Hrvatska javnost bruji o tome da jedno od najpotresnijih svjedočenja o stradanju Židova u holokaustu Dnevnik Ane Frank nije u predloženom novom popisu obavezne literature za osmi razred osnovne škole. Pokrenuta je i peticija da uđe u lektiru.
Trebaju li hrvatski osnovnoškolci čitati Dnevnik Ane Frank, potresni autobiografski zapis židovske djevojčice stradale u holokaustu? Trebaju li o sadržaju lektire odlučivati resorna ministrica, nastavnici koji rade s djecom, ili netko treći? Je li ta potresna knjiga izbačena iz popisa obavezne lektire u Hrvatskoj, ili tamo nije niti bila?
Pročitajte i ovo: Za neznanje djece o holokaustu krivo cjelokupno društvoKako je istražila nevladina udruga Forum za slobodu odgoja, Dnevnik Ane Frank najkasnije od 2006. godine nije među tri knjige obavezne lektire za osmi razred osnovne škole, ali je među 33 preporučene, od kojih profesor bira šest za cjelovito čitanje. Ne nalazi se na predloženom popisu obavezne lektire u novom obrazovnom kurikulumu za hrvatski jezik, a popis preporučene nije objavljen. Dakle, nasuprot medijskim napisima, nije sada izbačen s popisa obavezne literature.
Na vijest da knjige nema na predloženom popisu obavezne literature niz je poznatih osoba iz javnog i kulturnog života ustao protiv ignoriranja te važne knjige, užasnut je čak i vrlo desni portal direktno.hr, a pokrenuta je i peticija da je se vrati u lektiru. Zbog žestokih reakcija ministrica prosvjete Blaženka Divjak najavila je da će provesti anketu među nastavnicima i knjige koje oni predlože staviti kao preporučene naslove.
Pročitajte i ovo: Šaškor: Ustaštvo, nepriznati problem HrvatskeDirektor razvoja i programa Foruma za slobodu odgoja Mario Bajkuša kaže za Radio Slobodna Europa kako je Dnevnik Ane Frank dio civilizacijske baštine i da bi se učenici u svakom slučaju trebali s njime upoznati, ali da odluku valja ostaviti nastavnicima.
"Moje osobno mišljenje je da ova knjiga treba biti na popisu naslova koji se obrađuju u osnovnoj školi. Valja imati na umu da sam Zakon o odgoju i obrazovanju kaže da je ono tu da bi učenici bili odgojeni i obrazovani u civilizacijskom okviru, gdje je Dnevnik Ane Frank jedna od njegovih sastavnica. U svakom slučaju ta knjiga treba biti tamo."
Srednjoškolski profesor povijesti i urednik Hrvatskog povijesnog portala Miljenko Hajdarović blizak je s temom Ane Frank, jer je među ostalim pred par godina njegov dodatak o hrvatskom kontekstu na putujućoj europskoj izložbi o Ani Frank zasmetao desničarskom ravnatelju jedne šibenske srednje škole. On oko ostavljanja Dnevnika Ane Frank ni na nebu ni na zemlji u prvom redu proziva resorno ministarstvo.
Odgovornost za odabir djela za lektiru prebacili na nastavnike: Miljenko Hajdarović
"To što je sada Ministarstvo napravilo bilo je - 'idemo linijom najmanjeg otpora'. Oni nisu uopće razmišljali, i tu je njima Dnevnik Ane Frank bio najmanje bitan. Oni su jednostavno odgovornost za odabir djela za lektiru prebacili na nastavnike, pa nek se nastavnici bore s time. Ono što možemo očekivati kod takvog načina je da ćemo vrlo brzo imati tekstove u novinama gdje će raznorazni roditelji - ovi ili oni - tužakati nastavnike zašto su odabrali ovu ili onu knjigu", kaže Hajdarović.
Predloženi popis obavezne lektire za kurikulum hrvatskog jezika još nije zaključen. Na njemu osim Dnevnika Ane Frank nema ni Malog princa, Pipi Duge čarape, Dickensovog OliveraTwista, Robinsona Crusoea, Bambija, Sartrea, Marka Twaina, Pinocchia, Emila Zole, Kaestnerovih Emil i detektivi i Tonček i Točkica, Kroz pustinju i prašumu, Doktora Doolitlea, Julesa Vernea, Kiplingove Knjige o džungli i brojnih drugih naslova i autora koji su prema postojećem programu na nekom od popisa.