Tuškan.
"Htjela bih naglasiti da je sigurnost naših vojnika najvažnija, da pozorno pratimo situaciju, da smo u stalnom kontaktu s našim saveznicima i da će se u skladu s tim donositi i odluke", kaže glasnogovornica Ministarstva obrane, Irena Rački.
Broj angažiranih u hrvatskoj misiji
U rotirajućoj hrvatskoj misiji sudjeluju četiri oficira i tri podoficira i u redovitim uvjetima angažirani su na zadaćama savjetnika Ministarstva obrane Iraka i Glavnog stožera Iračkih oružanih snaga, na stožernim dužnostima unutar Zapovjedništva misije NM-I te na poslovima vojne policije.
- Strah od rata i opšteg haosa na Bliskom istoku
- Zašto Sulejmani više podseća na Principa nego na Ferdinanda?
Misija NM-I je obučno-savjetodavna misija koja je u Iraku na poziv iračke vlade u kojoj sudjeluju vojnici iz 29 država članica NATO-a, kao i partnerskih zemalja.
Od studenog prošle godine zapovjednica misije je kanadska general-bojnica Jennie Carnigan.
I neke druge države poput Kanade, Njemačke i Rumunjske povukle su svoje vojnike iz Iraka, a neke poput baltičkih zemalja, Francuske ili Češke nisu.
Pročitajte i ovo: Thomas: Odgovor SAD zavisi od broja žrtavaŠta posle odluke o povlačenju iz Iraka?
Šest slovenskih vojnika sudjeluje u paralelnoj misiji Inherent Resolve u Iraku koju vode Sjedinjene Države, i 8. siječnja je odlučeno da se i oni povuku iz Iraka, o čemu je irački premijer Abdul Mahdi pismom obavješten od američke vojske, 7. siječanja.
"Cijela NATO obučna misija je na stand by, izvučena u Kuvajt i – kao što je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao – pažljivo se prati razvoj situacije u zemlji, ne bi li se po mogućnosti nastavilo s obučnim djelovanjem, kada se za to sklope okolnost", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) vojni analitičar Igor Tabak s portala "Obrana i sigurnost" obris.org.
Postoji li mogućnost da se izbjegne eskalacija sukoba?
"Nadajmo se. U noći nakon ovog iranskog napada suzdržanošću američkog odgovora i iranskim pažljivo doziranim objavama otvoren je određeni prostor za diplomaciju. sada treba vidjeti – jesu li današnja Trumpova javna obraćanja temelj za neki razgovor i bar privremenu obustavu eskalacije, ili ne. To je još otvoreno, ali evo – bar postoji šansa", procjenjuje Igor Tabak.