Cijena stana u Hrvatskoj za godinu dana porasla 20 posto

Stanovi su u prošloj godini u Hrvatskoj poskupili za oko 20 posto, što je skok cijena kakav ne pamte ni oni koji su decenijama u toj branši.

Vlada nudi subvencionirane stambene kredite, a u opoziciji nude svoj cjeloviti projekt rješavanja stambenog pitanja, jednom kada oni dođu na vlast.

Trideset godina kako je rješavanje problema stanovanja prepušteno gotovo isključivo tržištu, kupovina nekretnina kao u Hrvatskoj najomiljeniji način štednje i velik interes stranaca za kupovinu nekretnina u Hrvatskoj – to su neka od objašnjenja koja se nude za rapidan porast cijena nekretnina u Hrvatskoj posljednjih godina.

Rast cijena 'povijesno visok'

"U 2022. rast cijena nekretnina bio je povijesno visok. Moja je procjena da su cijene narasle skoro 20 posto u odnosu na godinu prije, kada gledamo prosjek", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) vlasnik zagrebačke agencije za prodaju nekretnina "Opereta", Boro Vujović.

"Radim već 20 godina i nikada u godinu dana cijene nekretnina nisu toliko porasle", ističe.

Statistika agencije "Opereta" govori da je prosječna cijena stana u Zagrebu 2.500 eura po kvadratu, u novogradnji dalje od centra 2,5 do četiri tisuće eura, novi stanovi u centru grada ponekad dosegnu 7.000 ili 8.000 eura, a on je čuo i za jednu prodaju po 10.000 eura po kvadratu.

U Splitu – najskuplje

U Splitu su stanovi najskuplji – kvadrat je od 3.000 do 8.000 eura, a jedan "penthouse" iznad kupališta Bačvice prodan je za 11.000 eura po kvadratu, dok su u Rijeci stanovi od 2,5 do 4.000 eura.

Kuće su, osim na obali, jeftinije nego stanovi, a veći stanovi su relativno jeftiniji nego manji, kojima cijena ne pada, nego i dalje lagano raste.

Kvadrat stana u Splitu je od 3.000 do 8.000 eura.

Samo prošle godine strani državljani kupili su 12.500 nekretnina u Hrvatskoj.

Vujović kaže da poskupljuje sve, od hrane do elektromaterijala potrebnog za opremanje novih stanova, koji je poskupio za 30 posto.

"Zbog većih ulaznih troškova narasla je cijena kvadrata novogradnje. Ali ta je cijena narasla još i više nego što su narasli ulazni troškovi, zato što je ogromna potražnja za nekretninama i što ljudi zbog inflacije i niskih prinosa na štednju kupuju nekretnine", pojašnjava Vujović.

• Kupovina stana u Srbiji: Između želja i mogućnosti
• Zbog cijena i kamata mladi ostaju sa roditeljima u BiH

Vladin pristup - subvencioniranje stambenih kredita

Zbog visokih cijena stambenog kvadrata stanovanje postaje ozbiljan problem.

Vlada planira krajem ove ili početkom sljedeće godine izići sa novom stambenom strategijom.

Ministar graditeljstva Branko Bačić tvrdi da je porast cijena nekretnina rezultat hrvatskog ulaska u Europsku uniju, gdje komparativna istraživanja iz drugih zemalja pokazuju da su nekretnine poskupjele i za 85 posto.

Trg bana Jelačića, Zagreb (fotoarhiva)

On hvali državno subvencioniranje stambenih kredita gdje su građani u osam godina kupili 27.500 stanova, odbija da je taj model glavni krivac za poskupljenje stanova, i ističe pozitivne strane.

"Prosječna dob kupaca – korisnika tih subvencija – je 33 godine. To jasno ukazuje da je taj model našao svoju 'nišu' i da su naši mladi sugrađani za njega zainteresirani", kazao je Bačić u Zagrebu 20. ožujka.

Opozicija tvrdi da je vlada zakazala

I opozicija je prepoznala da je cijena kvadrata ozbiljan problem i nudi rješenja.

"Danas se stanovi grade da bi netko zaradio. Ne kreće se u izgradnju zbog stanovanja, nego zbog zarade. Tu je država pala na jednom od najvažnijih zadataka", ističe za RSE sukreator projekta "Plan za stan" Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), gradonačelnik Kastva Matej Mostarac.

"Ne smije se sve prepustiti tržištu. Tržište i konkurencija moraju postojati, ali se država morala uključiti u rješavanje stanovanja kao jednog od temeljnih ljudskih prava", poručuje Mostarac.

Mostarac: Država je pala na jednom od najvažnijih zadataka

Njihov 'Plan za stan' počiva na tri stupa.

"Prvi bi bio da država kroz stambeni fond krene u izgradnju stanova, gdje bi se izdvajanjem jedan posto državnog proračuna u pet godina osiguralo sredstva za izgradnju 15.000 stanova za dugoročni najam. Drugi je aktivacija postojeće imovine, u prvom redu državne, gdje jako mnogo stanova i građevinskog zemljišta stoji neiskorišteno", nabraja Mostarac.

Treći korak bio bi donošenje jednog cjelovitog zakona o stanovanju umjesto više postojećih koji reguliraju pojedine segmente, koji bi uredio i kategorizirao stanove, gdje bi najvažnije kategorije bile stanovi za mlade, stanovi za starije sa asistiranim življenjem i stanovi za deficitarna zanimanja i zaposlene.

U SDP-u upozoravaju da je u aktualnoj situaciji svega deset posto hrvatskih građana kreditno sposobno za dizanje kredita za kupnju stana, a da više od milijun hrvatskih građana mjesečno izdvaja više od 40 posto svojih primanja za plaćanje vrlo skupog najma stana.