Nastavnici u Hrvatskoj ubuduće će u okviru obrazovanja o holokaustu u Drugom svjetskom ratu obvezatno prvo prolaziti seminar o o holokaustu na području nekadašnje kvislinške Nezavisne države Hrvatske (NDH).
Državna Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) i Židovska općina Zagreb potpisali su Sporazum o suradnji u obrazovanju o holokaustu, prema kojem će se obrazovanje nastavnika o holokaustu u hrvatskim školama ubuduće zajednički planirati.
Obrazovanje o holokaustu na području NDH biće uključeno u globalni program obrazovanja o holokaustu, koji se provodi za nastavnike u suradnji sa jeruzalemskim Yad Vashemom.
"Ovo je bilo možda najključnije – da oni koji idu u Yad Vashem na edukaciju o holokaustu prvo dođu k nama na seminar da čuju i vide što se tada desilo u Hrvatskoj, jer bez toga pričanje o Poljskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji je besmisleno", kazala je za Radio Slobodna Europa (RSE) Sanja Zoričić Tabaković iz Šoa akademije.
Židovska općina Zagreb od 2004. godine redovito održava seminare o holokaustu za nastavnike i profesore u hrvatskim osnovnim i srednjim školama, a od svog osnivanja 2012. godine radi to Šoa akademija. To je projekt Židovske općine Zagreb i predstavnice židovske manjine u Zagrebu Sanje Zoričić Tabaković, koja i vodi Akademiju.
Pročitajte i ovo: Sjećanje na žrtve holokaustaPrvo seminar u Hrvatskoj, potom Yad Vashem
Paralelno, Agencija za odgoj i obrazovanje od 2005. godine temeljem Memoranduma o razumijevanju potpisanog između Hrvatske i Izraela svake godine šalje u Memorijalni centar za poučavanje o holokaustu Yad Vashem u Jeruzalemu na seminare o holokaustu po 25 nastavnika i učitelja iz Hrvatske.
"Desetak godina prije potpisivanja sporazuma trajalo je 'natezanje' s Agencijom oko nekoliko stvari", kazala je za Sanja Zoričić Tabaković.
"Eto, sada smo to potpisali, a 12. lipnja je kod nas već prvi seminar za polaznike", pohvalila se Sanja Zoričić Tabaković.
Već se zna i program – prvo će povjesničar Tvrtko Jakovina govoriti o holokaustu u Hrvatskoj i nestajanju židovske zajednice u Hrvatskoj. Nakon toga će povjesničarka Nataša Mataušić dati svoju jako impresivnu prezentaciju ustaškog logora Jasenovac. Potom slijedi 12-minutni dokumentarni film o iskrivljavanju holokausta, na što će se predavanjem nadovezati sociolog Renato Matić.
Ravnateljica državne Agencije Dubravka Brezak Stamać nakon potpisivanja kazala je da je sporazum "organski nastavak" suradnje Agencije i Židovske općine Zagreb kojim se naglašava suradnja protiv bilo kakvog iskrivljivanja povijesti i u borbi protiv antisemitizma.
Pročitajte i ovo: Osuda ustaških zločina na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokaustaPolaznici će se susresti s svim mučnim situacijama iz hrvatske povijesti u vrijeme NDH, dodala je. Ona je podsjetila da da svaka škola ima program učenja o Holokaustu koji nije vezan isključivo za predmet povijesti nego i za druge predmete poput vjeronauka, likovne kulture i drugih.
Priručnik za profesore
Voditeljica Šoa akademije Sanja Zoričić Tabaković kazala je da surađuju s mnogo profesora osnovnih i srednjih škola koji se bave tom tematikom i da su izdali priručnik za profesore o holokaustu u Hrvatskoj, na koji su ponosni.
"Zove se 'Antijudaizam, antisemitizam i holokaust u Hrvatskoj', glavni urednik je Neven Budak, a autori su profesori i umirovljeni profesori zagrebačkog Filozofskog fakulteta Snježana Koren, Tvrtko Jakovina, Hrvoje Klasić i Žarko Puhovski. Agencija je to prihvatila kao materijal za rad u školama i to je jako dobro", ocjenjuje voditeljica Akademije.
