Hrvatski kontingent u Kuvajtu čeka razvoj situacije

Američke trupe u Kuvajtu, januar 2020.

Četrnaest pripadnika Hrvatske vojske iz 2. i 3. hrvatskog kontingenta NATO-ove misije u Iraku NM-I od 7. siječnja su u Kuvajtu, zbog porasta napetosti u regiji nakon američke likvidacije iranskog generala Qasema Soleimanija.

Drugi kontingent upravo je završio svoju misiju i trebali su ovaj tjedan biti vraćeni u Hrvatsku, ali je to zbog porasta napetosti odgođeno i to će biti obavljeno u sljedećih nekoliko dana.

"Razmatramo dvije opcije prijevoza. Jedna je vojno – preko naših saveznika, a druga je civilni komercijalni let. Kuvajt nije ugrožena zona, tako da i ta inačica dolazi u obzir. Mi smo u koordinaciji sa našim Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i našim veleposlanstvom u Kuvajtu i riješit ćemo na vrijeme sve administrativne stvari za njihov povratak", kaže zapovjednik Zapovjednog operativnog središta Glavnog stožera Oružanih snaga RH brigadni general, Krešo Tuškan.

Koliko vojnika ostaje u Kuvajtu?

Sedam pripadnika 3. kontingenta, koji su u Irak stigli krajem prosinca, ostaje u Kuvajtu.

"Oni su još uvijek pripadnici NATO-ove misije u Iraku. Misija nije ukinuta, nego je premještena iz Bagdada u Kuvajt. Oni će dolje odrađivati određene zadaće i njihov status je da su na čekanju zavisno od odluka NATO saveza, odnosno nacionalnih odluka", pojašnjava general Tuškan.

Tuškan: Misija nije ukinuta, nego je premještena iz Bagdada u Kuvajt

"Htjela bih naglasiti da je sigurnost naših vojnika najvažnija, da pozorno pratimo situaciju, da smo u stalnom kontaktu s našim saveznicima i da će se u skladu s tim donositi i odluke", kaže glasnogovornica Ministarstva obrane, Irena Rački.

Broj angažiranih u hrvatskoj misiji

U rotirajućoj hrvatskoj misiji sudjeluju četiri oficira i tri podoficira i u redovitim uvjetima angažirani su na zadaćama savjetnika Ministarstva obrane Iraka i Glavnog stožera Iračkih oružanih snaga, na stožernim dužnostima unutar Zapovjedništva misije NM-I te na poslovima vojne policije.

Misija NM-I je obučno-savjetodavna misija koja je u Iraku na poziv iračke vlade u kojoj sudjeluju vojnici iz 29 država članica NATO-a, kao i partnerskih zemalja.

Od studenog prošle godine zapovjednica misije je kanadska general-bojnica Jennie Carnigan.

I neke druge države poput Kanade, Njemačke i Rumunjske povukle su svoje vojnike iz Iraka, a neke poput baltičkih zemalja, Francuske ili Češke nisu.

Pročitajte i ovo: Thomas: Odgovor SAD zavisi od broja žrtava

Šta posle odluke o povlačenju iz Iraka?

Šest slovenskih vojnika sudjeluje u paralelnoj misiji Inherent Resolve u Iraku koju vode Sjedinjene Države, i 8. siječnja je odlučeno da se i oni povuku iz Iraka, o čemu je irački premijer Abdul Mahdi pismom obavješten od američke vojske, 7. siječanja.

"Cijela NATO obučna misija je na stand by, izvučena u Kuvajt i – kao što je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao – pažljivo se prati razvoj situacije u zemlji, ne bi li se po mogućnosti nastavilo s obučnim djelovanjem, kada se za to sklope okolnost", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) vojni analitičar Igor Tabak s portala "Obrana i sigurnost" obris.org.

Postoji li mogućnost da se izbjegne eskalacija sukoba?

"Nadajmo se. U noći nakon ovog iranskog napada suzdržanošću američkog odgovora i iranskim pažljivo doziranim objavama otvoren je određeni prostor za diplomaciju. sada treba vidjeti – jesu li današnja Trumpova javna obraćanja temelj za neki razgovor i bar privremenu obustavu eskalacije, ili ne. To je još otvoreno, ali evo – bar postoji šansa", procjenjuje Igor Tabak.