Mađarska kompanija MOL, koja ima upravljačka prava u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA, svojim je postupcima iznova probudila strahove da planira zatvoriti sisačku rafineriju nafte. To je dio manevara nakon najave hrvatske Vlade da kreće u potragu za investicijskim savjetnikom u transakciji mogućeg otkupa dionica Ine koje su sada u vlasništvu MOL-a, kažu sindikati.
Osam mjeseci nakon što je hrvatska Vlada kao suvlasnik INE izgubila u arbitraži sa drugim suvlasnikom, mađarskom naftnom kompanijom MOL i odlučila da krene u otkup 49,08 posto dionica INE koje su sada u vlasništvu MOL-a, na sjednici u četvrtak konačno je krenula u akciju. Donesena je odluka da se krene u odabir investicijskog savjetnika koji bi pomogao Vladi u transakciji mogućeg otkupa dionica.
"Zadatak investicijskog savjetnika odnosio bi se, prije svega, na procjenu vrijednosti INA-e, evaluaciju te razmatranje potencijalnih strateških partnera u provedbi transakcije otkupa dionica", kaže hrvatski premijer Andrej Plenković.
Hrvatska Vlada je drugi najveći dioničar INA-e sa 44,84 posto dionica i nezadovoljni su jer se čini da je MOL ušao u INA-u ne da je razvija, već da ugasi proizvodnju i preuzme tržište na kojem bi potom plasirao proizvode iz svojih pogona u Mađarskoj i Slovačkoj.
Sve to mogu, jer im je bivši premijer Ivo Sanader za sumu od deset milijuna eura prepustio upravljačka prava u INA-i, oko čega će se voditi ponovljeni postupak. Dodatno su fondovi koji su upravljali dionicama javnih poduzeća koje su poklonjene ratnim veteranima i ratnim stradalnicima upravo u Sanaderovom mandatu MOL-u prodali svoje dionice i tako podebljali njihov portfelj.
Jedan od najglasnijih i na kupoprodajnom ugovoru utemeljenih hrvatskih prigovora je i to da MOL nije temeljito obnovio sisačku rafineriju i da ne krije svoje namjere da je ugasi.
Jučer su pokušali prijevoz nafte iz Siska prema Rijeci, ali su za sada odustali. MOL odbija da se to uopće desilo, dok sindikati ponavljaju da se radi o još jednom mađarskom pritisku.
"Ovoga je puta utovar u cisterne obustavljen i odgođen. Rafinerija bi 15.9. trebala početi sa radom. Navodno je sve 'patka', odnosno nalog predsjednika Uprave INA-e Zoltana Aldotta i operativnog direktora Rafinerija i marketinga Bengta Oldsberga. Uprava i Nadzori odbor INA-e nisu bili s tim upoznati, hrvatska Vlada nije bila s tim upoznata, dakle – je li u pitanju provokacije ili nešto drugo, ostaje da vidimo", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) sindikalist i voditelj Stožera za obranu sisačke rafinerije Predrag Sekulić.
Status quo nanosi štetu INA-i
Sa jedne strane, pritisak na zaposlene i posredno na Vladu, jer je sisačka rafinerija sa 600 zaposlenih od rijetkih preostalih većih poduzeća u Sisku, nakon što je propala Željezara, a sa druge strane medijska kampanja usmjerena na dizanje vrijednosti MOL-a.
"Moguće da je to zauzimanje nekih jačih pozicija. Vidimo što se u sedam dana govori o uspješnosti MOL-a ili o dobrom profitu INA-e ove godine. Mislim da sve to ide u smjeru da, ako će se trebati povući, izvuku što više novaca", ističe Sekulić.
Jasna Pipunić iz Sindikata naftnog gospodarstva upozorava da se i sa provedbom odluke o otkupu dionica INA-e od MOL-a čeka i odugovlači, kao što se čeka i odugovlači i kod drugih problema INA-e, od toga da Mađari odugovlače sa početkom izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka u riječkoj rafineriji, do višegodišnjeg čekanja na pojedine dozvole itd. Zašto se osam mjeseci čekalo, pita sindikalistica Pipunić.
"Mi smo očekivali da će se sa provedbom odluke o otkupu krenuti daleko prije, jer ovo nečinjenje i ovaj osmomjesečni status quo nakon objave odluke zapravo dugoročno nanose štetu INA-i", kaže Jasna Pipunić.
Čekanje i odugovlačenje može se INA-i i riječkoj rafineriji u slučaju izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka višestruko obiti o glavu, jer dok se na relaciji Budimpešta – Zagreb – Rijeka odugovlači s time već sedam godina, Gazprom je odluku o izgradnji takvog postrojenja u Srbiji već donio, dodala je Jasna Pipunić.
Je li mađarsko obećanje da će Rijeka dobiti to postrojenje već unaprijed dano sa sviješću da neće biti ispunjeno, je li odugovlačenje u Rijeci rezultat nekog rusko-mađarskog dila ili nešto treće, neka su od pitanja koja za sada nemaju odgovora.