Filmski režiser Hrvoje Hribar otišao je danas sa čelnog mjesta Hrvatskog audio-vizualnog centra (HAVC). Njegov odlazak rezultat je preko godinu dana medijske harange koju je protiv njega vodilo nekoliko veteranskih udruga, onih istih koji su u šatoru godinama prosvjedovale protiv Milanovićeve Vlade.
Formalno, njegov je odlazak nalaza Državne revizije, koji je negativan, iako u poslovanju HAVC-a ne manjka ni lipe. Poznavatelji problematike upozoravaju na dvostruke kriterije revizije i pokušaj vraćanja filma u kandže politike.
Iako je od listopada 2010. godine, kada je preuzeo mjesto voditelja HAVC-a, uspio od hrvatskog filma napraviti kvalitetan izvozni proizvod koji donosi nagrade sa renomiranih festivala, a često zna napuniti i rijetke preostale domaće kino-dvorane, Hrvoje Hribar odlazi sa te funkcije.
Državna revizija dala je negativnu ocjenu poslovanja HAVC-a, zamjerajući mu među ostalim što za izdatke preko 200.000 kuna (26.500 eura) nije pitao resornog ministra, što je razumljivo kada se radi o nabavi novih kompjutera, ali ne i kada se radi o odobravanju sredstava za snimanje filmova.
Oni koji su Hribaru "smjestili" odlazak već su rekli da je on tijekom službenog boravka u Berlinu "difamirao hrvatske institucije", a evo što on kaže o sadržaju svojih kontakata sa direktorima drugih europskih državnih fondova za film.
"Bilo je šokantno navijestiti kolegama da je moguće da im jednog dana stigne nalaz revizije, i da im ministri i vlade trebaju odobravati sve isplate i sve ugovore. U Europi dolazi do političkih promjena. Nitko ne zna tko će dobiti izbore u Holandiji, nitko ne zna tko će dobiti izbore u Francuskoj, i dobro je upozorenje da bi im se – ako ti izbori završe loše – moglo dogoditi da ih netko stavi pod šapu države kao što je to bilo u nekim režimima koje smo – nadam se – preboljeli. A vidite, možda i nismo. Postoje bolesti koje se vraćaju nepredviđeno", ističe Hribar.
Hrvoje Hribar: I u Europi dolazi do političkih promjena
Urednica portala teatar.hr Nora Krstulović pred koji dan je povodom "slučaja HAVC" uputila otvoreno pismo saborskim zastupnicima, upozoravajući da nikako ne smiju prihvatiti izvješće Državne revizije koje je bilo povod za Hribarov odlazak.
"Državna revizija je svojim nalazom dovela u pitanje razlog zašto je HAVC uopće osnovan, a to je da se film izmakne iz ralja politike i da na odlučivanje struci", kaže Krstulović za RSE.
Toliko o pokušaju da se film vrati pod utjecaj politike, a evo što kaže o dvostrukim kriterijima revizije, od aktualnog slučaja pronevjere novaca preko putnih računa u kabinetu bivšeg premijera Milanovića nadalje.
"Taj ured Vlade dobio je bezuvjetno pozitivno mišljenje, iako je revizija ustanovila da u blagajni fali bar 370.000 kuna. U HAVC-u nije ustanovljeno da fali ni lipa, a HAVC je dobio negativno mišljenje! U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu ustanovljen je milijunski minus, brojni vrlo ozbiljni prekršaji, pa je HNK dobio – uvjetno pozitivno mišljenje!", navodi Nora Krstulović.
Novac i želja za moći
Nora Krstulović u otvorenom pismu zastupnicima upozorava na dalekosežne konzekvence cijele situacije oko HAVC-a i državne revizije.
"U tom pismu pobrojani su i razni članci zakona i neke druge diskrepancije i sve to bi – iskreno mislim – dobije li medijsku pažnju, moglo dovesti u pitanje sve postupke koje Državno odvjetništvo vodi pred hrvatskim sudovima temeljem nalaza Državne revizije. Jer ako vi na sudu možete dokazati da revizija za Marka radi po jednim pravilima, a za Đurđu po drugim, onda Državna revizija više nije referentno mjesto u bilo kojem sudskom postupku", riječi su Nore Krstulović.
Ona nije ulazila u razloge dvostrukih kriterija postupanja državne revizije, ali promatraču sa strane nameće se logično objašnjenje da su oni u slučaju HAVC-a postupili tako da se ne bi zamjerili "šatoraškim" bukačima i onima koji iz svojih privatnih razloga stoje iza njih.
O motivima same harange na Hribara, Nora Krstulović kaže da je "uvijek u pozadini takvih tendencija – bilo kod nas, bilo u svijetu – novac i želja za moći".
"Ne bih imenovala je li to ova ili ona skupina, ali mislim da je stvarno i malom djetetu jasno da proglašavati HAVC nekakvim mjestom iz kojega cure novci, a sa druge strane ne pogledati vrlo konkretne uspjehe i rezultate hrvatskog filma kako u zemlji, tako u svijetu može samo netko zlonamjeran s pozicija osobne povrijeđenosti i taštine", dodaje ona.
Potporu Hribaru dali su filmaši iz tranzicijskih zemalja udruženi u Film New Europe Association, o političkoj dimenziji Hribarovog odlaska pisali su renomirani svjetski filmski časopisi, na društvenim mrežama reagirali su poznati glumci, među kojima i dragovoljac iz 1991-ve Leon Lučev, a u ponedjeljak će se javnosti predstaviti inicijativa stotinjak hrvatskih filmaša "Puk'o nam je film" kojima je cilj zaštita hrvatskog filma od politike.
U međuvremenu je na Hribarovo mjesto do izbora novog ravnatelja imenovan Daniel Rafaelić.