Pročitajte i ovo: Trajni spomen i oštra osuda HolokaustaNa seminare o holokaustu Šoa akademije što ih vode ovi i drugi eminentni stručnjaci dolazi od 25 do 60 nastavnika i profesora.
"Mnogi profesori znaju doći i sa svojim đacima, i to je onda sjajna stvar. Ti đaci onda čuju stvari koje nemaju prilike drugdje čuti, jer se mi osim holokausta bavimo i temama koje se dodiruju s holokaustom. To su aktualne teme demokracije, tolerancije, ljudskih prava, aktualnih događaja u svijetu i kod nas i slično", dodaje Sanja Zoričić Tabaković.
Inače, Akademija se financira iz sredstava koje se iz proračuna Grada Zagreba dodjeljuje njoj kao predstavnici židovske nacionalne manjine u gradu, a ako uzmanjka, uskače Židovska općina Zagreb.
Obrazovanje i u Rijeci, te centru u Zagrebu
Zagrebačka Šoa akademija nije jedina koja se bavi obrazovanjem o holokaustu. Uz sadržaje u predmetima povijesti, umjetnosti, vjeronauka i drugih u osnovnim i srednjim školama.
Riječki Filozofski fakultet ima četiri kolegija o holokaustu i srodnim temama poput povijesti fašizma, genocida, antisemitizma i masovnog političkog nasilja.
Pročitajte i ovo: Velik interes za obrazovanje o holokaustu u RijeciTime se unazad tri godine bavi i zagrebački Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust. Oni jednom ili dvaput godišnje organiziraju webinar pod nazivom "Antisemitizam, holokaust i stradanja" na kojima educiraju profesore, studente i zainteresirane građane o stradanjima za vrijeme NDH.
"Dio tog programa provodi se kroz edukaciju kroz umjetnost, odnosno širi se spektar tema kroz koje profesori mogu vršiti edukaciju unutar škola. Ocjene predavanja su izuzetno visoke, a dostupna su i na YouTube kanalu "Centar tolerancije", kazala je za RSE voditeljica Centra Nataša Popović.
Što donosi seminar?
Kako se navodi u potpisanom Sporazumu, njegov cilj je "proširiti mogućnosti stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja učitelja i nastavnika u Republici Hrvatskoj u području poučavanja o holokaustu". Među ostalim, planira se i "zajedničko organiziranje i sudjelovanje na konferencijama, stručnim skupovima i edukacijama", osiguranje stručnih predavača i izrada i provedba edukativnih metoda i edukativnih materijala.
Pročitajte i ovo: Hrvatska između čuvanja sjećanja na holokaust i revizionizmaOvogodišnji seminar o holokaustu održat će se u Yad Vashemu od 22. do 29. lipnja. Natječaj za 25 polaznika je zaključen 18. svibnja, a mogli su se prijaviti učitelji predmetne nastave u osnovnim školama, nastavnici društvenih predmeta u srednjim školama te sveučilišni profesori i stručnjaci koji se aktivno bave edukacijom o holokaustu u Republici Hrvatskoj.
Imajući u vidu višepredmetni pristup tematici holokausta, uz učitelje i nastavnike povijesti za stipendiju su se mogli prijaviti i učitelji predmetne nastave i nastavnici drugih društvenih predmeta, primjerice vjeronauka, etike, engleskoga jezika, hrvatskoga jezika itd., odnosno svi nastavnici koji u sklopu predmetne nastave obrađuju temu holokausta.
Hrvatska će sljedeće godine preuzeti predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust pošto je njezina nominacija jednoglasno prihvaćena na plenarnoj sjednici. Na drugom plenarnom zasjedanju Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA) pod njemačkim predsjedanjem, održanom 2. i 3. prosinca putem video-veze, jednoglasno je odobrena nominacija Hrvatske za predsjedanje IHRA-om u 2023. godini.
IHRA je međuvladino tijelo uspostavljeno s ciljem jačanja i promicanja edukacije, sjećanja i istraživanja o holokaustu. Osnovano je 1998. godine i sada ima 34 države članice.