Za blagdane u Hrvatskoj jednima bakalar i purica, drugima srdele i naresci

"Potrošačka košarica" hrane koju se tradicionalno priprema za predstojeće blagdane koštat će ovog puta građane Hrvatske 2.600 kuna (350 eura).

Na drugoj strani, oni skromnijih prihoda i lošeg socijalnog stanja mogu se kako-tako snaći za nešto ispod 700 kuna (90 eura), kažu u Nezavisnim hrvatskim sindikatima.

Dok će jedni jesti bakalar, puricu, pršut i šunku, a sladiti se kolačima sa više oraha ili maka, drugi će jesti srdele, pile, nareske i kolače s marmeladom.

"U obiteljima gdje je netko nezaposlen, gdje je netko pritom bolestan, ili u velikom dijelu umirovljeničkih kućanstava jasno je da su upravo oni ti koji su oslonjeni na ovu najsiromašniju košaricu", kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

"Ovaj Božić i ovu Novu godinu dočekujemo u izuzetno teškoj situaciji", kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata na konferenciji za novinare ispred zagrebačke tržnice Dolac (22. prosinac 2022.)

"Ovaj Božić i ovu Novu godinu dočekujemo u izuzetno teškoj situaciji što se tiče kućnog proračuna. On je izuzetno opterećen. Ovi blagdani su za njega sasvim sigurno dodatno opterećenje. Mnogi ljudi u Hrvatskoj si vjerojatno neće moći priuštiti ni trošak od ove najskromnije košarice koja je nešto niža od tih 700 kuna", poručio je čelnik sindikata sa konferencije za novinare nedaleko najveće zagrebačke tržnice Dolac.

Tko je najugroženiji?

Naime, dok je inflacija u Hrvatskoj 13,5 posto, cijene hrane narasle su 19,2 posto prema istom mjesecu prošle godine, a izdvajanja za hranu čine oko 26 posto mjesečnih troškova kućanstva.

"Što to onda znači za sva ona kućanstva čija su primanja niža od prosjeka? To su staračka kućanstva, samačka kućanstva, kućanstva sa više djece. Kod svih njih - kako pada dohodak u kućanstvu - tako raste udio troška hrane, i kod velikog dijela njih taj je udio negdje između 40 i 50 posto", upozorava Sever.

Kraj epohe jeftinih kredita i robe

Zašto je hrana tako skupa?

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) da se cijene slobodno formiraju, i da se tu ne može ništa, osim da Vlada ograniči neke cijene.

Ona međutim zamjera Vladi što je zamrznuta cijena za svega devet prehrambenih artikala, dok njena udruga u sklopu projekta "Tajni kupac" zaštite potrošača od skoka cijena kod ulaska Hrvatske u eurozonu prati čak 48 proizvoda.

"Tako je trebala i Vlada", kaže naša sugovornica.

Pročitajte i ovo: Skoro tri milijarde eura prva pomoć za spas od rasta cijena u Hrvatskoj

Treba li proširiti listu zamrznutih cena?

"Trebalo je tu listu proširiti. Nema cijene mijeka, nema jaja, nema mliječnih prerađevina, riže, tjestenine, nijednog voća, nijednog povrća. Sve to ljudi kupuju i troše, a cijene svakodnevno rastu", nabraja Ana Knežević.

Ona dodaje da dok cijene rastu od početka godine, i ne zna se gdje im je kraj, u Hrvatskoj živi 270.000 građana sa mirovinom manjom od 1.800 kuna (240 eura).

Istovremeno, 790.000 zaposlenih ima medijan plaću (iznos plaće koji je točno na sredini ljestvice od najniže do najviše plaće) koja iznosi 6.500 kuna (870 eura) ili manju.

"Premijera Andreja Plenkovića trebala bi interesirati činjenica da su cijene hrane u Hrvatskoj na razini 98,4 posto prosjeka cijena hrane u Europskoj uniji, a da su naša primanja, dakle plaće i mirovine na razini 40 posto. Pa onda sve te lijepe priče o Europi i gdje smo sada mi – kada se ovo dvoje stavi jedno pored drugoga – kazuju svi", poručuje Ana Knežević.

Andreja Plenkovića, hrvatskog premijera, pozivaju iz sindikata da obrati pažnju na razliku između plaća u Hrvatskoj i drugim državama EU (na fotografiji, Plenković učestvuje u proslavi izborne pobjede 5. jula 2020. u središnjici Hrvatske demokratske zajednice u Zagrebu).

Zašto neće biti 'crnih lista'?

Eurozastupnica Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu i potpredsjednica Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Biljana Borzan za RSE kaže kako je Vladino snižavanje stope PDV-a za niz prehrambenih artikala 1. travnja samo smanjilo proračunski prihod za 4,5 milijarde kuna (600 milijuna eura).

Krajnji potrošači nisu ni osjetili pojeftinjenje hrane, navodi ova sugovornica, jer su svu razliku posrednici, dakle trgovci, spremili sebi u džep.

Iako najavljene, neće biti ni "crnih lista" onih koji ulazak u euozonu koriste za dodatna neutemeljena poskupljenja, procjenjuje naša sugovornica.

"Zašto što nema mehanizama zaštite onih koji će prijaviti nepravilnosti. Dakle, može se dogoditi da građanin ili udruga kontrolira cijenu, primijeti i prijavi određenu nepravilnost, međutim ispostavi se da se radi o pogrešci i onda na kraju može biti tužen i izgubiti ogromnu količinu novca. Dakle, u tom smislu sigurno neće biti 'crnih lista'", najavluje Biljana Borzan.

Pročitajte i ovo: Cijene hrane porasle za 28 posto, najviše u deceniji

Što se tiče zamrzavanja cijena devet prehrambenih artikala, ona kaže kako će distributeri paziti da tim artiklima ne dižu cijenu, ali da ih ništa neće priječiti da u isto vrijeme dignu cijene za 99,99 posto drugih proizvoda.

Ako već nema efikasnih Vladinih mjera za suzbijanje poskupljenja, Vlada je na sjednici 22. prosinca donijela niz mjera za ublažavanje posljedica poskupljenja, vodeći se, kako je kazao premijer Plenković, "načelom solidarnosti koje je temelj društva".

Mjere su teške 700 milijuna kuna (93 milijuna eura), a planira se da će obuhvatiti milijun korisnika.